{"id":2270,"date":"2014-09-03T07:00:47","date_gmt":"2014-09-03T06:00:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2270"},"modified":"2021-02-25T11:06:17","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:17","slug":"vrtici-na-trzistu-djeca-u-javno-privatnom-partnerstvu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2270","title":{"rendered":"Vrti\u0107i – servisiranje dru\u0161tvenih potreba ili privatnih interesa?"},"content":{"rendered":"

Nedovoljni kapaciteti javnih vrti\u0107a i ove \u0107e godine dio djece ostaviti izvan sustava vrti\u0107ke skrbi. Jedan dio manjka kapaciteta nadoknadit \u0107e sve ve\u0107i broj privatnih vrti\u0107a koji su na raspolaganju bolje stoje\u0107im roditeljima. Istovremeno, nejednaka dostupnost vrti\u0107a ne uspijeva isprovocirati ozbiljniju politi\u010dku raspravu.
\n<\/strong><\/p>\n

Visoke cijene vrti\u0107a, duge lista \u010dekanja i manjak smje\u0161tajnih kapaciteta teme su koje u Hrvatskoj ve\u0107 tradicionalno obilje\u017eavaju upise u dje\u010dje vrti\u0107e. U medije ih naj\u010de\u0161\u0107e plasiraju zabrinuti roditelji, no kako pitanja ove vrste socijalne skrbi za djecu naprosto nisu “vru\u0107a” politi\u010dka tema, ona ne uspijevaju dugo zadr\u017eati pa\u017enju javnosti. I dok se o\u010di naroda uglavnom okre\u0107u drugim problemima kojih, ne treba biti skroman, ima napretek, organizacija vrti\u0107kog sustava stidljivo, ali postojano dobiva jasan smjer: pove\u0107ana financijska participacija roditelja u pokrivanju cijene vrti\u0107a te oslanjanje na privatne vrti\u0107e za pru\u017eanje ove osnovne socijalne usluge brige za djecu. Na taj se na\u010din polako uvodi komodifikacija i privatizacija ovog sektora koja ve\u0107 sad negativno utje\u010de na dostupnost vrti\u0107a za sve, a posebno poga\u0111a \u017eene na koje tradicionalno pada teret nepla\u0107ene brige za djecu. Zato \u0107emo s obzirom na ovakav razvoj doga\u0111aja pitanju vrti\u0107kih usluga posvetiti nekoliko redaka pa\u017enje, makar da bismo ugrubo skicirali neke od problema.<\/p>\n

Prema postoje\u0107em zakonodavstvu, financiranje redovitih programa vrti\u0107a u cijelosti je preba\u010deno na lokalne samouprave koje svojim manje ili vi\u0161e skromnim prora\u010dunskim sredstvima trebaju osigurati rad vrti\u0107a. Zasad se situacija u velikom dijelu gradova odvijala po ustaljenoj \u0161pranci: gradovi ovisno o \u017eeljama ili mogu\u0107nostima donose prora\u010dun javnih potreba u pred\u0161kolskom odgoju, njime subvencioniraju najve\u0107i dio tro\u0161kova vrti\u0107a, a dio svojih financijskih briga prebacuju na roditelje kojima se prije svakog po\u010detka pedago\u0161ke godine ispostavlja mjese\u010dna cijena vrti\u0107a. Prosje\u010dnu cijenu vrti\u0107a u Hrvatskoj nije mogu\u0107e sa sigurno\u0161\u0107u utvrditi jer se one razlikuju od jedne lokalne samouprave do druge, no kako bismo ipak dobili neku ideju o kretanjima cijena spomenimo samo da je mjese\u010dni iznos koji roditelji pla\u0107aju za vrti\u0107e u gradu Puli ove godine 650 kuna, Zadru i Vara\u017edinu 700 kn, dok u Zagebu ovisi o primanjima roditelja i kre\u0107e se izme\u0111u 150 i 600 kuna mjese\u010dno.<\/p>\n

No, ako i ne postoji to\u010dan podatak o prosje\u010dnim cijenama vrti\u0107a, svakako postoje naznake da te cijene roditeljima nisu pristupa\u010dne. Tome u prilog govori UNICEF-ovo istra\u017eivanje o brizi za djecu najmanje dobi u Hrvatskoj 1<\/a><\/sup> koje je pokazalo da polovica roditelja dr\u017ei da su im pred\u0161kolske ustanove slabo ili osrednje financijski dostupne, pri \u010demu izvan sustava ostaju djeca lo\u0161ijeg socioekonomskog statusa.<\/p>\n

