{"id":22709,"date":"2018-03-07T02:00:44","date_gmt":"2018-03-07T01:00:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22709"},"modified":"2021-02-25T10:55:08","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:08","slug":"uljanik-sindikalna-reakcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22709","title":{"rendered":"Uljanik: sindikalno nesnala\u017eenje"},"content":{"rendered":"

Situacija u pulskom brodogradili\u0161tu Uljanik privremeno je umirena odobrenim kreditnim jamstvima, no miljama smo udaljeni od bilo kakvog rje\u0161enja. Najzainteresiraniji za kvalitetno rje\u0161enje su, naravno, sami radnici. Me\u0111utim, njihovi predstavnici, sindikati, nisu se ba\u0161 proslavili u no\u0161enju s krizom. Ali nije jo\u0161 sve izgubljeno.<\/strong><\/p>\n

Koliko je Uljanik, u bli\u017eoj i daljoj pro\u0161losti, bio va\u017ean Puli i njezinim stanovnicima na Biltenu se pisalo<\/u><\/span><\/a> u novembru pro\u0161le godine, jo\u0161 pri samom po\u010detku recentne krize u ovom vi\u0161e od 160 godina starom brodogradili\u0161tu. Daljnji razvoj situacije poslu\u017eio je kao test te veze, test na kojem se ona nije pokazala potpuno imuna na godine neoliberalnih procesa dru\u0161tvene dezintegracije u svojoj istarskoj ina\u010dici, ali se ipak nije pokazala niti kao najslabija karika u lancu otpora.<\/p>\n

Konsenzus vladaju\u0107e klase<\/strong><\/p>\n

\u0160to se dogodilo u me\u0111uvremenu? Uprava je utvrdila kako za isporuku ugovorenih brodova, a zatim i “restrukturiranje” brodogradili\u0161ta, treba stotine milijuna eura, koje planira prona\u0107i ulaskom strate\u0161kog partnera, dokapitalizacijom u iznosu od 300% trenutnog temeljnog kapitala, a restrukturiranje \u0107e pomo\u0107i i dr\u017eava sa 300 milijuna eura. Za 16.2. sazvana je zato skup\u0161tina dioni\u010dara od koje se o\u010dekivalo da izglasa potrebne odluke, odnosno potvrdi plan Uprave. No, novaca za pla\u0107e je nestalo ve\u0107 u januaru, a sindikati su pokrenuli proceduru stupanja u \u0161trajk. S obzirom da ni lokalnoj, a ni nacionalnoj vlasti ne odgovara potpuno uru\u0161avanje socijalnog mira u Puli, Vlada je pripremila jamstvo za novi kredit od 96 milijuna eura, no uvjete jamstva morala je prvo amenovati Europska komisija. Uljaniku se na koncu, u zadnji \u010das da se sprije\u010di \u0161trajk, ispla\u0107uje tek dio tog iznosa, dok se ostatak, potreban za isplate pla\u0107a u idu\u0107im mjesecima, odlukom Vlade eksplicitno uvjetuje dono\u0161enjem “prihvatljivih odluka” skup\u0161tine dioni\u010dara, \u010dime se ona i formalno pretvara u farsu, na kojoj onda za “prihvatljive odluke” o dokapitalizaciji i restrukturiranju glasa 97% dioni\u010dara.<\/p>\n

Uljanik je tako upleten u mre\u017eu interesnih skupina vladaju\u0107e klase, od Europske komisije preko Vlade RH do lokalne IDS-ove uprave na politi\u010dkom planu, te dioni\u010dara, kooperanata, investitora i \u0161pekulanata na ekonomskom. No \u010dini se kako su se svi \u010dlanovi ove potencijalno kompleksne mre\u017ee interesa brzo slo\u017eili barem oko kratkoro\u010dnog cilja: proglasiti dokapitalizaciju, pa \u0161ta bude. Naravno, svaki iz svojih razloga, u analizu kojih u ovom tekstu ne\u0107emo ulaziti.<\/p>\n

