{"id":22989,"date":"2018-03-23T08:00:11","date_gmt":"2018-03-23T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22989"},"modified":"2021-02-25T10:55:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:03","slug":"izvanserijska-prodaja-magle","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22989","title":{"rendered":"Slu\u010daj Rimac: izvanserijska prodaja magle"},"content":{"rendered":"

Kapitalizam kao ekonomski sustav funkcionira tako da genijalni pojedinci ostvare svoje genijalne ideje i onda se pozitivni u\u010dinci tih ostvarenja naprosto preliju na ostatak dru\u0161tva i svima bude dobro. Zvu\u010di blesavo? Da, ali ta nam se slika neprekidno servira. S Matom Rimcem kao glavnim manekenom.<\/strong><\/p>\n

Zadnjih tjedana Mate Rimac ne silazi s naslovnica hrvatskih mejnstrim medija, elektronskih ili tiskanih, svejedno. Brojne komentare o Agrokorovim ste\u010dajnim mukama zamijenili su pu\u010dko\u0161kolski sastavci napisani u slavu ovog kreatora, inovatora i poduzetnika, “izuzetno kulturnog i fino odgojenog mladi\u0107a iz dobrostoje\u0107e obitelji”. Ne postoji korporativna novina ili portal koja nije objavila barem stotinjak autorskih reklama (jer druk\u010dije se ti tekstovi i ne mogu opisati) o Rim\u010devom vizionarstvu, svjetskim podvizima i zavidnoj hrvatskoj sredini \u0161to ne podnosi uspje\u0161ne.<\/p>\n

U toj zaglu\u0161uju\u0107oj simfoniji hvalospjeva svatko tko sumnja u ono \u0161to mu se medijski servira postaje ljubomorni hejter<\/em><\/a>, “lijeni, neradni\u010dki i neuki polusvijet”, ili pro\u017eet<\/a> “birokratsko-rentijerskim mentalitetom”. Na ovaj je na\u010din, umjesto senzacionalnog “proizvo\u0111a\u010da” brzih elektri\u010dnih vozila, Rimac prije svega postao lakmus-papira stanja u dru\u0161tvu. I to prije svega stanja u medijima, politici i ekonomiji. Raspravu o sadr\u017eaju u potpunosti je zamijenio PR, nije bitno vi\u0161e na \u010demu ne\u0161to stoji ili od \u010dega se sastoji, nego kako zamotati u celofan i prodati. Kako manipulirati emocijama i zaraditi na reklami, zavesti kupca ili impresionirati bira\u010da.<\/p>\n

Stjecanje kapitala<\/strong><\/p>\n

Rim\u010deva pri\u010da doista zvu\u010di kao nevjerojatna ekskluziva<\/a>: nakon \u0161to je zavr\u0161io srednju \u0161kolu, pokupiv\u0161i niz nagrada za inovacije, u vlastitoj je gara\u017ei sastavio svoj elektri\u010dni BMW i ubrzo nakon toga otvorio poduze\u0107e za proizvodnju superbrzih elektri\u010dnih vozila vrijednih milijun eura. Bez ikakvog iskustva u autoindustriji, u zemlji gdje se ne proizvode nikakvi automobili, ovo poduze\u0107e je iz prvog poku\u0161aja, bez neuspje\u0161nih vo\u017enji, proizvelo najbr\u017ei, najja\u010di i najbolji auto na svijetu (Concept One<\/a>). Sve to zvu\u010di nevjerojatno mo\u017eda zato \u0161to zbilja je. No cijeli taj inovatorski razvoj, kakav god bio, netko je morao financirati. Otkud Rimcu novci za nabavku dijelova i isplatu pla\u0107a za 20 zaposlenih s koliko ih je startao? I tu po\u010dinje glavni problem za obja\u0161njenje Rim\u010devog uspjeha: otkud mu uop\u0107e novci? Ne\u0161to o \u010demu Rimac nerado pri\u010da.<\/p>\n

