{"id":22846,"date":"2018-03-14T12:01:23","date_gmt":"2018-03-14T11:01:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22846"},"modified":"2018-03-14T12:01:23","modified_gmt":"2018-03-14T11:01:23","slug":"ukradeno-djetinjstvo-euro-sirocadi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22846","title":{"rendered":"Ukradeno djetinjstvo euro-siro\u010dadi"},"content":{"rendered":"

Migracije s periferije Europske unije na njen razvijeniji zapad medijski su popra\u0107ene zapanjuju\u0107im brojkama i jo\u0161 depresivnijim pri\u010dama o migrantskom \u017eivotu, ponajprije iz Bugarske i Rumunjske, zemalja koje od pristupanja Uniji bilje\u017ee rapidan odljev radno sposobnog stanovni\u0161tva. U slu\u010daju potonje, procjenjuje se da je u deset godina, od 2007. do 2017. zemlju napustilo 3,4 milijuna ljudi, 17 posto njenog ukupnog stanovni\u0161tva. Zbog tog odljeva brojna rumunjska djeca postaju \u201csiro\u010di\u0107i na odre\u0111eno\u201d. <\/span><\/p>\n

Prema <\/span>posljednjim podacima<\/span><\/a> Rumunjskog odjela za za\u0161titu djece, migrantski radnici ostavljaju preko 96.000 djece svojoj rodbini i najbli\u017eima dok rade u inozemstvu. Me\u0111u njima je i 20.000 djece kojima su oba roditelja odsutna. Me\u0111utim, kao \u0161to je slu\u010daj i s migracijskom statistikom, ne mo\u017ee se do\u0107i do stvarnog broja takvih slu\u010dajeva jer ne obavje\u0161tava svaki roditelj nadle\u017ene institucije o svom odlasku u inozemstvo. Procjenjuje se da se zapravo radi o znatno ve\u0107em broju djece, \u010dak preko 350.000.<\/span><\/p>\n

Na selu najkriti\u010dnije<\/b><\/p>\n

Selo <\/span>Liteni<\/span><\/a> na sjeverozapadu Rumunjske jedno je od mnogih u kojima velik broj \u0161kolske djece \u010dini \u201ceuro-siro\u010dad\u201d (od 350 u\u010denika \u010dak 115 je onih kojima je barem jedan roditelj na privremenom radu u inozemstvu). Kako siroma\u0161tvo i bijeda najja\u010de poga\u0111a rumunjska sela, u njima ostaju bake, djedovi i unu\u010dad, dok roditelji vani privre\u0111uju. Me\u0111utim te\u017eak teret takvog pre\u017eivljavanja snose svi \u010dlanovi obitelji, svaki na svom kraju Europe: djeca preuzimaju brigu oko ku\u0107anskog rada i obaveza na poljoprivrednom gospodarstvu, a roditelji rade iscrpljuju\u0107i posao s nereguliranim radnim vremenom.<\/span><\/p>\n

Obje strane snose i te\u0161ke psihi\u010dke posljedice: djeca pregorijevaju zbog posla koji im je natovaren pored \u0161kolskih obaveza, osje\u0107aju se napu\u0161teno te pate od <\/span>emocionalnih i bihevioralnih poreme\u0107aja<\/span><\/a>. Roditelji se, s druge strane, nose s krivnjom zbog napu\u0161tanja djece, posebice majke koje zamjenjuju jedan bri\u017eni rad drugim (nakon izbijanja krize 2008. i puknu\u0107a nekretninskog mjehura europsko tr\u017ei\u0161te rada otvorenije je \u017eenama – njegovateljicama, dadiljama ili sprema\u010dicama). No, usprkos najvi\u0161im stopama ekonomskog <\/span>rasta<\/span><\/a> u \u010ditavoj EU, \u010dini se da \u0107e za mnoge Rumunje bijeg na Zapad i dalje ostati najbolja opcija.<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Migracije s periferije Europske unije na njen razvijeniji zapad medijski su popra\u0107ene zapanjuju\u0107im brojkama i jo\u0161 depresivnijim pri\u010dama o migrantskom \u017eivotu, ponajprije iz Bugarske i Rumunjske, zemalja koje od pristupanja Uniji bilje\u017ee rapidan odljev radno sposobnog stanovni\u0161tva. U slu\u010daju potonje, procjenjuje se da je u deset godina, od 2007. do 2017. zemlju napustilo 3,4 milijuna […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22848,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[46],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[302],"class_list":["post-22846","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-migracije","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22846","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22846"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22846\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22847,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22846\/revisions\/22847"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22848"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22846"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22846"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22846"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22846"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22846"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22846"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22846"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}