{"id":22769,"date":"2018-03-09T14:54:56","date_gmt":"2018-03-09T13:54:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22769"},"modified":"2018-03-09T15:24:03","modified_gmt":"2018-03-09T14:24:03","slug":"kontra-lng-a","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22769","title":{"rendered":"Kontra LNG-a!"},"content":{"rendered":"

Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoli\u0161 pri Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike projekt plutaju\u0107eg LNG terminala na otoku Krku ocijenilo je prihvatljivim za okoli\u0161, usprkos dobro elaboriranim argumentima protiv, stoji u priop\u0107enju Zelene akcije<\/a>.<\/p>\n

Zelena akcija stoga posljednja dva dana odr\u017eava javne akcije s ciljem privla\u010denja pozornosti na ovu temu te otvaranja prostora za suprotnu argumentaciju. Kampanja “Kontra LNG-a!” ima za cilj zaustaviti realizaciju projekta kao i svu novu popratnu plinsku infrastrukturu u Hrvatskoj. “Plin nije tranzicijsko, odnosno prijelazno, gorivo, jer \u0107e produljiti na\u0161u ovisnost o fosilnim gorivima, usporiti prelazak na niskouglji\u010dno gospodarstvo i pogor\u0161ati postoje\u0107e posljedice klimatskih promjena” kazala je Marija Mileta iz Zelene akcije.<\/p>\n

Akcija je odr\u017eana povodom odbijanja ve\u0107ine primjedbi na Studiju utjecaja na okoli\u0161 za plutaju\u0107i LNG terminal, uklju\u010duju\u0107i primjedbe okoli\u0161nih organizacija, pi\u0161e ZA. Od otprilike 845 primjedbi koje je podnijelo oko 160 podnositelja, odba\u010deno ih je \u010dak 80 posto. Ve\u0107ina komentara zaklju\u010duje kako je ovaj projekt izuzetno \u0161tetan za okoli\u0161, klimu, turizam, itd., a uz to je i ekonomski neisplativ i neodr\u017eiv te mu se protivi lokalno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Me\u0111u odbijenim primjedbama najva\u017enije su one o kori\u0161tenju morske vode za uplinjavanje, kao i kori\u0161tenje klora. To je ocijenjeno kao prihvatljivo za okoli\u0161, iako postoje podaci i studije koje govore suprotno. Primjerice, u Italiji kod mjesta Porto Viro ve\u0107 je dokazan zna\u010dajan negativan utjecaj klorirane morske vode kori\u0161tene za postupak uplinjavanja, a koja se ispu\u0161ta iz LNG postrojenja.<\/p>\n

To\u010dka razila\u017eenja politike i pravosu\u0111a<\/strong><\/p>\n

Zelena akcija smatra kako je ova Studija “jo\u0161 jednom potvrdila uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da studije utjecaja na okoli\u0161 nastoje opravdati zahvat umjesto objektivne ocjene njegovih mogu\u0107ih negativnih u\u010dinaka. Studiju bi trebalo odbaciti jer nije zadovoljila zakonom propisani sadr\u017eaj, poput opisa radova uklanjanja zahvata ili opisa razumnih varijantnih rje\u0161enja, usporedbu utjecaja razli\u010ditih varijanti uz obrazlo\u017eenja razloga odabira varijante koja je bolja za okoli\u0161.” Primjerice, Studija uop\u0107e ne sadr\u017ei opise tzv. varijantnih rje\u0161enja navodno zbog nepostojanja lokacijske dozvole za alternativne lokacije. No, iz ZA isti\u010du da se varijantna rje\u0161enja ne odnose samo na alternativne lokacije ve\u0107 prvenstveno na alternativne tehnologije.<\/p>\n