Odgovor je karakteristi\u010dno pretvorbeno-privatizacijski, simptomati\u010dan za transfomaciju u kapitalisti\u010dki sustav jer svaki kapitalist mora nekako do\u0107i do po\u010detnog kapitala. Rim\u010devom ocu sudilo se za gospodarske malverzacije sa zemlji\u0161tem (u aferi se pojavljuju i Ivo Sanader i Ivan \u0160uker kao sive politi\u010dke eminencije) iz kojih je na kraju navodno izvukao 333 milijuna kuna<\/a>. Na osje\u010dkom \u017eupanijskom sudu osu\u0111en je na tri godine i deset mjeseci zatvora. Vrhovni je sud 2014. godine ukinuo presudu. Na ponovljenom je su\u0111enju oslobo\u0111en no USKOK-ova \u017ealba jo\u0161 je u postupku<\/a>. I nije to bio prvi problem sa zakonom Rimca seniora jer, kako je 2005. godine objavila Slobodna Dalmacija, za njim je zbog utaje poreza u Njema\u010dkoj bila raspisana Interpolova tjeralica \u0161to je kasnije rezultiralo hap\u0161enjem u Srbiji. Proveo je mjesec dana u zatvoru u Novom Sadu, izru\u010den je<\/a> u Njema\u010dku i pu\u0161ten nakon \u0161to je platio kaznu.<\/p>\n

Mate Rimac nije kriv za grijehe svog oca, ali je postao posredni akter jer mnogi smatraju da je taj zamra\u010deni novac (ili njegov dio) investiran u njegov hobi. To je ono \u0161to kod \u0161ire javnosti izaziva opravdan bijes jer postoje brojni entuzijasti koji u vlastitoj radinosti rastavljaju i sastavljaju razna vozila, ali nemaju priliku ni da pomisle na otvaranje poduze\u0107a. Uostalom Mate Rimac nije bio prvi<\/a> koji se poku\u0161avao probiti maloserijskom proizvodnjom unikatnih vozila, ali bez dr\u017eavne potpore ti entuzijasti su bili ili prevareni ili prisiljeni odustati. Za razliku od Rimca, nije bilo nekog oca u pozadini, niti orkestrirane ofenzive medija spremne za bespo\u0161tednu promociju.<\/p>\n

Velesajamske auto-makete<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 2010. godine Jutarnji list napravio je reporta\u017eu o Rimcu<\/a>, pisao o njegovim po\u010decima i najavio ambiciozne planove. Izme\u0111u ostalog je navedeno da “Rimac potpuno sam, bez i\u010dijeg patronata, razvija sve svoje komponente prije nego ih ugradi u vozilo. Nije zavr\u0161io nikakve tehni\u010dke \u0161kole ili fakultete, tek ekonomiju na VERN-u. O baterijama je u\u010dio s interneta i iz knjiga koje je nabavljao.\u201c Danas je to nekada\u0161nje informiranje na forumima vi\u0161e prilog za argument da je sva medijska pompa oko njega jedna velika magla. Naime, u to vrijeme su mu na forumima obja\u0161njavali i razliku izme\u0111u istosmjerne i izmjeni\u010dne struje, neobi\u010dno za nekoga tko upravo “proizvodi” najbr\u017ei elektri\u010dni auto na svijetu, i to potpuno sam.<\/p>\n

I doista, godinu dana kasnije, Rimac je do\u017eivio slavu kao “proizvo\u0111a\u010d” najbr\u017eeg elektri\u010dnog automobila na svijetu. Taj uspjeh ostvario je 2011. godine predstaviv\u0161i na frankfurtskom auto-sajmu navodno najbr\u017ei elektri\u010dni auto na svijetu Concept One. Ni dvije godine u auto-industriji, bez ikakvih prija\u0161njih poku\u0161aja, bez radnika s iskustvom u auto-industriji (prema vlastitm priznanju), obrazuju\u0107i se po forumima, iz prve mu je po\u0161lo za rukom da “proizvede” najbolje elektri\u010dno vozilo i nadma\u0161i svu globalnu konkurenciju. Ovaj auto navodno mo\u017ee potegnuti do brzine od 100 km\/h za svega 2,8 sekundi, dosti\u0107i maksimalnu brzinu od 355 km\/h i ima doseg baterije do 600 km.<\/p>\n

