{"id":22947,"date":"2018-03-22T08:00:25","date_gmt":"2018-03-22T07:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22947"},"modified":"2021-02-25T10:55:04","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:04","slug":"medarov_bugarsko-predsjedanje_prijevod","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22947","title":{"rendered":"Bugarsko predsjedanje EU: novi desni zaokret"},"content":{"rendered":"

Predsjedanje Europskom unijom trebalo je Bugarskoj donijeti malo osvje\u017eenja od radikalno desnih ideja. Me\u0111utim, umjesto toga, izrazito glasna desnica, po\u010dela je apsorbirati i neke nominalno lijeve stranke. Njihove politike postaje sve te\u017ee razlikovati, kao \u0161to se vidi na temama poput Istanbulske konvencije i novih pritisaka na radnu snagu.<\/strong><\/p>\n

Mnogi i dalje nastoje tuma\u010diti uspon krajnje desnice \u0161irom Europe kao proma\u0161enu neliberalnu kritiku neoliberalne demokracije. Bugarsko predsjedanje Europskom unijom, zapo\u010deto 1.1. ove godine, nudi jo\u0161 jedan dokaz suprotnoj tezi. <\/span>Naime, uspon krajnje desnice nimalo ne dovodi u pitanje hegemoniju ekonomskog liberalizma, ve\u0107 prije ozna\u010dava reakcionarnu transformaciju samog liberalizma. Me\u0111utim, u Bugarskoj se ovi trendovi i dalje ne prepoznaju kao europski i ne povezuje ih se sa sistemskim politikama proteklih desetlje\u0107a. Oni se prevladavaju\u0107e tuma\u010de kao konzervativni preostaci pro\u0161losti, kao iracionalna odanost imaginarnom isto\u010dnoeuropskom neliberalizmu ili naprosto kao korupcija.<\/span><\/p>\n

\u010c<\/span>ak su se i me\u0111u naprednim aktivistima pojavile nade vezane za bugarsko predsjedanje Europskom unijom. Oni o\u010dekuju da se samo predsjedanje mo\u017ee koristiti kao reflektor kojim bi se pred Zapadom raskrinkala “koruptivna” narav bugarskih elita i nagnalo Zapadnu Europu na tehnokratski pritisak kojim bi se nacionalna elita pogurnula u druk\u010dijem, pozitivnom smjeru, bez potrebe za politi\u010dkom procesom i konfrontacijama na liniji lijevo \u2013 desno. Ipak, bugarsko je predsjedanje dosad isklju\u010divo demonstriralo normalizaciju ekstremne desnice u Europi i njen brak s destruktivnim aspektima ekonomskog liberalizma.<\/span><\/p>\n

Samo je \u0161a\u010dica EU politi\u010dara<\/a> s ljevice otvoreno i izravno napala ministre u trenutnoj bugarskoj vladi kao ekstremne desni\u010dare i zapravo, kvazifa\u0161iste. A ostali politi\u010dari koji su bili kriti\u010dki nastrojeni prema bugarskoj vladi od po\u010detka predsjedanja, uokvirivali su svoje kritike apstraktnom retorikom “borbe protiv korupcije”, bez da su adresirali konkretne politike i zaklon koje pru\u017eaju ekstremnoj desnici.<\/p>\n

Liberalizacija oru\u017eja: vlasni\u0161tvo prvo<\/strong><\/p>\n

S druge strane, europska je umjerena desnica bila tiha<\/a>. Na ceremoniji obilje\u017eavanja po\u010detka predsjedanja, Jean-Claude Juncker<\/a> oslovio je bugarskog premijera \u2013 “moj prijatelj Bojko” \u2013 i dodao kako se “ne mo\u017ee sjetiti nikoga boljeg” da “vodi Europu naprijed” i da to “\u010dini sna\u017eno” jer kao “sna\u017eni i odlu\u010dni Europljanin” Borisov sve \u010dini sna\u017eno.<\/p>\n

Usprkos svom govoru elita o snazi i \u010duvanju zakona i poretka, nisu sposobni osigurati niti sigurnost vlastite klase. Prvih dana bugarskog predsjedanja Unijom pla\u0107eni je ubojica likvidirao<\/a> u Sofiji poznatog bugarskog biznismena. No, \u017ertve nasilja uglavnom ipak dolaze iz ni\u017eih klasa. Po\u010detkom ovog mjeseca, lije\u010dnik Ivan Dimitrov ubio je \u017doru D\u017eevizova, sitnog kriminalca iz siroma\u0161ne porodice koji je najvjerojatnije poku\u0161avao ukrasti \u017earulje iz lije\u010dnikova automobila.<\/p>\n

