{"id":22821,"date":"2018-03-13T14:01:54","date_gmt":"2018-03-13T13:01:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22821"},"modified":"2018-03-13T14:38:20","modified_gmt":"2018-03-13T13:38:20","slug":"nije-normalno-to-sto-radimo-radimo-izbjeglicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22821","title":{"rendered":"Nije normalno to \u0161to radimo izbjeglicama"},"content":{"rendered":"

Proturje\u010dja europske politike azila toliko su velika da je odr\u017eivost ove politike izuzetno sporna. Hrvatski mediji javljali su ju\u010der kako obitelj djevoj\u010dice Medine koja je prije tri mjeseca stradala pod naletom vlaka na prugi izme\u0111u Hrvatske i Srbije, ponovno poku\u0161ava neuspje\u0161no u\u0107i u zemlju. Tragi\u010dna smrt djeteta pru\u017eila je ovoj obitelji, barem nakratko, neki oblik sigurnosti, no hrvatska policija stala je tome na kraj. Are You Serious<\/a> je na svojim Facebook stranicama izvijestio o telefonskom pozivu od 8. marta ove godine, \u0161to su ga zaprimili od djevojke koja se kretala u skupini od 19 osoba me\u0111u kojima je bilo i 11 djece, a od toga su \u010dak dvije male bebe. Nalazili su se u blizini sela Stro\u0161inci na teritoriju RH. Djevojka je zamolila AYS da u njihovo ime kontaktira policiju i obavijesti ih o njihovoj namjeri da zatra\u017ee azil u RH. Svi zajedno bili su gladni i promrzli te su \u017eeljeli zatra\u017eiti azil u Hrvatskoj.<\/p>\n

Tra\u017eenje pomo\u0107i od AYS nije bila prva opcija ovim izbjeglicama, njima su se naime obratili tek nakon podsmjeha i aktivne indolencije koju su dobili od hrvatske policije. Policijska ophodnja kojoj su se prvoj obratili umjesto zakonom propisanih praksi dala im je samo podsmijeh, propustila pozvati lije\u010dni\u010dku pomo\u0107 za djecu, te ih detaljno pretra\u017eila. Iz AYS upozoravaju da je posebno skandalozno \u0161to se radi o istim uvjetima kakvi su vladali onu no\u0107 kada je malena Madina nastradala.<\/p>\n

Policijski podsmijeh<\/strong><\/p>\n

Kako pi\u0161e portal Telegram<\/a>, hrvatska policija nije\u010de bilo kakvo postupanje prema ovoj skupini izbjeglica. Ni to ne \u010dudi, s obzirom na to da su ovim naredbama odozgo prethodile druge “upute” odozgo, one iz EU i Njema\u010dke. Ono \u0161to je najproblemati\u010dnije ovdje je \u0161to je jedna praksa propisana pravilima, a druga se provodi na terenu. Ne \u010dudi stoga \u0161to je Organizacija za za\u0161titu i promicanje ljudskih prava Human Rights Watch (HRW) preporu\u010dila je Odboru za prava djeteta Ujedinjenih naroda da pozove Hrvatsku da istra\u017ei navodno neeti\u010dno postupanje nad djecom migrantima i tra\u017eiteljima azila, stoji u objavi organizacije.<\/p>\n

Europski sud pravde jo\u0161 je u julu 2017. godine presudio da je Hrvatska prekr\u0161ila zakone EU-a dopustiv\u0161i tra\u017eiteljima azila da prije\u0111u u Sloveniju i Austriju bez provjere njihovih zahtjeva. Iz ove su presude jasne i namjere Europskog suda \u2013 izbjeglice ne pustiti da idu kamo ho\u0107e ve\u0107 ih zadr\u017eati u prvoj sigurnoj zemlji, na periferiji EU gdje ovi ljudi ne \u017eele \u017eivjeti jer im se ovdje ne otvaraju nikakve mogu\u0107nosti. HRW navodi kako su tra\u017eitelji azila i djeca izbjeglice i dalje \u017ertve dru\u0161tvene izolacije te da imaju pote\u0161ko\u0107a u pristupu obrazovanju i u\u010denju jezika. Dodaje kako su djeca bez pratnje stavljena u institucije za djecu koje nemaju odgovaraju\u0107e kapacitete za njihovu za\u0161titu i brigu te da samo jedno od 30 neregistrirane djece poha\u0111a akademsku godinu 2017.\/2018.<\/p>\n

Hrvatska do augusta 2017. primila 1262 zahtjeva za azilom, od kojih je 76 tra\u017eitelja dobilo neki oblik za\u0161tite, dok je do kraja rujna Hrvatska iz Gr\u010dke i Italije preuzela 78 azilanata. Prema najnovijim slu\u017ebenim podacima, Hrvatska je do kraja pro\u0161le godine primila 60 ljudi iz Gr\u010dke, 21 osobu iz Italije i sedam sirijskih obitelji iz Turske koje broje 48 ljudi. Prema sustavu kvota, preuzela je obvezu primiti 1583 azilanta. Prema podacima MUP-a u 2017. godini 1887 osoba tra\u017eilo je me\u0111unarodnu za\u0161titu, a najvi\u0161e iz Afganistana, Pakistana, Sirije i Turske. Od tog broja 211 osoba dobilo je me\u0111unarodnu za\u0161titu, a 311 bilo vra\u0107eno iz neke druge dr\u017eave \u010dlanice EU na temelju Dublinske uredbe. Trenutno u prihvatili\u0161tima za tra\u017eitelje azila boravi oko 430 osoba.<\/p>\n