Fascinantne performanse koje su do danas ostale nepotvr\u0111ene. Premda postoji par kratkih video-klipova ovog auta na stazi, ni u jednom ne mo\u017eemo vidjeti da ovaj auto posti\u017ee navedene performanse. Naprotiv, nije \u010dak ni blizu. U zadnjem testiranju auto je na kraju izletio i zavr\u0161io u plamenu. Na cesti, u regularnom prometu, gdje bi mogli vidjeti kako funkcionira u konkretnoj vo\u017enji, auto nikada nije vi\u0111en. Stoga je netko opravdano primijetio da autu nedostaje pouzdana upravljivost i sigurnost. Rimac je po\u010detkom 2017. najavio<\/a> da do kraja godine namjerava Concept One testirati na stazi u N\u00fcrburgringu. Time bi u\u0161utkao kriti\u010dare i pokazao ubrzanje, maksimalnu brzinu, stabilnost u zavojima i domet, ali do danas je to ostalo samo jo\u0161 jedna najava.<\/p>\n

Pri\u010de o prodaji automobila Concept One su u svojoj misterioznosti daleko nadma\u0161ile pri\u010du o proizvodnji. Rimac je navodno do sada prodao osam primjeraka ovog auta, izme\u0111u ostalog u Njema\u010dku, Italiju, \u0160panjolsku, SAD i Kinu. No u stvarnosti te\u0161ko je potvrditi da je prodao i jedan primjerak. Prvi Concept One je prema jednom izvoru<\/a> prodao jo\u0161 2013. u \u0160panjolsku, ali jedini kupac koji je do sada iza\u0161ao u javnost je stanoviti oftalmolog s Floride<\/a> 2016. godine. Da stvar bude dodatno sumnjiva, taj isti oftalmolog ima i mali vlasni\u010dki udio u poduze\u0107u, pa se name\u0107e pitanje je li doista kupio auto ili se tek slikao pored za potrebe marketin\u0161kog posla. Odgovor treba potra\u017eiti u financijskim izvje\u0161tajima dostupnima u sudskom registru. S obzirom na to da jedan primjerak Concept One ko\u0161ta 7,5 milijuna kuna, pod stvakom prodaja proizvoda u inozemstvo, izuzev 2016. godine, nema dovoljno prihoda da se pokrije cijena automobila. U 2016. godini Rimac je na ovoj stavci ostvario prihod od 13,28 milijuna kuna pa je teoretski mogu\u0107e da je te godine doista i prodao jedan primjerak spomenutom oftalmologu. Za prija\u0161nje godine se iz financijskih izvje\u0161taja s pouzdanjem mo\u017ee re\u0107i da nije ni\u0161ta prodao.<\/p>\n

Na auto-sajmu u \u017denevi 2016. godine, Rimac je predstavio novi model elektri\u010dnog vozila \u2013 Concept S, jo\u0161 br\u017ei i sna\u017eniji od prvog modela (ubrzanje do 100km\/h za 2,5 sekunde i maksimalna brzina 365 km\/h). No ovaj auto je potpuna misterija. Ne postoji niti nijedan jedini video-klip u kojem ga mo\u017eemo vidjeti u vo\u017enji. Navodno je Rimac prodao dva primjerka<\/a> ovog automobila, ali to je nemogu\u0107e potvrditi. Nakon toga stigao je Rim\u010dev najve\u0107i uspjeh.<\/p>\n

