{"id":22726,"date":"2018-03-08T08:00:59","date_gmt":"2018-03-08T07:00:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22726"},"modified":"2021-02-25T10:55:08","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:08","slug":"rumunjska-paralelna-drzava-politicke-fantazije-jalovog-populizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22726","title":{"rendered":"Rumunjska “paralelna dr\u017eava”: politi\u010dke fantazije jalovog populizma"},"content":{"rendered":"

Iako su pretpro\u0161le godine uvjerljivo pobijedili na izborima, rumunjski socijaldemokrati nikako ne uspijevaju stabilizirati svoju vlast. Uzrok za to prona\u0161li su u zaprekama koje im postavljaju dr\u017eavni aparati koje ne kontroliraju u potpunosti. No kako se zemlja na\u0161la u ovoj situaciji rata vlade protiv podre\u0111enih tijela?<\/strong><\/p>\n

Vladaju\u0107a rumunjska Socijaldemokratska stranka (PSD) je sredinom novembra pro\u0161le godine objavila priop\u0107enje kojim osu\u0111uje postojanje i djelovanje rumunjske \u201cparalelne dr\u017eave\u201d. Taj \u010dudan pojam, koji kao da pripada \u017eanru \u0161pijunskih filmova iz 1950-ih, preplavio je otad naslove provladine \u0161tampe, privla\u010de\u0107i veliku pozornost. U svakom slu\u010daju, priop\u0107enje je ostavilo dojam da se radi o ne\u010dem stvarnom. Odjednom je najmo\u0107nija stranka postsocijalisti\u010dke Rumunjske vidjela samu sebe kao napadnutu apstraktnom pojavom, jednom institucionalnom strukturom \u010diji su obrisi podjednako mutni i prijete\u0107i: paralelne dr\u017eave. Ostalo je nejasno, me\u0111utim, tko su osobe i institucije koje tu dr\u017eavu \u010dine. Na pitanje novinara da opi\u0161e paralelnu dr\u017eavu, predsjednik PSD-a dao je bezbri\u017ean i zagonetan odgovor: \u201cDa\u201d. To \u201cda\u201d, ne samo da nema smisla gramati\u010dki, nego i sociolo\u0161ki. A iz teksta samog priop\u0107enja mo\u017ee se tek pohvatati da \u201cpod krinkom takozvane antikorupcijske kampanje, paralelna dr\u017eava \u017eeli uzdrmati, i u kona\u010dnici eliminirati, legitimno izabranu vladu\u201d.<\/p>\n

Pojam \u201cparalelna dr\u017eava\u201d nije definiran onim \u0161to on jest, ve\u0107 onim \u0161to on \u010dini: suprotstavlja se PSD-u kroz antikorupcijsku kampanju. Nije \u010dudo \u0161to onda kriti\u010dari socijaldemokrata u njihovoj izjavi vide napad, ne previ\u0161e suptilan, na glavnu antikorupcijsku agenciju, Nacionalnu direkciju za borbu protiv korupcije (DNA), i njenu glavnu tu\u017eiteljicu Lauru K\u00f6vesi. Premotajmo slijed doga\u0111aja malo naprijed: u februaru ove godine, ministar pravosu\u0111a kojeg su imenovali socijaldemokrati, odr\u017eao je press-konferenciju na kojoj je slu\u017ebeno zatra\u017eio ostavku tu\u017eiteljice K\u00f6vesi. Kolebljivim glasom, koji je u\u010dinio da cijeli doga\u0111aj zvu\u010di vi\u0161e kao samoubila\u010dka misija, a ne kao presica, ministar je zahtjev pravdao argumentima koji su doslovno prepisani iz PSD-ove novembarske izjave. Izgledalo je kao da DNA vodi rat protiv vlade i vladaju\u0107e koalicije. Navodno je ovo tijelo potkopavalo ustavni poredak sprje\u010davaju\u0107i izvr\u0161nu vlast da ostvaruje prava koja ima i dio je paralelne strukture koja namjerava odvratiti stranku na vlasti od ispunjenja svog politi\u010dkog programa.<\/p>\n