Krajnja desnica, uz podr\u0161ku mejnstrim medija, vodila je kampanju podr\u0161ke Dimitrovu tvrde\u0107i da se radilo o legitimnoj samoobrani. Prakti\u010dno su svi mediji dehumanizirali D\u017eevizova nazivaju\u0107i ga “\u0161takorom” i bez imalo odmaka progla\u0161avali Dimitrovljev \u010din samoobranom. Me\u0111utim, kasnije je istragom utvr\u0111eno da je Dimitrov ilegalno posjedovao oru\u017eje i da je poku\u0161avao nakon ubojstva sakriti tragove (\u010di\u0161\u0107enje mrlja od krvi, poku\u0161aj uni\u0161tavanja zapisa nadzornih kamera, sakrivanje pi\u0161tolja, laganje policiji, itd.). Ispostavilo se da je Dimitrov lopova promatrao pola sata bez da je zvao policiju. I zatim ga je samo hladnokrvno ubio.<\/p>\n

Ovaj slu\u010daj je klju\u010dan jer ga je vlada koristila kao primjer u nastojanjima da liberalizira posjedovanje smrtonosnog oru\u017eja, pozivaju\u0107i se pritom na iskustva SAD-a. Ponu\u0111eni su dodatni prijedlozi za \u0161irenje pravne definicije samoobrane. Ideja se zasnivala na tome da se pravo na samoobranu omogu\u0107i za bilo kakav prekr\u0161aj kontra privatnog vlasni\u0161tva, makar ne uklju\u010divao nikakvu silu. Zapravo, sli\u010dan su prijedlog antikomunisti poku\u0161ali progurati jo\u0161 devedesetih, ali tad ih je odbio Ustavni sud obja\u0161njenjem po kojem pravo na privatno vlasni\u0161tvo ne smije ugro\u017eavati pravo na \u017eivot. Tako\u0111er, na osnovu ovog slu\u010daja vlada je poku\u0161ala provu\u0107i i prijedlog o privatizaciji policije<\/a>.<\/p>\n

Zahtjev za demonopolizacijom, tj. ukidanjem dr\u017eavnog monopola na legitimno kori\u0161tenje nasilja pra\u0107en je sna\u017enom nacionalisti\u010dkom i rasisti\u010dkom retorikom (na primjer protiv sitnih kriminalaca koji su pripadnici etni\u010dkih manjina, kao \u0161to je bio D\u017eevizov). Ali ovi zahtjevi se nimalo ne razlikuju od osnovnih neoliberalnih principa koji sve poku\u0161avaju rije\u0161iti mantrama o decentralizaciji, demonopolizaciji, privatizaciji i osobnoj odgovornosti, a sve pod sloganom: vlasni\u0161tvo prvo.<\/p>\n

Reakcionarni zaokret<\/b><\/p>\n

Ovakve zamu\u0107ene linije izme\u0111u krajnje reakcionarnih ideja i ekonomskog liberalizma prisutne su kod pripadnika krajnje desne elite u Bugarskoj. Na primjer, vicepremijer i biznismen Valeri Simeonov<\/a> koji se trenutno nalazi na \u010delu Nacionalnog vije\u0107a za kooperaciju na etni\u010dkim i integracijskim pitanjima i koji je bio osu\u0111en zbog govora mr\u017enje prema Romima, vatreni je podr\u017eavatelj ekonomskog liberalizma. Ujedinjene patriote, manjinske partnere u vladi, sa\u010dinjava koalicija od tri krajnje desne stranke me\u0111u kojima je Simeonovljeva Nacionalna fronta za spas Bugarske rasisti\u010dki najekstremnija. Radi se o jedinoj stranci u \u010dijem programu stoji zahtjev da se Rome deportira u logore. Ali, s obzirom na njihov anti-ruski te pro-EU i probiznis stav, ve\u0107ina je prominentnih liberalnih intelektualaca zaklju\u010dila da su upravo oni najprihvatljivija opcija s krajnje desnice.<\/p>\n

Ista je tendencija bila vidljiva u podr\u0161ci krajnje desnice off shore<\/em> investitoru u Nacionalnom parku Pirin<\/a>. Jedini problem koji oni imaju sa stranim utjecajem jest u slu\u010daju implementacije naprednih politika. Pa \u010dak i kada se radi o krajnje umjerenim dokumentima kao \u0161to je slu\u010daj s Istanbulskom konvencijom. Ujedinjeni patrioti uspjeli su pokrenuti sna\u017ean val reakcionarnih protesta<\/a> protiv Konvencije i blokirati ratifikaciju na osnovi ultrakonzervativne opozicije navodnoj “rodnoj ideologiji”.<\/p>\n