SF slapstick komedija<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom marta ove godine na auto-sajmu u \u017denevi predstavio je svoj tre\u0107i model elektri\u010dnog vozila – Concept Two, auto s najimpresivnijim performansama do sada (ubrzanje s mjesta do 100 km\/h posti\u017ee za 1,97 sekunda, maksimalna brzina mu je 412 km\/h). Zbog ovog automobilskog \u010duda Rimac vi\u0161e ne hoda zemljom, mediji su ga lansirali me\u0111u nedodirljiva bo\u017eanstva kojima se vrijedi samo klanjati. Ve\u0107 vi\u0161e od dva tjedna Rimac ne silazi s naslovnica svih mogu\u0107ih medija gdje mu brojni novinarski poklonici ispisuju kilograme promid\u017ebenog materijala. Te\u0161ko je druk\u010dije opisati ove tekstove jer od navedenih performansi nije testirana ni jedna. Ne postoji niti jedna snimka koja bi potvrdila i\u0161ta od navedenog o autu. Preostaje nam samo da Rimcu vjerujemo na rije\u010d. Uostalom, ako mu vjeruje cijeli svijet onda samo pokvareni zavidnici smiju zahtijevati da doista i vide auto u vo\u017enji.<\/p>\n

Pri\u010da o prodaji ovog modela jo\u0161 su jedan komadi\u0107 slagalice koja iz dana u dan nadma\u0161uje sferu realnog. Rimac je navodno planirati “proizvesti” 150 primjeraka ovog modela, a prema rije\u010dima<\/a> njegovog promotora Sa\u0161e Cvetojevi\u0107a ve\u0107 ih je prodao 30 na nevi\u0111eno. Prema Rim\u010devim rije\u010dima<\/a> za par godina namjeravaju “proizvoditi” jedan primjerak tjedno. Iz dosada\u0161njeg iskustva mo\u017eemo o\u010dekivati da \u0107e sve biti obavijeno debelim velom tajne i da \u0107e se Rimcu trebati diviti na nevi\u0111eno.<\/p>\n

Nasuprot “proizvodnji” elektri\u010dnih automobila jo\u0161 su impresivnije najave onog na \u010demu Rimac radi ili ima u planu. U 2014. godini iza\u0161ao jo\u0161 jedan \u010dlanak u Jutanjem listu<\/a> gdje Rimac spominje sudjelovanje u projektu izgradnje prve elektri\u010dne jahte. Godinu dana kasnije u intervjuu<\/a> za N1 Rimac se hvali testiranjem elektri\u010dnog “osobnog plovnog vozila \u0161to se digne iz vode i lebdi nad njom”. Pored toga, u istom intervju spominje kako je za jednu veliku njema\u010dku firmu “proizveo” potpuno autonomno vozilo i voditelju opisuje do\u017eivljaj vo\u017enje autom bez voza\u010da. Ovdje bi tek trebalo napomenuti da je Rimac dakle jo\u0161 prije tri godine nadma\u0161io cjelokupnu globalnu auto-industriju.<\/p>\n

No nije tu kraj njegovim ambicioznim planovima, pa u istom dahu dodaje i “proizvodnju” vozila koje bi imalo “elektri\u010dni pogon za po cesti, a benzinski za po zraku”. U ovom momentu postaje o\u010digledno da je Rimac zapravo stand-up komi\u010dar koji za gu\u0161t sebe i drugih u\u017eiva u proizvodnji \u010distog urnebesa. Ovakvu ocjenu potvr\u0111uje i provjereni marketin\u0161ki potez da se njegovo prezime u engleskom izri\u010daju izgovara RimaK: tako njegov glavni in\u017eenjer<\/a> i jedna od promotorica<\/a> uporno izgovaraju Mate Rimak i Rimak automobili. Mate Rimac doista ne egzistira u \u017eanru auto-industrije ve\u0107 gradi karijeru performera u SF slapstick komediji, pa zbog glamuroznosti i prepoznatljivosti mijenja i prezime.<\/p>\n

