{"id":22784,"date":"2018-03-13T08:00:57","date_gmt":"2018-03-13T07:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22784"},"modified":"2021-02-25T10:55:07","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:07","slug":"vlast-trzista-i-skupa-elektrifikacija-cijele-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22784","title":{"rendered":"Vje\u010dni problemi s privatiziranom elektrodistribucijom"},"content":{"rendered":"

\u010cetrnaest godina nakon \u0161to je privatizirala elektrodistribuciju, i pet godina nakon \u0161to je poslovanje privatnih koncesionara izazvalo golemu socijalnu krizu, Bugarska se ponovno suo\u010dava s energetskim skandalom. No on zapravo jo\u0161 jednom pokazuje do koje su mjere lokalne elite okrenute za\u0161titi kapitala, \u010dak i po cijenu velikih \u017ertava stanovni\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Posljednjih tjedana, skandal “visokog napona” doslovno trese bugarske politi\u010dke i poslovne elite. Opskurna lokalna energetska kompanija pobijedila je na natje\u010daju za kupnju bugarske imovine najve\u0107eg stranog distributera struje u zemlji, \u010cEZ-a. Taj nam skandal ne\u0161to govori o tome \u0161to se u Bugarskoj do\u017eivljava kao povod za opravdanu javnu zabrinutost, a \u0161to kao legitimni privatni poslovni dogovor. \u010cEZ je \u010de\u0161ka dr\u017eavna kompanija koja u inozemstvu posluje kao privatna korporacija. Bugarska je privatizirala svoju elektrodistribuciju 2004. godine, za vrijeme tehnokratske vlade biv\u0161eg “cara” Simeona Saskoburggotskog, koja je op\u0107enito zao\u0161trila rasprodaju dr\u017eavne imovine zapo\u010detu 1990-ih. No bugarska je privatizacija u energetskom sektoru ipak bila specifi\u010dna.<\/p>\n

Iako su koncesiju na elektrodistribuciju dobile tri tvrtke, one se nisu me\u0111usobno natjecale, ve\u0107 je svakoj dodijeljen monopol u jednom dijelu zemlje. Sli\u010dno onome \u0161to se dogodilo u drugim uslugama, poput distribucije vode, cijene struje su ubrzo nakon privatizacije poletjele u nebo. To je dovelo do velikih prosvjeda 2013. godine na kojima se zahtijevala nacionalizacija mre\u017ee i kraj mjera \u0161tednje. Vi\u0161e ljudi u tom periodu se javno spalilo iz protesta, a vlada je naposljetku podnijela ostavku. To je prouzro\u010dilo nekoliko godina politi\u010dke krize na kraju koje se na vlast vratila ista stranka GERB i isti premijer Bojko Borisov. Za njih su doga\u0111aji 2013. ostali velika trauma, pa ne \u010dudi da su agresivno reagirali na novi skandal s \u010cEZ-om. Borisov je tako odmah najavio<\/a> da ne\u0107emo vidjeti reprizu “zavjere” kojom je 2013. sru\u0161ena vlada. Opozicija je pak iskoristila priliku i optu\u017eila vladu za korupciju. No iz vlade obja\u0161njavaju da prodaja nema veze s njima i da je o njoj odlu\u010dila samostalno \u010de\u0161ka dr\u017eava.<\/p>\n

Svi se na\u010delno sla\u017eu da je zbog veli\u010dine i va\u017enosti te firme vlasni\u0161tvo nad bugarskim dijelom \u010cEZ-a pitanje “nacionalne sigurnosti”, no ne mogu se slo\u017eiti oko toga kako se treba postaviti po pitanju ove prodaje. Opozicijska Socijalisti\u010dka stranka (BSP) predla\u017ee da dr\u017eava kupi kupca bugarskog \u010cEZ-a (ili barem kontrolni udio u njemu), te istodobno uvjerava<\/a> kako to ne bila “nacionalizacija”, nego po\u0161teni otkup po pravilima tr\u017ei\u0161nog natjecanja. No dok su navodni socijalisti pomno pazili da ne bi ugrozili “slobodno” tr\u017ei\u0161te, liberali nisu imali nikakvih problema s tim da predlo\u017ee<\/a> izravnu dr\u017eavnu intervenciju i zaustavljanje ove prodaje, i to zato da se Bugarska ne bi pretvorila u “putinisti\u010dki re\u017eim”. \u0160to je to\u010dno toliko problemati\u010dno u ovoj transakciji koja je, po svemu sude\u0107i, posljedica slobodnog dogovora aktera na tr\u017ei\u0161tu?<\/p>\n