Logika dr\u017eave<\/strong><\/p>\n

Ako \u0107emo se voditi pri\u010dama liberalnih medija, lako \u0107emo odbaciti paralelnu dr\u017eavu kao produkt propagande, sredstvo kojim korumpirani PSD pravda svoj napad na pravosu\u0111e. Naposljetku, od svoje izborne pobjede 2016., ta je stranka bila uklju\u010dena u institucionalni gerilski rat za kontrolu nad sudstvom. Ipak, to nije cijela pri\u010da. PSD nije usamljena u ovakvim interpretacijama politike. Pojam \u201cduboke dr\u017eave\u201d, koji je sna\u017eno prisutan na ameri\u010dkoj javnoj sceni otkako je Donald Trump postao predsjednik, kao i pojam paralelne gulenisti\u010dke dr\u017eave, koji koristi turski predsjednik Recep Tayyip Erdo\u011fan, usporedivi su konstrukti.<\/p>\n

Sli\u010dne narative pronalazimo u Ma\u0111arskoj i u Poljskoj, a odnose se na napade \u201cliberalnih institucija\u201d koje navodno blokiraju reforme tamo\u0161njih vladaju\u0107ih stranaka. Ova vulgarna sociologija, kojom se odgovornost za neprovo\u0111enje promjena prebacuje na paralelne strukture koje se tim promjenama opiru, predstavlja politi\u010dku vratolomiju, koja je, izgleda, popularna me\u0111u populistima razli\u010ditih kalibara. Stranke od rumunjskih socijaldemokrata do Trumpovih republikanaca odjednom otkrivaju da pobjeda na izborima nije dovoljna i da osvajanje mo\u0107i zna\u010di vo\u0111enje brojnih bitki na razli\u010ditim frontama, \u0161to je kontinuiran proces koji na bira\u010dkim mjestima tek po\u010dinje. Dr\u017eavne institucije imaju svoju logiku, svoju vlastitu autonomiju, a izborna je pobjeda samo najava politi\u010dkog uspjeha, ne njegov krunski moment.<\/p>\n

To je lekcija koju je povijesna ljevica nau\u010dila jo\u0161 za vrijeme Narodnih fronti 1930-ih godina, kada su izborni uspjesi u Zapadnoj Europi zavr\u0161ili politi\u010dkim fijaskom, zbog otpora institucija, politi\u010dkog nasilja i \u0161trajkova kapitala. Naravno, rumunjske socijaldemokrate ne \u010deka ni\u0161ta sli\u010dno: zbog njihove naklonosti kapitalu ne mo\u017ee ih se usporediti s tim vladama. A ipak, rumunjski socijaldemokrati suo\u010davaju se s institucionalnom opozicijom i vrlo vjerojatno se ona ne\u0107e tako lako ugasiti. Ustavni sud i predsjednik ve\u0107 su 28. februara odbili zahtjev ministra pravosu\u0111a za ostavkom tu\u017eiteljice K\u00f6vesi. DNA je opstala, \u201cparalelna dr\u017eava\u201d jo\u0161 uvijek stoji: \u0161tovi\u0161e, antikorupcijska agencija postigla je ogromnu simboli\u010dku pobjedu. Dakle, do odre\u0111ene mjere paralelna dr\u017eava nije samo konstrukt: postoji institucionalna otpornost s kojom se PSD mora suo\u010diti i koji se ne\u0107e tako lako slomiti. Postoje institucije koje oni ne mogu kontrolirati, cijela dr\u017eavna infrastruktura koja je izvan njihovog dometa. No kako mo\u017eemo objasniti te institucije koje PSD optu\u017euje da upravljaju dr\u017eavom iz sjene?<\/p>\n