Tobo\u017enji auto-industrijalac<\/strong><\/p>\n

\u0160alu na stranu, \u010dime se doista bavi Mate Rimac? Njegovo poduze\u0107e je primarno je softverski start-up koje se probija softverskim rje\u0161enjima u specifi\u010dnoj ni\u0161i za upravaljanje elektri\u010dnom baterijom. U tom segmentu poslovanja ima i dva patenta \u0161to su mu osigurala da sklopi primjerice ugovore s Aston Martinom i Jaguarom. To potvr\u0111uju i financijska izvje\u0161\u0107a iz kojih je vidljivo da debelo najvi\u0161e prihoda ostvaruje u stavci prodaja usluga. Kao i ve\u0107ina start-upova posluje na rubu profitabilnosti, pa je u 2016. godini ostvario od profit od 1,2 milijuna kuna. Ako znamo da je iz nacionalnih i EU fondova dobio 2,13 milijuna kuna, onda je jasno da Rimac zapravo posluje s gubicima.<\/p>\n

U takvim okolnostima prosje\u010dna pla\u0107a kod Rimca je relativno niska: na kraju 2016. godine imao je 164 zaposlena, dok je ukupni tro\u0161ak neto pla\u0107a iznosio malo manje od 7,58 milijuna kuna. To zna\u010di da je prosje\u010dna neto pla\u0107a na kraju 2016. godine iznosila 3.851 kunu. On dodu\u0161e napominje da je u odjelu za razvoj prosje\u010dna pla\u0107a 6.839 kuna, ali to bi zna\u010dilo da su pla\u0107e drugih jo\u0161 debelo manje od 3.851 kune. Nije zato neobi\u010dno da je prije koju godinu u veliku pa\u017enju izazvao<\/a> njegov oglas za posao u kojem tra\u017ei \u010dista\u010dicu koji ima razvijene komunikacijske vje\u0161tine i barata osnovnim poznavanjem paketa MS Office. Ono \u0161to je Rimac zapravo tra\u017eio je osobna tajnica koju bi platio pla\u0107om \u010dista\u010dice. Njegovo poduze\u0107e zasnovano je zapravo na jeftinom radu studenata i in\u017eenjera elektrotehnike koji imaju zada\u0107u razvijanja razli\u010ditih softvera primjenjivih u radu elektri\u010dnih motora.<\/p>\n

Mate Rimac i sam to potvr\u0111uje u intervjuima. Na velikoj temi o Rimcu dostupnoj na forum.hr<\/a>, zapravo jedinom mjestu gdje se njegovo poslovanje temeljito kriti\u010dki propituje, netko je potpuno ispravno primijetio da su njegove auto-makete zapravo platforma za ispitivanje tehnologija i da se tim tehnolo\u0161kim inovacijama nastoji probiti u ina\u010de vrlo zatvorenim ni\u0161ama za komponente u elektri\u010dnoj auto-industriji. Jednom kada proda ove tehnolo\u0161ke inovacije drugi i ve\u0107i proizvo\u0111a\u010di onda mogu to realnije razvijati.<\/p>\n

Dodu\u0161e nije to tajna, kako primje\u0107uje<\/a> i novinar Ve\u010dernjeg lista, jer je “glavni biznis Rimac automobila postala ba\u0161 prodaja visokotehnolo\u0161kih komponenti za druge proizvo\u0111a\u010de maloserijskih, ali i velikoserijskih proizvo\u0111a\u010da poput Renaulta, ali i drugih koji ne \u017eele to javno objaviti, i to zbog toga, kako ka\u017ee Rimac, jer oni za njih rade strate\u0161ke komponente \u2013 pogonske sustave i baterije, koje danas mijenjaju konvencionalne motore, \u0161to je dosad bila sr\u017e klasi\u010dnih automobila i ono \u0161to su proizvo\u0111a\u010di radili sami \u2013 to je bio njihov DNK.” Jedan drugi novinar Ve\u010dernjeg lista jo\u0161 je prije pet godina, u obilasku Rim\u010devih hala u Sv. Nedelji, iznena\u0111eno primijetio<\/a> da “kada u\u0111ete u sam pogon, on vi\u0161e izgleda kao klasi\u010dna kovinotokarska radionica. Neki bi mo\u017eda o\u010dekivali robote ili barem neku razinu automatizacije, no toga jednostavno nema.”<\/p>\n