Studija dakle, uop\u0107e nije u obzir uzela tehnologiju koju zeleni smatraju manje \u0161tetnom za okoli\u0161. U ovom slu\u010daju radi se o tehnologiji kori\u0161tenja manje koli\u010dine plina za uplinjavanje umjesto morske vode. Nositelj zahvata odabrao je, a ovla\u0161tenik poku\u0161ao opravdati jedinu ponu\u0111enu i po morski okoli\u0161 pogubnu varijantu. \u0160tovi\u0161e, Zelena Istra dokazala je to i na Upravnom sudu u Rijeci da je nedostatak varijantnih rje\u0161enja u studiji utjecaja na okoli\u0161 protuzakonit (presuda 7 Usl 160\/13-32)<\/p>\n

Prema tuma\u010denjima Direktive o procjeni utjecaja zahvata na okoli\u0161, zabranjeno je jedan zahvat dijeliti na vi\u0161e manjih kako bi se na obmanjuju\u0107i na\u010din smanjio njihov ukupni utjecaj na okoli\u0161. Procjenu utjecaja potrebno je napraviti za cjelokupni zahvat \u2013 propisi o PUO ne dopu\u0161taju “izmjene uvo\u0111enjem novih zahvata” tj. ispitivanje optere\u0107enja na okoli\u0161 pojedinih “faza” projekta bez uvida u kumulativni utjecaj. Takvi poku\u0161aji obmane javnosti poznati su i u teoriji pod imenom “salamy slicing<\/em>” i Direktiva o procjeni utjecaj zahvata na okoli\u0161 ih zabranjuje, stoji u komentarima Zelene akcije.<\/p>\n

Zelena akcija problematizirala je i na\u010din sastavljanja komisija koje donose ove odluke. Problemati\u010dno je, prema njima, da \u010dlanove povjerenstava odre\u0111uju ministri jer po inerciji biraju zaposlenike razli\u010ditih ministarstava, dok su nezavisni stru\u010dnjaci i znanstvenici u povjerenstvima ili izostavljeni ili su daleko manje zastupljeni. Zaposlenici ministarstava, predstavnici lokalne i regionalne samouprave i osobe iz javnih institucija podlo\u017ene politi\u010dkom pritisku, a oni u povjerenstvima uvijek \u010dine ve\u0107inu. U ovom slu\u010daju, kad su vlasnici tvrtke LNG Hrvatska d.o.o. HEP i PLINACRO, koji su u 100%-tnom vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske, te\u0161ko je vjerovati da \u0107e ovako formirana Komisija donositi objektivne i nepristrane odluke.<\/p>\n

Uloga mejnstrima<\/strong><\/p>\n

No, za mejnstrim, ovo kao da se i nije dogodilo. Kao da se radi o temi koja se ti\u010de nekih drugih dr\u017eava, nekih drugih gra\u0111ana. Nama to pak nudi priliku da na konkretnom primjeru, izostanka ovako va\u017enih dru\u0161tvenih tema iz dnevnih novina i sredi\u0161njih nacionalnih vijesti, ilustriramo \u0161to zna\u010di fraza “mejnstrim mediji u slu\u017ebi kapitala”. Ovdje \u0107emo upozoriti na dvostruku funkciju dr\u017eave u ovoj pri\u010di \u2013 s jedne strane, ona ima zadovoljavati potrebe javnosti i organizirati te usmjeravati dru\u0161tveni, politi\u010dki i ekonomski \u017eivot svojih gra\u0111ana na op\u0107u dobrobit. No, za to su joj osim kvalitetnih organizacijskih vje\u0161tina, koje nema, zatim kvalitetno obrazovanog kadra, \u0161to tako\u0111er nema (zbog zapo\u0161ljavanja po strana\u010dkoj formuli), potrebna i financijska sredstva, koje isto tako, nema (jer ih se odrekla sni\u017eavanjem poreza). U skladu s dominantnom neoliberalnom doktrinom, dr\u017eava rje\u0161enja dru\u0161tvenih problema tra\u017ei u taktikama i strategijama privatnih investitora. Istima je izlo\u017eena jer se financira porezima, a porezi ovise o ekonomskoj aktivnosti koja ovisi o privatnim investicijama. Budu\u0107i da primarni interes poduzetni\u0161tva nije javni interes, \u0161to bi u slu\u010daju dr\u017eave trebao biti, ve\u0107 osiguravanje \u0161to ve\u0107ih profita svojim dioni\u010darima, usvajaju\u0107i poduzetni\u010dke metode dr\u017eava ignorira javni interes. Svjedo\u010dimo tome ve\u0107 20 i vi\u0161e godina.<\/p>\n