Reakcionarni zaokret koji se i dalje nastavlja, i koji je postao toliko eksplicitan tokom predsjedanja, osim na desno orijentirane stranke, utje\u010de i na nominalno lijevi BSP. Njegov desni zaokret predvodi Kornelia Ninova, predsjednica BSP-a od 2016. Stranka se oduvijek poigravala s nacionalizmom i zagovarala ekonomsku liberalizaciju, ali su tek pod vodstvom Ninove ove tendencije postale eksplicitne. Vidi se to i na sadr\u017eaju BSP-ovih novina “Duma” kojeg je u posljednje vrijeme te\u0161ko razlikovati od sadr\u017eaja desni\u010darskog tiska. \u010cesti su primjerice \u010dlanci protiv tzv. “rodofilije” (genderphilia<\/em>), ili protiv znanstvenika koji se bave etni\u010dkim manjinama, koje se pak etiketira “nacionalnim izdajicama”. Ninova je tako\u0111er jedna od najglasnijih aktivista protiv Istanbulske konvencije, pri \u010demu koristi homofobni i mizogini diskurs radikalne desnice. Pritom se ne radi ovdje o antieuropskim pozicijama BSP-a ve\u0107 svrstavanju uz bok sna\u017enim europskim konzervativnim strujama, ba\u0161 kao \u0161to \u010dini cijela bugarska desnica \u2013 od umjerenih do radikalnih struja. Ninova, kao i ostatak desnog krila BSP-a, me\u0111u kojima su neki milijuna\u0161i, glasni su zagovornici poduzetni\u010dkih interesa. BSP-ove konzervativne kritike prema vladi postale su jo\u0161 sna\u017enije od po\u010detka predsjedanja Unijom, jer vjeruju u strategiju sramo\u0107enja vlade dok se nalazi u sredi\u0161tu pozornosti.<\/p>\n

Bez ksenofobije za korist kapitala<\/strong><\/p>\n

Ovdje \u0107emo se jo\u0161 jednom dotaknuti Simeonova koji je i predsjednik Nacionalnog tripartitnog kooperacijskog savjeta \u2013 tijela koje u srazu poduzetnika i sindikata u pravilu donosi odluke na korist prvih. Vasil Velev, predsjednik Udru\u017eenja industrijskog kapitala u Bugarskoj, izrazio je zahvalnost<\/a> Simeonovu za njegovo energeti\u010dno zalaganje da radikalno liberalizira zakone za imigraciju radne snage iz ne-EU zemalja. Vlada je ovog mjeseca donijela tu reformu koju poduzetnici zahtijevaju kao kompenzaciju za navodni nedostatak radne snage.<\/p>\n

Vlasnica jedne tvornice odje\u0107e, u kojoj, prema njenoj izjavi u intervjuu datom za nacionalnu televiziju, prosje\u010dna pla\u0107a iznosi svega 325 eura, smatra da su ove reforme nastavak trenda zapo\u010detog u Zapadnoj Europi koja je apsorbirala radnu snagu Isto\u010dne Europe te da ciljaju privla\u010denju jeftinijih radnika iz siroma\u0161nijih zemalja. Liberalizacija imigracije radne snage trebala bi, prema Velevu, u Bugarsku dovesti 500.000 radnika iz ne-EU zemalja koji bi trebali kompenzirati milijun onih koji su emigrirali u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a. Mogu\u0107e je bilo zamisliti da \u0107e reforma radikalne liberalizacije imigracije radne snage izazvati ksenofobiju radikalne desnice te razjediniti scenu, no radikalni nacionalisti ne samo da se nisu usprotivili reformi, ve\u0107 su njezini najglasniji zagovornici.<\/p>\n

S druge strane, kao \u0161to je pokazala bugarska aktivistkinja Vanja Grigorova, ne postoji jasan dokaz da se kapital suo\u010dava s manjkovima radne snage. Poslovi koji se nude preko Nacionalne agencije za zapo\u0161ljavanje, najve\u0107e agencije za radnu snagu, ukupno \u010dine manje od pet posto potra\u017enje osoba koje redovno tra\u017ee posao. Stoga je va\u017eno prepoznati da se sloboda prekograni\u010dnog kretanja radne snage koju zagovaraju desni\u010darske vlade i poduzetnici vr\u0161i iz perspektive interesa kapitala. Drugim rije\u010dima, radi se o instrumentu pritiska na radnu snagu putem kontrole njezine rezerve, a s ciljem odr\u017eavanja nadnica niskima.<\/p>\n

Prakti\u010dki sve politi\u010dke debate koje se vode tokom ovog predsjedanja bile su jasan primjer preklapanja poslovnih interesa s liberalnim ekonomskim politikama i reakcionarnom politi\u010dkom agendom. Krezubi antikorupcijski diskurs i isprazna proeuropska retorika nemaju mo\u0107 razbiti ovaj dru\u0161tveno destruktivan savez. Za to je nu\u017eno preispitati sve pojedine neoliberalne politike. Ako to ne u\u010dini, EU \u0107e postajati sve besmislenijim projektom. Na\u017ealost, s obzirom na snagu ultra-konzervativnih ideja, nije vjerojatno da \u0107e se ta propitivanja dogoditi iz progresivne perspektive.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mnogi i dalje nastoje tuma\u010diti uspon krajnje desnice \u0161irom Europe kao proma\u0161enu neliberalnu kritiku neoliberalne demokracije. Bugarsko predsjedanje Europskom unijom, zapo\u010deto 1.1. ove godine, nudi jo\u0161 jedan dokaz suprotnoj tezi…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":22970,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110,243],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-22947","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","tag-eu","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22947","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22947"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22947\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22976,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22947\/revisions\/22976"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22970"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22947"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22947"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22947"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22947"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22947"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22947"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22947"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}