Mate Rimac dobro zna, kao \u0161to i njegovi trbuhozborci to dobro znaju, da nije nikakav proizvo\u0111a\u010d elektri\u010dnih automobila ili jahti, a jo\u0161 manje mo\u017ee proizvesti sve dijelove za elektri\u010dni auto. To potvr\u0111uje i njegova izjava<\/a>\u00a0“da dosta doma\u0107ih dobavlja\u010da uska\u010de za strojnu obradu kada mi ne stignemo vlastitim kapacitetima. Drugi doma\u0107i dobavlja\u010di uvoze standardne komponente koje koristimo \u2013 alate za strojnu obradu, sirovine, cijevi, vijke i sli\u010dno.”A nekada je u svojim izjavama<\/a> bio \u010dak i puno konkretniji: “U Lipik glasu se rade stakla, karbonske dijelove radi zagreba\u010dka MAC moto plastika, izradu i glodanje kalupa Board Guardian iz Zagreba, infotainment tvrtka Xylon. Vanjski dizajn potpisuje mladi hrvatski dizajner Adriano Mudri, a unutra\u0161njost dizajner talijanske Pininfarine, Srbin s talijanskom adresom Goran Popovi\u0107 i njegova ekipa.”<\/p>\n

Rimac je naprosto osoba s dovoljno novca da svoje auto-fantazije sastavi na naru\u010denoj kit-car konstrukciji (kakve su vidljive recimo u intervjuu<\/a> za index.hr), glamurozno dizajnira, zapakira i izmami svjetla reflektora. Uz to ima dovoljno medijskih veza i o\u010devog politi\u010dkog utjecaja da svi mediji jednoglasno pjevaju pohvale o tobo\u017enjem auto-industrijalcu. Naravno, u svemu tome samodopadno i hvalisavo u\u017eiva.<\/p>\n

Na spomenutom forumu neki nagla\u0161avaju da su Rimac automobili tek jedno od niza poduze\u0107a u auto-industriji, ali o\u010dito s dovoljno utjecaja da proizvode medijski delirij. Primjerice, Institut RT-RK Osijek d.o.o. nudi softverske usluge Audija, BMW-a, Mercedesa, Toyote, Nissana, Volva te \u0161vedskog Autoliva. Tu su jo\u0161 i AVL, Saint Jean Industries, K\u00f6nig metal, Lipik Glas, Nexus, Multirom, Galo industries te AD Klaster (Zajednica proizvo\u0111aca dijelova i pribora za automobilsku industriju u Sektoru za industriju pri Hrvatskoj gospodarskoj komori), koji okuplja vi\u0161e tvrtki, neke od poznatijih su AD Plastik, Boxmark Leather, Cimos P.P.C. Buzet, Feroimpex automobilska tehnika, \u0110uro \u0110akovi\u0107 Alatnica, HSTEC, Kon\u010dar-Alati, Kostel promet, Kaplast, Lagermax AED, Lama, LTH Metalni lijev, Sinel, TM).<\/p>\n

Heroji tr\u017ei\u0161nog fundamentalizma<\/strong><\/p>\n

Ako ve\u0107 nije proizvo\u0111a\u010d automobila, Rimac je nedvojbeno simptom stanja u medijima i ekonomiji. Nema tko ga nije opisao kao herojskog vizionara i spasitelja hrvatske ekonomije bez ikakvog kriti\u010dkog odmaka. \u0160tovi\u0161e, neki se od politi\u010dara i poduzetnika najvi\u0161e ponose time jer je Hrvat, pa onda po nekoj misterioznoj nacionalnoj fluidnosti njegov uspjeh odjednom postaje i njihov, jer su eto ro\u0111eni unutar istog identitetskog konstrukta. Oko Rimca se definitvino okupila zavidna galerija doma\u0107ih sitnopoduzetni\u010dkih prodava\u010da magle, ina\u010de zagovornika potpune tr\u017ei\u0161ne dominacije. Naravno, ne tr\u017ei\u0161ta za njih, jer uglavnom ili rade u javnom sektoru ili bi ve\u0107 odavno propali bez dr\u017eavnih subvencija, ali zato u\u017eivaju u izuzetnom medijskom i politi\u010dkom utjecaju.<\/p>\n