Takvo stanje mo\u017ee se uostalom i\u0161\u010ditati iz brojnih istupa roditelja koji su se u vi\u0161e navrata organizirali na lokalnim razinama kako bi utjecali na cijene vrti\u0107a. Ad hoc i neformalna udru\u017eenja u kakva su roditelji naj\u010de\u0161\u0107e stupali zasad su tek u nekim slu\u010dajevima uspjela nakratko zadr\u017eati postoje\u0107e cijene vrti\u0107a, no generalni trend pove\u0107anja participacije roditelja u financiranju rada vrti\u0107a nisu uspjeli zaustaviti. Izme\u0111u ostalog, razlog njihovom raspr\u0161enom djelovanju i tek izoliranim i kratkotrajnim uspjesima le\u017ei i u nepostojanju jedinstvene dr\u017eavne regulacije cijena kako vrti\u0107a pa je mogu\u0107i utjecaj na politike uglavnom sveden isklju\u010divo na “pregovore” s pojedinim lokalnim samoupravama.<\/p>\n

Trenutna organizacija vrti\u0107kog sustava dugoro\u010dno mo\u017ee dovesti do niza negativnih posljedica. Na tom tragu stru\u010dnjaci za socijalnu politiku Ivana Dobroti\u0107 i suradnici u svom radu “Zaposlenost \u017eena i pristup sustavu pred\u0161kolske skrbi za djecu u Hrvatskoj: postoji li veza?” 2<\/a><\/sup> primje\u0107uju da je “sustav pred\u0161kolske skrbi u svom financiranju decentraliziran i subvencionira se gotovo isklju\u010divo iz sredstava lokalnih prora\u010duna pa su tako ‘bogatije’ sredine tradicionalno imale ve\u0107e mogu\u0107nosti za razvoj sustava, ali i za sufinanciranje boravka djece.” Ukratko, nereguliran sustav na dr\u017eavnoj razini uzrok je nejednakom pristup vrti\u0107koj skrbi.<\/p>\n

Privatizacija brige za djecu<\/strong><\/p>\n

Druga va\u017ena odrednica sustava pred\u0161kolskog odgoja u Hrvatskoj pojava je privatnih vrti\u0107a \u010dija je cijena usluge obi\u010dno ne\u0161to skuplja od gradskih. Ta tema zasad nije u ve\u0107oj mjeri zaokupila pa\u017enju javnosti, a razlog tome je vjerojatno \u0161to broj privatnih vrti\u0107a, ba\u0161 kao i postotak djece koja ih poha\u0111aju, jo\u0161 uvijek nije zna\u010dajan. Me\u0111utim, unato\u010d malom postotku, taj broj je stalno u laganom porastu. \u0160kolske godine 2005.\/2006. Hrvatska je imala 201 privatni vrti\u0107 (uklju\u010duju\u0107i i one vjerskih organizacija), po\u010detkom krizne 2008.\/2009. tih vrti\u0107a bilo je 268 da bi se 2013.\/2014. brojka popela na ukupno 354 privatna vrti\u0107a. Sli\u010dno se doga\u0111alo i s postotkom djece uklju\u010dene u redovite pred\u0161kolske programe privatnih vrti\u0107a: on je 2005.\/2006. iznosio ne\u0161to manje od 11 %, potom je 2008.\/2009. blago porastao na 13.5 % da bi se do 2013.\/2014. zaustavio na ne\u0161to vi\u0161e od 15 % 3<\/a><\/sup> .<\/p>\n

Ako ve\u0107 znamo da privatne institucije postoje na svim razinama obrazovanja, mogli bismo olako zaklju\u010diti da privatni vrti\u0107i ne predstavljaju neki velik ili nov problem. Ipak, u kontekstu pred\u0161kolskog odgoja treba naglasiti da oni ne slu\u017ee tek kao mogu\u0107a opcija za one dubljeg d\u017eepa, ve\u0107 se roditeljima ponekad name\u0107u kao jedini mogu\u0107i izbor. Naime, poznato je da se gradovi ve\u0107 godinama bore s manjkom infrastrukture pa je ove godine, kako nam javljaju iz MZO\u0160-a, bez mjesta u vrti\u0107ima ostalo oko 4.000 djece, uglavnom iz Zagreba, Splita i Rijeke, dok na razini Hrvatske op\u0107enito nedostaje oko 25 % smje\u0161tajnih kapaciteta u vrti\u0107ima. S obzirom na taj manjak infrastrukture, privatni vrti\u0107i igraju va\u017enu ulogu u samoj dostupnosti pred\u0161kolske skrbi za djecu, odnosno roditeljima koji ne uspiju upisati svoju djecu u gradske vrti\u0107e nekad predstavljaju zadnju slamku spasa.<\/p>\n