Pot\u010dinjeni i razjedinjeni<\/strong><\/p>\n

Umjesto toga, pa\u017enju \u0107emo posvetiti kretanjima na suprotstavljenoj strani, gdje nalazimo ni\u0161ta manje kompleksnu, ali zato osjetno slabiju mre\u017eu, koju \u010dine tri osnovne, i unutar sebe heterogene grupe: sindikati Uljanika (Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat – SMH, Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije – SIKD i Jadranski sindikat – JS), sami radnici i “zainteresirana zajednica” – svi oni koji “nisu Uljanikovci”: aktivisti za sindikalna i radni\u010dka pitanja, \u010dlanovi Radni\u010dke fronte (RF) i \u017divog zida (\u017dZ), “obi\u010dni” gra\u0111ani…<\/p>\n

Detaljniji opis stanja i odnosa izme\u0111u sindikata i radnika izlo\u017een je u ranije objavljenom tekstu, a sa\u017eetak bi glasio: radnici, podijeljeni na neza\u0161ti\u0107ene radnike kooperanata i relativno sindikalizirane radnike Uljanika, masovno su otu\u0111eni od sindikata zahvaljuju\u0107i dugotrajnom (ne)djelovanju tri posva\u0111ana sindikata koja su se uglavnom bavila jedni drugima, pritom potpuno zanemaruju\u0107i rad sa \u010dlanstvom i organiziranje nesindikaliziranih radnika kooperanata. Sindikalni \u010delnici demonstriraju i svoju nepovjerljivost prema lokalnoj zajednici, inzistiraju\u0107i kako se problemi “moraju rje\u0161avati unutar Uljanika”. Radi se o konzervativnoj, pa i reakcionarnoj poziciji, koja u potpunosti zanemaruje klju\u010dna iskustva suvremenih sindikalnih borbi koje se danas vode u uvjetima drasti\u010dno druga\u010dijima od onih u kojima su stari sindikalni lisci stasali. Stoga se kao zaklju\u010dak analize postavlja klju\u010dna teza: “\u017eele li ostati relevantni, sindikati [\u0107e] morati po\u010deti mijenjati svoje oko\u0161tale obrasce funkcioniranja.” Pregled daljnjih doga\u0111aja pokazat \u0107e koliko su u tome uspjeli.<\/p>\n

Generalno gledaju\u0107i, reakcije sindikata bile su, potez za potezom, iznena\u0111uju\u0107e lo\u0161e. Kako objasniti odluku povjerenika SIKD-a, Rajka Kutla\u010de, da – nakon \u0161to godinama sjedi u Nadzornom odboru Uljanika – ostavku daje ba\u0161 u trenutku kad je kristalno jasno da slijedi klju\u010dna bitka za spas brodogradili\u0161ta?! Svojevoljno povla\u010denje sindikalista sa pozicije u NO, u ovako kriznom trenutku, ostavlja dojam prosto nevjerojatnog takti\u010dkog diletantizma, no samo ako pretpostavimo kako je strate\u0161ki prioritet \u010delnika SIKD-a bio zauzimanje \u0161to sna\u017enije pozicije u obrani radni\u010dkih prava i samih radnih mjesta u procesima koji dolaze. Uistinu, daljnji razvoj doga\u0111aja ukazuje na to da je prioritet djelovanja sva tri sindikata u tom razdoblju bila gotovo pani\u010dna obrana ostataka izgubljenog legitimiteta.<\/p>\n

Bio bi to, i jest, \u010dak i sasvim legitiman prioritet sindikata, ali se njemu pristupilo na najlo\u0161iji mogu\u0107i na\u010din – povla\u010denjem ovakvih nevjerojatnih poteza i tvrdoglavim inzistiranjem na onim istim “oko\u0161talim obrascima” djelovanja. Umjesto da osvijeste koliko malo i slabo komuniciraju sa svojim otu\u0111enim \u010dlanovima, pa uistinu odr\u017ee nekoliko puta obe\u0107avane radni\u010dke zborove, sindikalni su \u010delnici nastavili “djelovati” konferencijama i priop\u0107enjima za medije dobrim dijelom posve\u0107enih me\u0111usobnim diskvalifikacijama.<\/p>\n