Oni smi\u0161ljeno i otvoreno nagla\u0161avaju svoje zasluge, neupitna poduzetni\u010dka (kapitalisti\u010dka) prava ili individualno herojstvo koje uspijeva isklju\u010divo zbog vlastite genijalnosti. Za njih je put do profita misterij ispunjen vlastitom uporno\u0161\u0107u, odva\u017eno\u0161\u0107u i originalno\u0161\u0107u, a Rimac hrvatski John Galt (Atlas Shrugged)<\/em>, hrabra pojava koja je uspjela u zemlji uhljeba i nadma\u0161ila \u010ditavi svijet. Takva sredina ne samo da ne podnosi takvog genijalca, ona ga niti ne zaslu\u017euje. Samo ti rijetki odabrani pojedinci znaju prepoznati rijetki talent i njihova je obveza dati svima do znanja kakve su samo budale.<\/p>\n

No \u010dim zagrebemo pod podvr\u0161inu tog jezika klasne privilegije, otkriva nam se ru\u017eno nali\u010dje tog uglancanog i tobo\u017ee neshvatljivog vizionarstva. Iza Potemkinovih fasada saznajemo da se jedan bogatio kao dr\u017eavni liferant WC papira, drugi se politi\u010dkim vezama naka\u010dio na osnovno\u0161kolski sustav za sitnu pripadaju\u0107u dobit, tre\u0107i nakeljio ma\u0161nu na kockice pa redovito nudi zatupljuju\u0107e doze pseudointelektualnog sva\u0161tarenja, \u010detvrti ne mo\u017ee sastaviti ni tri suvisle i strukturirane re\u010denice, i tako dalje u nedogled na\u0161iroko i nadugo. Dok za njihovog heroja nitko nikada ne bi niti \u010duo da nije bilo o\u010devih novaca. Nema tu nikakve genijalnosti nego naprosto dobra umre\u017eenost koja upravo proizlazi iz klasnog polo\u017eaja i spremnost da se iskoristi takva \u0161ansa.<\/p>\n

Njhov zagovor kapitalizma i tr\u017ei\u0161nih rje\u0161enja kao jedinog mogu\u0107eg svijeta nije jezik racionalnog i objektivnog argumenta ve\u0107 svjesna ideolo\u0161ka namjera koja bi ih u procesu trebala u\u010diniti ekonomski mo\u0107nijima. S obzirom na to da su tr\u017ei\u0161ne ideje ionako dominantne i institucionalno podr\u017eane na svim razinama onda se pro-kapitalisti\u010dki govor ne percipira kao ideologija nego kao ne\u0161to znanstveno utemeljeno i neshvatljivo glupim i lijenim masama. Iako misle da prosvje\u0107uju svojim zamislima zapravo doprinose upravo dezintegraciji te iste racionalnosti. Zagovaraju\u0107i dominaciju kapitala, samo osiguravaju da se sveop\u0107a bijeda nastavi \u0161iriti, da temeljna socijalizacija ustupa mjesto borbi za opstanak i da svaki oblik dru\u0161tvenosti zauvijek nestane.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadnjih tjedana Mate Rimac ne silazi s naslovnica hrvatskih mejnstrim medija, elektronskih ili tiskanih, svejedno. Brojne komentare o Agrokorovim ste\u010dajnim mukama…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":22995,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-22989","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22989","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22989"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22989\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23023,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22989\/revisions\/23023"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22995"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22989"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22989"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22989"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22989"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22989"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22989"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22989"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}