Mediji \u010dija bi tako\u0111er primarna funkcija trebala biti pravovremeno i to\u010dno informiranje javnosti o va\u017enim dru\u0161tvenim ekonomskim i politi\u010dkim pitanjima, a s ciljem dono\u0161enja odluka koje idu na op\u0107u dobrobit dru\u0161tva, trebali bi u ovako postavljenoj situaciji osiguravati korektiv ovakvih javnih politika. Me\u0111utim, kako su i mediji kao zajednica, ponutrili neoliberalne doktrine poduzetnika kao velikih idejonosaca dru\u0161tva, te kako su pod istim tim tr\u017ei\u0161nim pravilima svedeni na tek informacijsku pokretnu traku koja ne staje niti da analizira i promisli informacije koje objavljuje, nekriti\u010dnost medija prema ovakvim projektima \u010dini se prirodna i gotovo intuitivna, a nadasve o\u010dekivana. Izostanak izvje\u0161tavanja o ovakvim i sli\u010dnim akcijama u mejnstrim medijima ne mo\u017ee se objasniti samo prezauzeto\u0161\u0107u nacionalnih medija saborskim raspravama ili \u017eari\u0161nim kriznim to\u010dkama poput Agrokora ili ministara kojima se tresu stolice, ve\u0107 se prije svega radi o ostraciranju lijevih ideja iz mejnstrima. Budu\u0107i da su ove taktike dosljedno provedene na svim dru\u0161tvenim podru\u010djima, time se oduzima pravo glasa svim onim skupinama \u010diji interesi nisu poravnati s onima privatnih investitora. A to je ve\u0107ina. Svjedo\u010dili smo tome i previ\u0161e puta u posljednjih 20 i ne\u0161to godina.<\/p>\n

U kona\u010dnici, kad se lijevi argumenti dosljedno i kontinuirano uklanjaju iz mejnstrima, onda imamo dru\u0161tvo u kojem se \u010dini da postoji konsenzus o LNG terminalima, o pridru\u017eivanju NATO-u, da \u017eivimo u dru\u0161tvu u kojem ve\u0107ina ne \u017eeli abortus, potpuno javnofinancirano obrazovanje ili rodnu ravnopravnost, te da su svi glasovi koji se protive konzervativnom definiranju ovih problema, tek marginalni radikali ili “glasna manjina” koja ugro\u017eava tobo\u017ee tihu ve\u0107inu. No, tiha ve\u0107ina danas su svi oni koji ne izlaze na izbore jer nemaju za koga glasati, jer nitko tko reprezentira lijeve stavove ne mo\u017ee biti ravnopravno zastupljen u mejnstrimu. Kako ina\u010de objasniti ju\u010dera\u0161nju osmomartovsku pretjeranu medijsku pojavu nekog lika, imena Hrvoje Zekanovi\u0107 iz neke marginalne minorne radikalno desne stranke HRAST i bijedno prisustvo jednako marginalnih ljevi\u010dara? Kad hrana prestane rasti i zrak se vi\u0161e ne bude mogao disati, bit \u0107e kasno za analiziranje toga gdje su stvari po\u0161le krivo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povjerenstvo za procjenu utjecaja na okoli\u0161 pri Ministarstvu za\u0161tite okoli\u0161a i energetike projekt plutaju\u0107eg LNG terminala na otoku Krku ocijenilo je prihvatljivim za okoli\u0161, usprkos dobro elaboriranim argumentima protiv, stoji u priop\u0107enju Zelene akcije. Zelena akcija stoga posljednja dva dana odr\u017eava javne akcije s ciljem privla\u010denja pozornosti na ovu temu te otvaranja prostora za suprotnu […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22770,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-22769","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22769","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22769"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22769\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22782,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22769\/revisions\/22782"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22770"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22769"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22769"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22769"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22769"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22769"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22769"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22769"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}