Sve po zakonu<\/strong><\/p>\n

Za po\u010detak, kupac je nepoznata bugarska tvrtka sa skromnim sredstvima. Zove se Inerkom i posljednjih deset godina bavila se “zelenom” energijom. Stoga su se odmah pojavile sumnje da tvrtka nema kapaciteta da strujom snabdijeva dva milijuna ljudi, niti da doista skupi sredstva za otkup. Ilustracije radi, temeljni je kapital tvrtke svega 25 tisu\u0107a eura, a \u010cEZ za svoju bugarsku podru\u017enicu tra\u017ei 320 milijuna. Sve su to opravdani razlozi za brigu, a dr\u017eava je reagirala slanjem svih mogu\u0107ih regulatora da provjere prodaju te pozivanjem uprave Inerkoma na sastanak. No nikakva retorika “nacionalne sigurnosti” ne mo\u017ee prije\u0107i preko \u010dinjenice da je rije\u010d o transakciji koja je izvan ingerencije bugarske vlade. Iako su stvari mogle biti sasvim druga\u010dije da je vlada prihvatila raniju \u010cEZ-ovu ponudu<\/a> da kupi njihovu podru\u017enicu. Ponuda je ina\u010de odbijena uz obrazlo\u017eenje da je privatno vlasni\u0161tvo uvijek bolje od dr\u017eavnog.<\/p>\n

Kad je izbila afera, vladi se ideja dr\u017eavnog vlasni\u0161tva nad elektrodistribucijom odjednom vi\u0161e nije \u010dinila tako apsurdnom. U kasnijim pregovorima, vlasnica Inerkoma pristala<\/a> je da i dr\u017eava sudjeluje u kupnji (do 34% dionica \u010cEZ-ove podru\u017enice) \u0161to bi joj dalo odre\u0111eni utjecaj, ali ne i kontrolni paket. To “dopu\u0161tenje” zapravo prije izgleda kao dr\u017eavna subvencija za Inerkom. Osim toga, nije sasvim sigurno da \u0107e se plan provesti, jer \u010cEZ jo\u0161 uvijek nije pristao na sudjelovanje dr\u017eave. \u0160to se ti\u010de \u010de\u0161ke kompanije, oni su vi\u0161e puta rekli<\/a> da u Inerkomu i njegovoj ponudi ne vide ni\u0161ta sumnjivo<\/a>. S druge strane, bugarsko dr\u017eavno odvjetni\u0161tvo tako\u0111er priznaje<\/a> da ne mo\u017ee u\u010diniti puno u pogledu poslovnih odluka tr\u017ei\u0161nih aktera, iako najavljuje da bi moglo istra\u017eiti privatizacijski dogovor iz 2004. godine. Mnogi bugarski liberali se ozbiljno mu\u010de s tim kako kritizirati ne\u0161to \u0161to formalno nije ilegalno i jo\u0161 spada u slobodu raspolaganja privatnim vlasni\u0161tvom.<\/p>\n

Zato se uglavnom govori o tome kako kapital nije sasvim “\u010dist”. U nekim se \u010de\u0161kim i bugarskim medijima pojavila pri\u010da kako je u posao umije\u0161an<\/a> gruzijski “biznismen”, izvjesni Pato Gogone\u0161vili, koji bi trebao biti blizak ruskim vlastima. Sve bi se navodno trebalo izvesti preko offshore<\/em> ra\u010duna. Neobi\u010dna je situacija da se termin offshore<\/em> sada kod bugarskih komentatora javlja u negativnom kontekstu, iako nije ilegalan, i iako su upravo liberalni krugovi “najzaslu\u017eniji” za nedavno ukidanje<\/a> zakona kojim se zabranjivalo da tvrtke registrirane u poreznim oazama kupuju bugarske tvrtke u energetskog sektoru. Borisov je nakon ovih objava izazvao mali diplomatski skandal jer je izjavio da su ga na “rusku vezu” upozorile kolege iz \u010ce\u0161ke, \u0161to su ovi brzo demantirali<\/a>. Sve to samo je poja\u010dalo sumnje da Borisov zapravo la\u017ee.<\/p>\n

