Jedan od klju\u010dnih mitova o Grcima tijekom posljednjih godina je onaj o njihovoj “rastro\u0161nosti”. Logika je jasna: iz perspektive bogatih zemalja koje su vlasnice gr\u010dkog dr\u017eavnog duga, najva\u017enija stvar je da se taj dug otpla\u0107uje, a Grci nek “stegnu remen”. No dug, nasuprot onome \u0161to se prodaje u tabloidima, nije nastao zbog pretjerane konzumacije hrane i pi\u0107a zami\u0161ljenog “prosje\u010dnog Grka”, ve\u0107 uslijed nejednake razmjene unutar eurozone. To izme\u0111u ostalog obja\u0161njava za\u0161to se dug, svim “mjerama \u0161tednje” unato\u010d, zapravo posljednjih godina dodatno pove\u0107ao. Postoje segmenti u kojima gr\u010dka dr\u017eava doista tro\u0161i golema sredstva nesrazmjerno veli\u010dini zemlje. No to je prije svega vojska, odnosno kupovina naoru\u017eanja. Naravno, zemlje koje Gr\u010dkoj prodaju oru\u017eje, a ujedno i “dr\u017ee” njezin dug (Njema\u010dka, Francuska), su se osobito potrudile da “\u0161tednja” nikako ne zahvati vojni sektor.<\/p>\n
Umjesto toga “bolni rezovi” su izvedeni u drugim sektorima, u kojima potro\u0161nja nikada nije bila “prevelika”, ali koji su, za razliku od vojske, doista klju\u010dni za svakodnevno funkcioniranje ve\u0107ine stanovni\u0161tva. Me\u0111u te sektore spada zdravstvo o \u010dijem su stanju posljednjih dana iza\u0161li zabrinjavaju\u0107i podaci<\/a>. Gotovo tre\u0107ina ljudi koji su 2016. godine osje\u0107ali bolove ili probleme nisu posjetili lije\u010dnika. Glavni razlog je financijski. Uz to, preko 50% ljudi koji jesu napravili lije\u010dni\u010dki pregled su to u\u010dinili tek kada to vi\u0161e nisu mogli izbje\u0107i. Deset godina ranije, taj postotak je bio svega dvadesetak posto, dok je ve\u0107ina doktoru odlazila na redovite preglede ili tek po recepte. Uzroci svega ovoga nisu nikakva misterija. Te 2006. preko polovice stanovni\u0161tva imala je potpuno besplatnu zdravstvenu skrb. Danas se to odnosi na jedva \u010detvrtinu.<\/p>\n