Nastavljanje protjerivanja<\/strong><\/p>\n

Inicijativa Dobrodo\u0161li!, Centar za mirovne studije, Are You Syrious? i No Name Kitchen predstavili pro\u0161loga tjedna \u010detvrti izvje\u0161taj o nezakonitim i nasilnim protjerivanjima izbjeglica iz Hrvatske. Upozorili su da s obzirom na u\u010destalost i na obrasce policijskog postupanja koji su vrlo sli\u010dni, ne radi o izoliranim i sporadi\u010dnim slu\u010dajevima nezakonitih protjerivanja ve\u0107 o planskim i sustavnim mjerama li\u0161avanja slobode bez pravne osnove, uskra\u0107ivanju pristupa me\u0111unarodnoj za\u0161titi te kr\u0161enju na\u010dela non-refoulement. Tako\u0111er su istaknuli kako je UNHCR Srbija u 2017. zabilje\u017eio 3242 slu\u010daja nezakonitih protjerivanja izbjeglica iz Hrvatske, pri \u010demu mnoge izbjeglice tvrde da im je bio uskra\u0107en pristup sustavu me\u0111unarodne za\u0161tite te da su rutinski bile zlostavljane. Tako je Hrvatska je postala zemlja s najvi\u0161e protjerivanja u regiji, \u010dime smo prestigli \u010dak i Ma\u0111arsku.<\/p>\n

MUP po obi\u010daju sve opovrgava, ne podastiru\u0107i dokaze da se to nije dogodilo, ve\u0107 poku\u0161avaju\u0107i prebaciti odgovornost na izbjeglice, ali i na organizacije i institucije koje su upozorile na nasilje. \u010cak i na Saborskom odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koje je u \u010detvrtak sazvalo tematsku sjednicu o uskra\u0107ivanju me\u0111unarodne za\u0161tite u Republici Hrvatskoj, MUP je nastavio po svom, iako nije odgovorio gdje su nestale snimke ba\u0161 u vrijeme u kojem je prijavljeno da se dogodilo nasilje. Odboru je prisustvovala i pu\u010dka pravobraniteljica Lora Vidovi\u0107 koja je ponovila zaklju\u010dke iz dopisa poslanog DORH-u, ali i Pravobraniteljica za djecu Helena Pirnat Dragi\u010devi\u0107 , koja je istaknula da smo kao dr\u017eava u ozbiljnim problemima, ako je istina da policija vra\u0107a djecu, jer stru\u010dnjaci moraju utvrditi interes djeteta. I dodala kako je pla\u0161i ako djecu migrante do\u017eivljavamo kao prijetnju.<\/p>\n

Emigrira se i dalje<\/strong><\/p>\n

UN-ov izvjestitelj upozorava kako su osobe koje se bave za\u0161titom prava izbjeglica izlo\u017eeni prijetnjama i kriminalizaciji svog rada i istaknuo kako dr\u017eave imaju obvezu za\u0161titi ih. Naime, predstavljaju\u0107i svoje najnovije izvje\u0161\u0107e, Michel Forst specijalni izvjestitelj UN-a o stanju osoba koje \u0161tite ljudska prava, izjavio je kako su osobe koje \u0161tite prava ljudi u pokretu u svom radu suo\u010deni s prijetnjama i ograni\u010denjima bez presedana, kao i sveprisutnom diskvalifikacijom i kriminalizacijom. Prema istra\u017eivanju, osobe koje \u0161tite prava izbjeglica suo\u010davaju se s preprekama u radu, uglavnom zbog ograni\u010denja pristupa ljudima, kriminalizacije i stigmatizacije te prijetnji ne-dr\u017eavnih aktera, poput organiziranog kriminala ili dr\u017eavnih subjekata koji pru\u017eaju usluge ljudima u pokretu.<\/p>\n

Podsjetimo, samo od po\u010detka ove godine, 414 ljudi smrtno je stradalo na Mediteranu, dok je 10.114 izbjeglica preko Mediterana do\u0161lo u Europu u ovoj godini. Vi\u0161e od 50% ih je stiglo u Italiju, a ostali su dospjeli u Gr\u010dku i \u0160panjolsku. U istom razdoblju i na ista odredi\u0161ta pro\u0161le godine stiglo je 16.806 ljudi, dok ih je 2016. stiglo 116.005. Ovo je jo\u0161 jedan pokazatelj kako Europska unija jo\u0161 nije osigurala sigurne i legalne putove za ljude u potrazi za sigurno\u0161\u0107u.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proturje\u010dja europske politike azila toliko su velika da je odr\u017eivost ove politike izuzetno sporna. Hrvatski mediji javljali su ju\u010der kako obitelj djevoj\u010dice Medine koja je prije tri mjeseca stradala pod naletom vlaka na prugi izme\u0111u Hrvatske i Srbije, ponovno poku\u0161ava neuspje\u0161no u\u0107i u zemlju. Tragi\u010dna smrt djeteta pru\u017eila je ovoj obitelji, barem nakratko, neki oblik […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22822,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,46],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-22821","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22821","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22821"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22821\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22827,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22821\/revisions\/22827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22822"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22821"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22821"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22821"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22821"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22821"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22821"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22821"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}