Zanimljivo je da ve\u0107ina gradova ovaj problem iz godine u godinu rje\u0161ava sufinanciranjem privatnih vrti\u0107a s namjerom da njihove ina\u010de preskupe ekonomske cijene tako roditeljima postanu ne\u0161to pristupa\u010dnije. Na taj na\u010din dolazimo do paradoksalne situacije u kojoj lokalne samouprave svoju temeljnu socijalnu odgovornost za pred\u0161kolski odgoj djece vr\u0161e u tzv. javno-privatnom partnerstvu, neizravnim subvencioniranjem privatnih poduzetnika.<\/p>\n

Kako sada stvari stoje, izgleda da poticanje ovog poduzetni\u010dkog duha nije tek vatrogasna mjera kojoj gradovi pribjegavaju u pomanjkanju prostora, ve\u0107 i ozbiljna strategija razvoja mre\u017ee dje\u010djih vrti\u0107a. Tome u prilog govori primjerice program javnih potreba u pred\u0161kolskom odgoju Grada Zagreba za 2014. godinu koji kao jedan od ciljeva navodi i stvaranje uvjeta za ve\u0107i obuhvat djece “poticanjem na osnivanje novih privatnih pred\u0161kolskih ustanova”, a sli\u010dni glasovi mogli su se u posljednje vrijeme \u010duti iz dubrova\u010dkih, zadarskih, vara\u017edinskih i drugih gradskih vije\u0107nica.<\/p>\n

Ako se subvencioniranje vrti\u0107a trenutno mo\u017ee opravdati nedostatkom smje\u0161tajnih kapaciteta, to ne umanjuje \u010dinjenicu da bi ovakav razvoj sustava dugoro\u010dno i roditeljima i lokalnim samoupravama mogao vi\u0161e na\u0161tetiti nego pomo\u0107i. Razlog tome je prije svega \u0161to cijene privatnih vrti\u0107a odre\u0111uju njihovi vlasnici, a to zna\u010di da \u0107e se one mijenjati ovisno o tr\u017ei\u0161tu koje se isklju\u010divo ravna prema, neovisno o grani ili sektoru, isplativosti, tj. profitu. Ni dr\u017eava pa ni roditelji nemaju kontrolu nad cijenama privatnih vrti\u0107a, a prepu\u0161tanje jednog izrazitno bitnog socijalnog servisa tr\u017ei\u0161nim kriterijama koji po svojoj definiciji nisu socijalno osjetljivi moglo bi se lako pokazati pogubnim.<\/p>\n

Ina\u010de, Komisija za obrazovanje EU-a svojim je \u010dlanicama nalo\u017eila da do 2020. godine stvore uvjete za obuhvat 95 % djece pred\u0161kolske dobi, \u0161to zna\u010di da Hrvatskoj, gdje taj obuhvat iznosi tek 65 % (ina\u010de jedan od najni\u017eih prosjeka u EU), predstoji gradnja novih objekata. Koliko \u0107e se gradovi u pove\u0107anju tog obuhvata oslanjati na privatne inicijative politi\u010dki nije nimalo neva\u017eno pitanje koje bi trebalo olako pro\u0107i ispod radara javnosti.<\/p>\n

Dostupnost vrti\u0107a kao feministi\u010dko pitanje<\/strong><\/p>\n

Postoje\u0107i sustav nejednakog pristupa socijalnoj usluzi brige za djecu u najve\u0107oj mjeri poga\u0111a \u017eene. Kako najve\u0107i teret brige za djecu, ba\u0161 kao i ku\u0107anskog rada, pada na \u017eene toliko je puta ponovljena tvrdnja da u stilskom smislu ve\u0107 pomalo spada u izlizanu floskulu. Da se takvom ne bi i protuma\u010dila, navedimo samo pro\u0161logodi\u0161nje podatke UNICEF-ova istra\u017eivanja o brizi za djecu 4<\/a><\/sup> koji su pokazali da u Hrvatskoj \u017eene unutar obitelji i dalje preuzimaju sve ili ve\u0107i dio ku\u0107anskih poslova i brigu za djecu: 3\/4 \u017eena smatra kako preuzima ve\u0107inu ku\u0107anskih poslova, njih 2\/3 smatra da to radi u slu\u010daju brige za djecu, a udjeli su zapa\u017eeniji kod majki lo\u0161ijeg socioekonomskog statusa.<\/p>\n

