{"id":23046,"date":"2018-03-26T10:13:52","date_gmt":"2018-03-26T09:13:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=23046"},"modified":"2018-03-26T11:21:45","modified_gmt":"2018-03-26T10:21:45","slug":"hdz","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=23046","title":{"rendered":"Ima li prostora za novu desnu opciju?"},"content":{"rendered":"<p>Ve\u0107 se neko vrijeme, kao sasvim relevantno i prili\u010dno intrigantno, u hrvatskom politi\u010dkom prostoru name\u0107e sljede\u0107e pitanje: mo\u017ee li se na spektru desnije od HDZ-a formirati ozbiljna politi\u010dka snaga? Pod time se misli na obuhvat ve\u0107i od barem 10% elektorata. Subotnji prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije trebao je poslu\u017eiti kao svojevrsni test. O\u010digledno, test nije polo\u017een. Uza svu logistiku i pomo\u0107 Crkve organizatori nisu uspjeli skupiti vi\u0161e od 10 tisu\u0107a ljudi.<\/p>\n<p>No, to ne zna\u010di da prostora za novu desnu politi\u010dku organizaciju nema. Radi se samo o pogre\u0161noj takti\u010dkoj procjeni: zao\u0161travanje razlike prema HDZ-u na osnovi benignog dokumenta o za\u0161titi \u017eena nije ba\u0161 imalo puno \u0161anse. Naprosto se moralo ulo\u017eiti previ\u0161e teorija zavjere a da se ne bi odrazilo na mobilizacijski potencijal. To je, o\u010dito, namirisao i sam premijer Andrej Plenkovi\u0107 i iskoristio priliku za prvi rezolutniji stav prema opoziciji s desnice.<\/p>\n<p><strong>Tri razloga<\/strong><\/p>\n<p>Kao sljede\u0107a &#8220;prigoda&#8221; name\u0107e se novi zakon o poba\u010daju. Jutros je ministar zdravstva Milan Kujund\u017ei\u0107 izjavio da \u0107e se u konzultacije oko prijedloga zakona uklju\u010diti i Crkva. Iz te bi se izjave mogao naslutiti neki kompromis: ratificirat \u0107emo Istanbulsku, ali otvaramo vam prostor u ovom slu\u010daju. To su tek \u0161pekulacije, ali sasvim je izvjesno da Crkva i klerikalne udruge ne\u0107e mirno promatrati dono\u0161enje novog zakona. No, da se vratimo inicijalnom pitanju: mo\u017ee li se stjecanjem utjecaja, institucionalnog i ideolo\u0161kog, od prigode do prigode, oblikovati autonomna politi\u010dka snaga, a ne samo sredstvo pritiska na HDZ?<\/p>\n<p>Za sada se \u010dini da ne mo\u017ee, premda potencijal u bira\u010dkom tijelu sigurno postoji. Izdvojit \u0107emo tri klju\u010dna razloga. Prvi je taj da HDZ i dalje dr\u017ee klju\u010dne resursne, logisti\u010dke, kadrovske i institucionalne poluge u dr\u017eavi. Te su poluge dovoljno otvorene za krajnju desnicu, ali ne\u0107e im se prepustiti njihova kontrola. Bez te kontrole kopni utjecaj na bazu i nova opcija gubi na atraktivnosti. Dakako, na raspolaganju je crkvena infrastruktura koja o\u010dito nije dovoljno za sna\u017eniji politi\u010dki proboj, a i pitanje je kako bi se kler postavio kad bi posrijedi bila eksplicitno politi\u010dka, odnosno strana\u010dka pri\u010da ili kampanja. Zasigurno bi bili oprezniji.<\/p>\n<p>Tu dolazimo i do drugog razloga. Strana\u010dki iskorak bi nu\u017eno donio i pad vrijednosti &#8220;moralnog kapitala&#8221; krajnje desnice. Zamor od politi\u010dkih elita, kao i donekle od stalno novih politi\u010dkih snaga, neminovno bi odvratio i dio simpatizera na ovome tragu: a ja sam mislio da se oni bore za neke vrijednosti, ali oni samo \u017eele vlast. Kad se profilira\u0161 kao moralni \u010duvar tradicionalnih vrijednosti naspram bezdu\u0161nosti elita, svaki strana\u010dki iskorak je vrlo neizvjestan. Kao \u0161to je i pokazao izborni neuspjeh liste \u017deljke Marki\u0107. Ali i prili\u010dno ograni\u010den uspjeh Zlatka Hasanbegovi\u0107a i Brune Esih koji na vrhuncu popularnosti i u kontekstu potpuno devastiranog zagreba\u010dkog HDZ-a nisu uspjeli prije\u0107i 10% na lokalnim izborima.<\/p>\n<p><strong>Taoci prije\u0111enog puta<\/strong><\/p>\n<p>I tre\u0107i razlog: potpuni izostanak socijalne dimenzije u programima. Premda zaziv obrane ugro\u017eenih obiteljskih vrijednosti i borba protiv &#8220;komunisti\u010dkih elita&#8221; posredno asociraju na socijalnu dimenziju, ona nije ni pribli\u017eno uvjerljivo artikulirana da bi imala ja\u010di politi\u010dki odjek. To jest, da bi im i oni koji nisu potpuni ideolo\u0161ki istomi\u0161ljenici, mogli dati glas na osnovu nekog, makar zami\u0161ljenog, neposrednog interesa. Dakle, prostora za ozbiljnu, a time i opasnu, strana\u010dku profilaciju revizionisti\u010dke i obitelja\u0161ke krajnje desnice, itekako ima, ali moraju se razrije\u0161iti brojni problemi prije nego to bude uop\u0107e izvedivo.<\/p>\n<p>A to su: donekle uvjerljiv socijalni program, uspje\u0161no krijum\u010darenje &#8220;moralnog kapitala&#8221; u strana\u010dko nadmetanje i obustava institucionalnog parazitiranja na HDZ-ovoj unutarnjoj desnoj opoziciji. Nije nemogu\u0107e, ali trenutno se, barem iz perspektive kadrovske kapacitiranosti, ne \u010dini kao ne\u0161to \u0161to mo\u017eemo o\u010dekivati u bliskoj budu\u0107nosti. Ali, tko zna, mo\u017eda ih okolnosti prisile na nekakav poku\u0161aj. Premda su na terenu Istanbulske do\u017eivjeli poraz, zasad im taktika &#8220;od prigode do prigode&#8221; sigurno vi\u0161e donosi. Ma da postepeno postaju taoci prije\u0111enog puta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107 se neko vrijeme, kao sasvim relevantno i prili\u010dno intrigantno, u hrvatskom politi\u010dkom prostoru name\u0107e sljede\u0107e pitanje: mo\u017ee li se na spektru desnije od HDZ-a formirati ozbiljna politi\u010dka snaga? Pod time se misli na obuhvat ve\u0107i od barem 10% elektorata. Subotnji prosvjed protiv ratifikacije Istanbulske konvencije trebao je poslu\u017eiti kao svojevrsni test. O\u010digledno, test nije [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":23053,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-23046","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23046"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23046\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23061,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23046\/revisions\/23061"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23053"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23046"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=23046"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=23046"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=23046"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=23046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}