Nacionalni interesi<\/strong><\/p>\n

Kulminacija ovih proturje\u010dnih najava i obja\u0161njenja \u2013 jedan dan da \u0107e vlada otkazati prodaju, drugi dan da sudjeluje u njoj, tre\u0107i da kupuje kupca, a \u010detvrti da kupnju izvode banke koje to onda brzo demantiraju \u2013 bila je ostavka ministrice energetike Temenu\u017eke Petkove nakon otkri\u0107a da je ve\u0107 dvadeset godina bliska poznanica vlasnice Interkoma. Ministrica dakako negira da je pomogla u ovom poslu, ali je ipak ponudila svoj mandat na raspolaganje. Premijer je ostavku prvo prihvatio, ali onda povukao svoje prihva\u0107anje<\/a>, tako da ni od te simboli\u010dke geste na kraju nije bilo ni\u0161ta. I sama vlasnica, izvjesna Ginka Varbakova, demantirala je da ima i\u0161ta sumnjivo u transakciji, potvr\u0111uju\u0107i<\/a> usput da je milijunerka i legitimna poslovna \u017eena koja nema planova da i\u0161ta mijenja, bilo za kupce, bilo za radnike \u010cEZ-a. No to te\u0161ko da \u0107e ikoga umiriti. Dosada\u0161nje prakse \u010cEZ-a su upravo klju\u010dni problem.<\/p>\n

Ta je tvrtka od prosvjeda 2013. godine izlo\u017eena brojnim revizijama koje su detektirale doslovno na tisu\u0107e<\/a> slu\u010dajeva neregularnosti, od napuhivanja ra\u010duna kako bi se na kupce prebacio tro\u0161ak obnove infrastrukture do poreznih utaja. \u010cEZ je \u010dak progla\u0161en krivim<\/a> i za rasnu diskriminaciju, no naravno puno su vidljiviji bili njegovi poku\u0161aji da stalno uve\u0107ava cijene protivno odlukama dr\u017eavnog regulatora. Do najnovijeg poskupljenja trebalo bi do\u0107i u julu ove godine. Uz to, \u010cEZ je bugarsku dr\u017eavu tu\u017eio<\/a> arbitra\u017enom sudu za investicije tra\u017ee\u0107i naknadu od 500 milijuna eura, uz tvrdnju da je tvrtka pretrpjela gubitke zbog pretjerane dr\u017eavne regulacije. Ni\u0161ta od ovoga naravno ne brine komentatore kojima je “nacionalni interes” istovjetan s tim da u zemlji nema ruskog kapitala i ni\u010dim vi\u0161e.<\/p>\n

Osim toga, ve\u0107ina komentara u bugarskim medijima je zapravo izrazito elitisti\u010dka i antidemokratska. Ako tisu\u0107e ljudi ne prosvjeduje ili se iz o\u010daja ne samospaljuje, ispada da nikome uop\u0107e nije va\u017eno to \u0161to neka kompanija masovno vara i napuhuje ra\u010dune. Jedine legitimne teme su one vezane uz legalnost vlasni\u0161tva, ali ne i radne uvjete; tokove kapitala, ali ne i kretanje pla\u0107a; transparentnost poslovanja, ali ne i transparentnost ra\u010duna itd.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih tjedana, skandal “visokog napona” doslovno trese bugarske politi\u010dke i poslovne elite. Opskurna lokalna energetska kompanija pobijedila je na natje\u010daju za kupnju bugarske imovine najve\u0107eg stranog distributera struje u zemlji, \u010cEZ-a…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22789,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-22784","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","theme-klima","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22784","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22784"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22784\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22820,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22784\/revisions\/22820"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22789"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22784"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22784"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22784"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22784"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22784"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22784"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22784"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}