Od borbe protiv korupcije do tajne policije<\/strong><\/p>\n

Njihov glavni neprijatelj, DNA, vjerojatno je najve\u0107i uspjeh vlada desnog centra koje su dominirale kasnih 2000-ih. Uspijevaju\u0107i dovesti pred sud istaknute politi\u010dare, DNA je imala pristup ogromnim resursima i visoku razinu institucionalne autonomije, da ne govorimo o sna\u017enoj potpori gra\u0111ana. Bio je to najva\u017eniji dio \u0161ireg institucionalnog projekta biv\u0161eg predsjednika Traiana B\u0103sescua kasnih 2000-ih: stvaranje autonomnih dr\u017eavnih institucija, van utjecaja strana\u010dkog sistema i posebno izvan utjecaja mo\u0107nog PSD-a. Osim DNA-a, projekt je uklju\u010divao opse\u017enu zakonodavnu i financijsku potporu brojnim rumunjskim obavje\u0161tajnim slu\u017ebama, kao i pove\u0107anje sredstava za policiju i vojsku. B\u0103sescuova vizija bila je klasi\u010dna neoliberalna: osna\u017eivanje represivnih dr\u017eavnih institucija na ra\u010dun slabljenja socijalnih funkcija dr\u017eave. Uz to, nije skrivao da su te reforme namjeravale stvoriti stabilnije okru\u017eenje za strani kapital – na \u0161tetu doma\u0107ih kapitalista, koje se smatralo ortacima korumpiranog strana\u010dkog sistema. DNA, kao glavna poluga tog projekta, stekla je odre\u0111eni stupanj institucionalne autonomije koju je sad te\u0161ko dokinuti, a na sli\u010dan na\u010din su i rumunjske obavje\u0161tajne slu\u017ebe za\u0161ti\u0107ene od parlamentarne kontrole. Upravo je tajnovita suradnja izme\u0111u DNA i obavje\u0161tajnih slu\u017ebi pove\u0107ala ugled tu\u017eitelja poput Laure K\u00f6vesi, PSD-ove crne ma\u010dke.<\/p>\n

Ipak, te\u0161ko da mo\u017eemo sve te razli\u010dite institucije percipirati kao koherentan, u\u010dinkovit sustav koji odgovara ne\u010demu \u0161to se zove \u201cparalelna dr\u017eava\u201d. U ovom trenutku, na primjer, odnos izme\u0111u DNA i obavje\u0161tajne zajednice je u najmanju ruku zategnut, a napetosti izme\u0111u njih uvelike utje\u010du na antikorupcijsku kampanju. Bez pristupa izvorima tajnih slu\u017ebi, broj velikih politi\u010dkih imena dovedenih pred sud zna\u010dajno se smanjio. U me\u0111uvremenu, sama DNA se suo\u010dava s vlastitim problemima, unutarnjim nemirima, stalnim kritikama i institucionalnim preprekama. Posljedi\u010dno, ne radi se o otpornosti ili snazi tih institucija koje su \u201cparalelnu dr\u017eavu\u201d u\u010dinile tako va\u017enim tropom diskursa socijaldemokrata, ili javne sfere u cijelosti. Va\u017enu ulogu igra zapravo slabost samog PSD-a i njegova nesposobnost da nametne koherentnu politi\u010dku strategiju kojom bi se mogla s njima nositi.<\/p>\n

Pat pozicija
\n<\/strong><\/p>\n

Od izbora 2016., PSD je bio optere\u0107en unutra\u0161njom nestabilno\u0161\u0107u i stalnim natezanjima, skrivenim iza autoritarnih gesti slabog vodstva. To je u kontrastu s efikasno\u0161\u0107u drugih velikih isto\u010dnoeuropskih stranaka, kao \u0161to su Fidesz u Ma\u0111arskoj i Pravo i pravednost (PiS) u Poljskoj, koje uspijevaju nametnuti jaku strana\u010dku disciplinu. Kao \u0161to je vidljivo iz \u010destih promjena sastava vlade proteklih mjeseci, vodstvo PSD-a se poku\u0161ava nametnuti svojim lokalnim mo\u0107nicima, regionalnim strana\u010dkim vo\u0111ama koji imaju veliku mo\u0107. U tom smislu, iluzija paralelne dr\u017eave koja se suprotstavlja politi\u010dkim naporima PSD-a jednostavan je na\u010din izbjegavanja stvarnih problema stranke, odnosno unutarstrana\u010dke nestabilnosti i nedostatka politi\u010dke u\u010dinkovitosti.<\/p>\n