Iz ovih je razloga organizacija dru\u0161tvene brige za djecu, pa tako i razvoj vrti\u0107kog sustava jedan od bitnih segmenata borbe za ekonomsku emancipaciju \u017eena, jer ih rastere\u0107uje nepla\u0107enog rada brige za djecu i istovremeno im omogu\u0107ava izlazak na tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

Kao \u0161to smo vidjeli, trenutni obuhvat djece u vrti\u0107ima tek je 65 %, \u0161to zna\u010di da se zna\u010dajan dio brige za djecu i dalje odvija u ku\u0107anstvima. Broj djece u vrti\u0107ima se od 1990-ih stalno pove\u0107ava, s tim da se rast dolaskom krize ne\u0161to usporio. Ipak, ne mo\u017eemo nekriti\u010dki tvrditi da se tim pomakom realizira progresivni politi\u010dki cilj podru\u0161tvljenja brige za djecu budu\u0107i da se samim participiranjem roditelja u tro\u0161kovima vrti\u0107a ova socijalna usluga komercijalizirala te tako automatski prestala biti jednako pristupa\u010dna svima. Tako\u0111er, trenutna organizacija vrti\u0107a uglavnom je zami\u0161ljena kao servis za zaposlene roditelje, dok istovremeno oni bez posla nemaju jednaku mogu\u0107nost pristupa skrbi. Prednost pri upisu u vrti\u0107 daje se djeci zaposlenih roditelja, zatim djeci \u017ertava i invalida domovinskog rata itd., dok se nezaposleni roditelji mogu nadati upisu jedino ako ostane mjesta, a s obzirom na cijenu usluge, do upisa \u010desto i ne do\u0111e bez obzira na eventualno otvoreno mjesto.<\/p>\n

Pitanje dru\u0161tvene organizacije brige za djecu oduvijek je s razlogom bila feministi\u010dka tema, najvi\u0161e eksponirana za vrijeme drugog vala feminizma, ali ona posljednjih godina u hrvatskim okvirima unato\u010d spomenutim tendencijama nije dobila ve\u0107i strate\u0161ki zna\u010daj. Ta situacija nedavno se po\u010dela mijenjati pokretanjem feministi\u010dkih rasprava o nepla\u0107enom ku\u0107anskom radu i skrbi za djecu, no one se jo\u0161 uvijek nisu uspjele dovoljno preliti iz faze gradnje argumentacije i razmatranja teorijskih modela na konkretnu problematizaciju i primjenu ovih pristupa u aktualnim uvjetima. Da bi se taj zaokret dogodio, jedna od mogu\u0107ih ulaznih to\u010daka mo\u017ee biti i problematika dostupnosti dje\u010djih vrti\u0107a i uloge dr\u017eave u osiguravanju dru\u0161tvene brige za djecu. Dodu\u0161e, pored reforme zdravstva, mirovinskog sustava, sustava socijalne skrbi itd., komodifikacija skrbi za djecu samo je jedan u nizu problema koji su nastali uslijed povla\u010denja dr\u017eave iz pru\u017eanja osnovnih socijalnih usluga. Drugim rije\u010dima, ako \u0107emo se i dalje baviti konkretnim radom na izvorima potla\u010denosti \u017eena, barem imamo onu dobru staru prednost \u017eivota u kapitalizmu: uvijek mo\u017eemo birati.<\/p>\n

  1. N. Pe\u0107nik (ur.), Kako roditelji i zajednice brinu o djeci najmla\u0111e dobi u Hrvatskoj. Zagreb: UNICEF, 2013.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Dobroti\u0107, I., Matkovi\u0107, T., Baran J. Zaposlenost \u017eena i pristup sustavu pred\u0161kolske skrbi za djecu u Hrvatskoj: postoji li veza?. Revija za socijalnu politiku, 2010.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Postoci izvedeni iz redovite statistike HZZ-a “Dje\u010dji vrti\u0107i i druge pravne osobe koje ostvaruju programe pred\u0161kolskog odgoja”. [↩<\/a>]<\/span><\/li>
  4. vidi fusnotu 1[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Visoke cijene vrti\u0107a, duge lista \u010dekanja i manjak smje\u0161tajnih kapaciteta teme su koje u Hrvatskoj ve\u0107 tradicionalno obilje\u017eavaju upise u dje\u010dje vrti\u0107e …<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[105,51],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[18],"class_list":["post-2270","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-javni-sektor","tag-privatizacija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2270"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2306,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2270\/revisions\/2306"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2270"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2270"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2270"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2270"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}