Ne\u0161to manje u te je svrhe kori\u0161tena i Facebook grupa Uljanik za bolje sutra<\/u><\/span><\/a>, koja broji vi\u0161e od dvije tisu\u0107e \u010dlanova, \u010dime se pretvorila u virtualno mjesto susreta zainteresiranih gra\u0111ana, strana\u010dkih i nestrana\u010dkih aktivista, radnika Uljanika, kooperanata, sindikalnih \u010delnika… Na\u017ealost, oni propu\u0161taju priliku iskoristiti tu virtualnu platformu kako bi “promijenili oko\u0161tale obrasce funkcioniranja” te nanovo uspostavili presu\u0161ene kanale komunikacije s radni\u0161tvom i javnosti. Ako su se javljali, javljali su se prerijetko, uglavnom prekasno, ne ulaze\u0107i u “neugodan” dijalog s radnicima. Ili bi se, poput iskusnog predsjednika SIKD-a pred mirovinom, Brune Buli\u0107a, upu\u0161tali u nevjerojatne komunikacijske gafove u vidu nekontroliranih izljeva ta\u0161tine i gnjeva prema radnicima i gra\u0111anima.<\/p>\n

“Gra\u0111anske” kompenzacije za sindikalne slabosti<\/strong><\/p>\n

Istovremeno, upisi radnika na Facebook grupi ukazuju na nove valove ispisivanja iz sindikata usprkos apelima i argumentima s lijevog krila “zajednice” (koju uz RF \u010dine i predstavnici Radni\u010dkog portala\/inicijative Za radni\u010dki Karlovac, sindikalisti, pokoji anarhist te pojedini radnici, umirovljenici i “obi\u010dni” gra\u0111ani).<\/p>\n

Upravo vakuum sindikalnog nerada u sve ve\u0107i anga\u017eman uvla\u010di “zajednicu” koja posjeduje odre\u0111ena organizacijska iskustva – \u0161to nestrana\u010dkih, \u0161to strana\u010dkih aktivista. Oko navedenog lijevog krila zajednice formira se Inicijativa za obranu Uljanika \u201cNe damo Uljanik, ne damo Pulu!\u201d<\/u><\/span><\/a>, koja u borbi za obranu brodogradnje prepoznaje nastavak borbi oko smjera politi\u010dkog, ekonomskog i urbanisti\u010dkog razvoja grada i regije, ali i borbe za druga\u010diju, pravedniju Europu.<\/p>\n

Inicijativa organizira kampanju solidarnosti #NeDamoUljanik, u sklopu koje prikuplja peticiju sa zahtjevima za smjenom uprave i dr\u017eavnom dokapitalizacijom Uljanika kako bi se sprije\u010dilo njegovo preuzimanje od strane \u0161pekulanata atraktivnim turisti\u010dkim zemlji\u0161tem. Peticiju u tek nekoliko dana prikupljanja potpisuje oko tisu\u0107u ljudi, a pisma solidarnosti \u0161alju sindikati i udruge iz zemlje, ali i inozemstva – podr\u0161ka obrani brodogradnje stigla je i iz slovenskog Kopra, od tamo\u0161nje Civilne fronte “Vstala Primorska – Vstani Slovenija” i sindikata dizali\u010dara, koji se ruku pod ruku bore protiv privatizacije Luke Koper.<\/p>\n

Da se nije radilo o praznim rije\u010dima, \u010dlanovi koparskog sindikata i inicijative pokazali su dolaskom u Pulu i sudjelovanjem na prosvjedu, koji je u organizaciji pulske Inicijative odr\u017ean 15. februara. Na sudjelovanje u prosvjedu pozvani su svi sindikati Uljanika, kao i svi sindikati, udruge i (politi\u010dke) inicijative koje su izrazile solidarnost. Sudjelovanje su tada najavili predstavnici Novog sindikata, TEHNOS-a, Regionalnog industrijskog sindikata, politi\u010dke inicijative “Za radni\u010dki Karlovac” te spomenute Civilne fronte “Vstani Primorska-vstani Slovenija!”, a glazbenu podr\u0161ku dao je pulski Zbor Praksa.<\/p>\n

