{"id":22999,"date":"2018-03-26T07:00:28","date_gmt":"2018-03-26T06:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22999"},"modified":"2021-02-25T10:55:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:03","slug":"novi-udar-na-albansku-sirotinju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22999","title":{"rendered":"Novi udar na albansku sirotinju"},"content":{"rendered":"<p><b>Najosjetljiviji dijelovi albanskog dru\u0161tva ve\u0107 su dulje vrijeme na udaru \u017eestoke antisocijalne retorike koju provodi vladaju\u0107a elita, na \u010delu s premijerom Edijem Ramom. Ove godine je tisu\u0107e gra\u0111ana izba\u010deno iz sustava socijalne pomo\u0107i, a vladaju\u0107i, potpiruju\u0107i mit o \u201cla\u017enoj sirotinji\u201d, tvrde da \u0107e se time sustav o\u010distiti od \u201cparazita\u201d.<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Pro\u0161le je godine, u prosincu, albanska vlada donijela jednu veoma nejasnu i problemati\u010dnu odluku o reformiranju programa socijalne pomo\u0107i. Tada to gotovo nitko nije zamijetio. Me\u0111utim, posljednjih tjedana pokazalo se koje su namjere vlade. Vi\u0161e od 20.000 gra\u0111ana <\/span><a href=\"https:\/\/exit.al\/en\/2018\/03\/01\/the-poorest-families-are-losing-their-welfare-and-no-one-tells-them-why\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">uklonjeno<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je iz programa socijalne pomo\u0107i, navodno jer, po novim propisima, ne ispunjavaju uvjete za to. Jo\u0161 gore, dosad niti jedan dr\u017eavni du\u017enosnik, a kamoli premijer Edi Rama koji vodi kampanju protiv siroma\u0161nih, nije objasnio kako se novi kriteriji razlikuju od prija\u0161njih. Ono \u0161to nam je zasad poznato je da su na listi kriterija i podaci o posjedovanju televizora ili hladnjaka, no ne znamo jesu li ljudi koji posjeduju te ure\u0111aje zaista diskvalificirani prilikom podjele socijalne pomo\u0107i, ili je to samo sustav bodovanja prema kojemu se odlu\u010duje ho\u0107e li \u010dlanovi nekog ku\u0107anstva na kraju dobiti pomo\u0107 i o kojem iznosu \u0107e se raditi.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Na poticaj Svjetske banke, na reformama programa nov\u010dane pomo\u0107i po\u010delo se raditi prije \u0161est godina, za mandata vlade desnog centra. Ipak, ta vlada nije na\u0161la vremena da ih implementira. Svjetska banka nametala je redefiniciju siroma\u0161nih kojima je potrebna socijalna pomo\u0107, kako bi u tu skupinu u\u0161li samo ekstremno siroma\u0161ni, recimo oni koji nemaju televizor. Ono \u0161to su povremeno predlagali, a u skladu je s njihovom neoliberalnom politikom, smanjenje je broja siroma\u0161nih koji zadovoljavaju uvjete za primanje pomo\u0107i. Smanjenje tog broja i bacanje tisu\u0107a ljudi u krajnji o\u010daj, obe\u0107avaju, podi\u0107i \u0107e iznos novca koji primaju \u201cprezreni na svijetu\u201d, oni koji imaju \u201csre\u0107u\u201d da su toliko siroma\u0161ni da primaju tu vrstu pomo\u0107i.<\/span><\/p>\n<p><b>Sku\u010den izbor: pomo\u0107 ili minimalac?<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Treba naglasiti da ne govorimo o nekom pristojnom iznosu. Prije nekoliko godina, prosje\u010dan mjese\u010dni iznos pomo\u0107i za siroma\u0161nu obitelj iznosio je oko tri tisu\u0107e albanskih leka (oko 23 eura). Trenutna \u201csocijalisti\u010dka\u201d vlada namjerava ga podi\u0107i na pet tisu\u0107a leka (38 eura), \u0161to je i dalje mizerna suma s kojom pomognuta obitelj ne mo\u017ee kupiti ni\u0161ta vi\u0161e od kruha. Skoro 25 tisu\u0107a obitelji, jedna tre\u0107ina najsiroma\u0161nijih slojeva albanskog dru\u0161tva, pre\u017eivljava s tim iznosom. Druge dvije tre\u0107ine ili ve\u0107 ranije nisu zadovoljavale uvjete za pomo\u0107, ili ih sada, nakon reformi, ne zadovoljavaju.