Ironi\u010dno, politi\u010dka iluzija koja nalikuje na ovu o paralelnoj dr\u017eavi dominira i na drugoj strani politi\u010dkog spektra. Opozicija koja uklju\u010duje i politi\u010dke stranke i uli\u010dne prosvjednike protiv PSD-a, vidi vladaju\u0107u stranku kao koherentnu, mo\u0107nu korupcijsku ma\u0161ineriju. Za njih to je neobi\u010dni postsocijalisti\u010dki Moloh \u010dija je unutarnja konzistentnost postignuta ne samo disciplinirano\u0161\u0107u \u010dlanova nego i njihovim psiho-politi\u010dkim profilom. Glasa\u010de iz ruralnih podru\u010dja koji su PSD-ova \u010dvrsta baza, kao i korumpirane politi\u010dare, smatra se pogubnim naslje\u0111em \u201ckomunisti\u010dke\u201d Rumunjske, koje se zadr\u017ealo usprkos padu socijalizma. Ta koherentnost i konzistentnost naravno ne postoje: PSD je preoptere\u0107en internim podjelama, a sociolo\u0161ki profil njegovih prista\u0161a je raznolik i kontradiktoran. A ipak, iluzija konzistentnog, gorostasnog PSD-a koristi se kako bi opravdala nemo\u0107 opozicije koja nema nikakvu izbornu privla\u010dnost. Izborno, ne postoji stranka koja mo\u017ee konkurirati socijaldemokratima. Sli\u010dno tome, uli\u010dni prosvjednici protiv PSD-a, koji su posljednjih godina konstanta rumunjske politike, nisu se uspjeli ujediniti u odr\u017eivu politi\u010dku alternativu.<\/p>\n

Uzdrmanu unutra\u0161nju stabilnost PSD poku\u0161ava sakriti prebacuju\u0107i odgovornost za svoje neuspjehe na le\u0111a fantomske \u201cparalelne dr\u017eave\u201d. S druge strane, opozicija, nesposobna da se suo\u010di s PSD-ovom izbornom ma\u0161inerijom, svoje mane sakriva prikazuju\u0107i suparnika kao savr\u0161eno funkcionalan korumpirani mehanizam za kontroliranje dr\u017eave. To vodi prema prema neobi\u010dnoj pat poziciji koja oblikuje rumunjsku politi\u010dku scenu: nitko ne dominira u potpunosti. \u010cak niti socijaldemokrati koji su na vlasti. Radi se o politi\u010dkoj slijepoj ulici iz koje ne uspjeva iza\u0107i niti vladaju\u0107a stranka niti opozicija: ne zato \u0161to su podjednako jake nego zato \u0161to su podjednako slabe. U kona\u010dnici, jedini koji pobje\u0111uje je ekonomski konsenzus koji obje strane podr\u017eavaju: kapitalu prilago\u0111ena proturadni\u010dka agenda koja dominira politikom zadnjih desetlje\u0107a – business as usual<\/em>.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vladaju\u0107a rumunjska Socijaldemokratska stranka (PSD) je sredinom novembra pro\u0161le godine objavila priop\u0107enje kojim osu\u0111uje postojanje i djelovanje rumunjske \u201cparalelne dr\u017eave\u201d. Taj \u010dudan pojam, koji kao da pripada \u017eanru \u0161pijunskih filmova iz 1950-ih…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22727,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[127],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[298],"class_list":["post-22726","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-korupcija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22726","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22726"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22726\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22745,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22726\/revisions\/22745"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22727"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22726"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22726"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22726"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22726"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22726"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22726"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22726"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}