Pru\u017eena ruka i no\u017e u le\u0111a<\/strong><\/p>\n

Ukratko, Inicijativa je u kratkom roku izgradila solidnu mre\u017eu solidarnosti, u potpunosti organizirala prosvjed te ga javno stavila na raspolaganje sindikatima Uljanika kao pozornicu za izno\u0161enje vlastitih stavova. To je \u010delnike sva tri sindikata kona\u010dno potaklo da sjednu za isti stol, sazovu presicu i – \u017eestoko se ograde od Inicijative i najavljenog prosvjeda! \u0160tovi\u0161e, isti\u010du kako na prosvjed nisu bili pozvani, iako iz Inicijative tvrde kako komunikaciju sa sindikatima poku\u0161avaju uspostaviti od novembra te kako su ih pozvali i na prosvjed, a sa samim Buli\u0107em (SIKD) \u010dak o njemu razgovarali telefonom.<\/p>\n

Umjesto da izgra\u0111enu mre\u017eu do\u017eive kao priliku za ja\u010danje pozicije radni\u0161tva, u aktivnostima Incijative sindikalni \u010delnici, oko\u0161tali u svojoj zatvorenoj koncepciji sindikalnog rada, vide prijetnju koju treba neutralizirati, pa ako treba i la\u017eima. Pritom propu\u0161taju razumijeti kako nije Inicijativa uzrok slabosti sindikata, ve\u0107 je sama tek njena posljedica, koja je svojom aktivno\u0161\u0107u u kontrastu prema manjkavom radu sindikata te slabosti samo u\u010dinila vidljivijima, ali ih i solidarno poku\u0161ala kompenzirati, neprestano pritom pozivaju\u0107i razo\u010darane radnike da ne napu\u0161taju sindikate ve\u0107 da ih osna\u017ee. \u010cak i nakon ovog sindikalnog “no\u017ea u le\u0111a”, iz Inicijative jo\u0161 jednom pozivaju sindikate na suradnju i sudjelovanje.<\/p>\n

Novi radni\u010dki subjekt – perspektive Sto\u017eera<\/strong><\/p>\n

Odbijanje sindikata da sudjeluju u prosvjedu predstavljalo je njihovu kona\u010dnu diskreditaciju, koja je \u0161irom otvorila prostor za dugo i pomalo nestrpljivo o\u010dekivanu radni\u010dku inicijativu unutar Uljanika mimo o\u010digledno disfunkcionalnih sindikalnih vrhu\u0161ki. \u010cetvorica aktivnijih radnika osnivaju \u201cSto\u017eer za obranu brodogradnje – Uljanik\u201d<\/u><\/span><\/a> koji je po barem dvije stvari jedinstven me\u0111u do sada osnivanim “sto\u017eerima”: (1) “obrambene” aspiracije mu nadilaze lokalni “slu\u010daj” i pozivaju na organiziranje obrane kompletne brodogradnje u zemlji, i (2) Sto\u017eer je osnovan bez inicijalnog sudjelovanja sindikata, koje ipak odmah pozivaju na razgovor i pridru\u017eivanje. Od Uprave je pak zatra\u017eeno da prizna Sto\u017eer kao ravnopravnog partnera u svim budu\u0107im razgovorima i pregovorima. Uprava se jo\u0161 nije oglasila, a od poslovi\u010dno nijemog SMH-a rijetko tko jo\u0161 to i o\u010dekuje. Pozivu na razgovor odazvali su se JS i SIKD, a objavljene informacije ukazuju da i oni tra\u017ee ostavku Uprave i da su spremni na industrijske akcije u tom smjeru. Me\u0111utim, na\u0161li su dodatne to\u010dke prijepora: jedna od njih je, na\u017ealost, i Sto\u017eer, kojeg JS podr\u017eava, dok SIKD, u jo\u0161 jednom suicidalnom potezu u nevjerojatnom nizu, ne prihva\u0107a prisustvo njegovih predstavnika na budu\u0107im sastancima.<\/p>\n