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Postoji nekoliko razloga za\u0161to trenutna vlada provodi ovu vrlo nepopularnu politiku. Prvi mo\u017eemo na\u0107i u albanskoj ekonomskoj strukturi. Unato\u010d tome \u0161to su albanske pla\u0107e pri samom europskom dnu (zakonska <\/span><a href=\"https:\/\/countryeconomy.com\/national-minimum-wage\/albania\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">minimalna pla\u0107a<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je 24.000 leka, otprilike 185 eura), Albanija bilje\u017ei i stopu nezaposlenosti od 14 posto. Neslu\u017ebeno, smatra se da je ta brojka dvostruko ve\u0107a. Unato\u010d jeftinoj radnoj snazi i mnogim fiskalnim prednostima za javno-privatna partnerstva, u Albaniji nema ozbiljnijih direktnih stranih investicija ve\u0107 godinama. Jedini uspje\u0161an sektor je radno intenzivna konfekcijska i obu\u0107arska industrija, koja godinama privla\u010di talijanske investitore. U njemu su zaposleni najslabije pla\u0107eni radnici, koji gotovo da nemaju nikakvih radni\u010dkih prava. Ono \u0161to \u010dlanovi vlade implicitno govore je da pla\u0107e treba smanjiti kako bi se privuklo investitore. A jedan od na\u010dina da se to postigne je li\u0161iti \u0161to vi\u0161e siroma\u0161nih njihovih izvora prihoda te tako podi\u0107i kompetitivnost za preostalim radnim mjestima, \u0161to \u0107e sniziti cijenu rada (pla\u0107e). Za vladu je to lak\u0161i put u usporedbi s alternativama poput programa javnih investicija ili oporezivanja neproduktivnog kapitala, osobito onoga koji se investira u \u0161pekulacije nekretninama. <\/span><\/p>\n<p><b>Sve se broji<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">S druge strane, kao dr\u017eavu na periferiji svjetskog kapitalisti\u010dkog sistema, Albaniju karakterizira veoma niska razina industrijalizacije, a i postoje\u0107e industrije zauzimaju zadnje mjesto u lancu dodanih vrijednosti. Razina nezaposlenosti, i osobito podzaposlenosti, posebno je visoka. Ve\u0107ina ljudi \u017eivi prekaran \u017eivot sitnih uli\u010dnih prodava\u010da ili dnevnih nadni\u010dara. Dakle, nigdje nisu formalno evidentirani kao radnici. Zbog toga su udovoljavali dosada\u0161njim kriterijima za dodjelu pomo\u0107i, a sada su glavna meta novih vladinih poteza. Njihove se mjese\u010dne prihode poku\u0161ava nekako izra\u010dunati kako bi ih se pribrojilo ostalim radnicima i, u kona\u010dnici, izbacilo iz programa socijalne pomo\u0107i. Ovdje govorimo o ljudima kojima je ta mizerna pomo\u0107 igrala neku ulogu, ona je dodatak koji im poma\u017ee da pre\u017eive. Dio njih dobiva ne\u0161to nov\u010dane pomo\u0107i od \u010dlanova obitelji koja je zaposlena u inozemstvu, a vladaju\u0107i bi htjeli pratiti sti\u017ee li im i takav oblik pomo\u0107i i u kojem iznosu, kako bi ih eliminirali iz sustava.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Promijenimo li malo perspektivu, uo\u010dit \u0107emo da je takva prekarna i napola lumpenska egzistencija bila metoda izbjegavanja i vi\u0161e nego mizerno pla\u0107enog rada u tvornicama. Suo\u010deni s lo\u0161im uvjetima rada zaposlenih u konfekcijskoj i obu\u0107arskoj industriji, ve\u0107ina ljudi se bori za opstanak izvan formalnog tr\u017ei\u0161ta rada. Tako odre\u0111ene dane prodaju i preprodaju sitnice na ulici (a i to je sve te\u017ee i te\u017ee zbog gonjenja malih ilegalnih prodava\u010da), a nekad na\u0111u kakav posli\u0107 koji obavljaju dan ili dva. Za pre\u017eivljavanje do kraja mjeseca jo\u0161 im preostaje pomo\u0107 rodbine i sitni\u0161 od socijalne pomo\u0107i. A vlada se ba\u0161 namjerila na ove nesvjesne buntovnike pa pred sobom imamo modernu verziju zakona o siroma\u0161nima, gdje se umjesto uznemiruju\u0107ih dikenzijanskih ubo\u017enica najsiroma\u0161nije poku\u0161ava natjerati na mizerno pla\u0107ene industrijske poslove reorganizacijom sustava socijalne pomo\u0107i.