Za sudbinu novoosnovanog Sto\u017eera pokazat \u0107e se klju\u010dnim neprestana svijest o faktorima koji su doveli do diskreditacije sindikata. Jedan od njih je, vidjeli smo, i odnos prema anga\u017emanu zajednice. Iako Sto\u017eer, u trenutku zaklju\u010divanja ovog teksta, postoji tek nekoliko dana, mo\u017ee se re\u0107i kako se \u010dini da su tih gre\u0161aka radnici itekako svjesni. U \u201cosniva\u010dkoj\u201d objavi Sto\u017eera<\/u><\/span><\/a> na suradnju u obrani brodogradnje u Hrvatskoj pozivaju se svi radnici, sindikati, gra\u0111ani, udruge, politi\u010dke inicijative i stranke. O svojem djelovanju i korespodenciji Sto\u017eer detaljno obavije\u0161tava radnike i javnost na Facebooku. Time svjesno rade na ispravljanju dviju pogre\u0161aka “starih” sindikata – netransparentnosti i zatvorenosti.<\/p>\n

No, va\u017enijim \u0107e se pokazati na\u010din na koji \u0107e se novi radni\u010dki subjekt u ko\u0161tac uhvatiti sa tre\u0107im imperativom: demokratizacijom djelovanja. Ne sumnjamo kako su i toga pulski radnici svjesni, jer upravo lekcije \u017eivota u Puli pokazuju kako “transparentnost” i “otvorenost” ne zna\u010de puno ako sve odluke i dalje donosi privilegirana manjina, dok je ve\u0107ini demokratsko sudjelovanje u dono\u0161enju bitnih odluka onemogu\u0107eno. Posebno \u0107e to biti va\u017eno u svjetlu najve\u0107e opasnosti koja ih \u010deka ba\u0161 ukoliko Uprava “prihvati” Sto\u017eer. Tada \u0107e se morati ulagati aktivni napori kako bi se sprije\u010dila asimilacija u poziciju (jo\u0161 jednog) poslu\u0161nog socijalnog partnera koji impresionirano sudjeluje u provo\u0111enju mu\u010dnih i te\u0161kih, ali “jedinih realnih” mjera restrukturiranja te slu\u017ei kao mehanizam umirivanja radni\u010dke borbenosti.<\/p>\n

Sve u svemu, vremena je malo, a u Sto\u017eeru se moraju, osim organizacijskim radom, baviti i klju\u010dnim pitanjem – \u0161to ako se ne pojavi “kvalitetan” strate\u0161ki partner koji \u0107e htjeti investirati stotine milijuna eura isklju\u010divo u niskoprofitnu brodogradnju? U tom, dosta realnom scenariju, radnici se ne\u0107e smjeti uzdr\u017eavati niti od postavljanja “radikalnih” zahtjeva, poput ve\u0107 onih s ljevice (RF i Inicijativa \u201cNe damo Uljanik\u201d) postavljenih o dr\u017eavnoj dokapitalizaciji. Uostalom, ako brodogradnju dr\u017eimo strate\u0161kom industrijom, ne bi trebalo biti \u010dudno da strate\u0161ki partner brodogradili\u0161tu bude sama dr\u017eava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koliko je Uljanik, u bli\u017eoj i daljoj pro\u0161losti, bio va\u017ean Puli i njezinim stanovnicima na Biltenu se pisalo u novembru pro\u0161le godine…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":21157,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[199,85],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[386],"class_list":["post-22709","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-industrija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22709","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22709"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22709\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22719,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22709\/revisions\/22719"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22709"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22709"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22709"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22709"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22709"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22709"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22709"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}