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Da bi si osigurali legitimitet za takvu politiku, vladini du\u017enosnici, posebice sam premijer, provode agresivnu ideolo\u0161ku i propagandnu kampanju. Tvrde da je, dok se provodio stari na\u010din podjele pomo\u0107i, bilo mnogo zloupotreba, da su neki koji ina\u010de pripadaju srednjoj klasi, pa \u010dak i bogati, varali i manipulirali prilikom prijave i, umjesto prave sirotinje, ubirali ve\u0107 spomenutu mizernu sumu. S vremena na vrijeme, premijer Rama se oglasi preko svog Facebook profila, objavljuju\u0107i fotografije dobrostoje\u0107ih obitelji koje posjeduju automobile ili kakvu drugu luksuznu robu, i komentira da i oni spadaju u tih 20.000 gra\u0111ana izba\u010denih iz sustava. Nije isklju\u010deno da postoje neki slu\u010dajevi prevare, u Albaniji nikad nije bilo te\u0161ko nekoga nasamariti ili podmititi nekog ni\u017eeg slu\u017ebenika, ali broj istinski siroma\u0161nih ljudi debelo prema\u0161uje prevarante. Jo\u0161 jedan objekt na koji je usmjerena Ramina propaganda protiv sirotinje su oni koji se odbijaju registrirati u vladine programe rada, ili koji odbijaju poslove kad im se nude. Tu se Rama posebno narogu\u0161io na mlade, dakle one koji su sposobni za rad, ali po njemu, parazitiraju i radije pre\u017eivljavaju s 30 eura mjese\u010dno nego da rade u konfekcijskoj industriji.<\/span><\/p>\n<p><strong>\u017drtve Raminog lin\u010da<\/strong><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Dok dio sirotinje koristi dr\u017eavnu pomo\u0107 kako bi izbjegao krajnje potpla\u0107eni rad, Rama pretjeruje s brojem onih koji ne \u017eele raditi. Prema <\/span><a href=\"http:\/\/rehatfare.al\/pa-ndihme-ekonomike-pa-mundesi-punesimi-efekti-i-skemes-se-re-ekonomike-te-qeverise-rama-2\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">istra\u017eivanju<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> organizacije Organizata Politike, postoji ogromna diskrepancija izme\u0111u broja obitelji izba\u010denih iz sistema pomo\u0107i i broja radnih mjesta koja se nude u dr\u017eavnim uredima za zapo\u0161ljavanje. Na primjer, u sedam najsiroma\u0161nijih regija i jednoj od najsiroma\u0161nijih op\u0107ina u Albaniji, nalazi se 21.524 obitelji koje su ostale bez pomo\u0107i. S druge strane, na istom podru\u010dju slobodnih radnih mjesta ima tek 705, \u010dime je propagandna vladina la\u017e je potpuno razotkrivena.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Ono \u0161to vlada ne razumije, ili ne \u017eeli priznati, jest da visoka stopa nezaposlenosti u perifernim zemljama poput Albanije nije uzrokovana subjektivnom voljom siroma\u0161nih koji ne \u017eele raditi. Radi se o strukturnom problemu koji se jedino mo\u017ee rije\u0161iti dokidanjem polo\u017eaja ekonomske ovisnosti koji onemogu\u0107uje razvoj zemlje i stvaranje dovoljnog broja radnih mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pro\u0161le je godine, u prosincu, albanska vlada donijela jednu veoma nejasnu i problemati\u010dnu odluku o reformiranju programa socijalne pomo\u0107i. Tada to gotovo nitko nije zamijetio. Me\u0111utim, posljednjih tjedana pokazalo se koje su namjere vlade. Vi\u0161e od 20.000 gra\u0111ana uklonjeno je iz programa socijalne pomo\u0107i, navodno jer, po novim propisima, ne ispunjavaju uvjete za to&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23035,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-22999","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22999","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22999"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22999\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23044,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22999\/revisions\/23044"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23035"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22999"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22999"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22999"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22999"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22999"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22999"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22999"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}