{"id":22681,"date":"2018-03-06T07:00:25","date_gmt":"2018-03-06T06:00:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22681"},"modified":"2021-02-25T10:55:09","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:09","slug":"dobiva-li-hrvatska-komunalnu-policiju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22681","title":{"rendered":"Dobiva li Hrvatska \u201ckomunalnu policiju\u201d?"},"content":{"rendered":"

Prema najnovijem prijedlogu, komunalni redari\u00a0bi u Hrvatskoj uskoro mogli dobiti puno ve\u0107e ovlasti. Iako je ovo pitanje van glavnog politi\u010dkog fokusa, plan izaziva zabrinutost da se radi o novom mehanizmu “\u010di\u0161\u0107enja” gradova od siroma\u0161nih. Primjeri iz susjedne Srbije daju opravdanja za taj strah.<\/strong><\/p>\n

Na dnevnom redu sedme sjednice devetog saziva Hrvatskog Sabora na\u0161lo se, kao 29. to\u010dka, prvo \u010ditanje prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu. Iz prijedloga<\/a> koji je Vlada Republike Hrvatske, kao predlagatelj, uputila u Sabor vidimo da je jedan od va\u017enih razloga za ulazak u proces dono\u0161enja novog zakona \u010dinjenica da je aktualni Zakon o komunalnom gospodarstvu iz 1995. godine izmjenjivan i dopunjavan 18 puta, \u0161to ga \u010dini \u201cnepreglednim i te\u0161kim za snala\u017eenje u provedbi\u201d. Uz to, predlagatelj je uo\u010dio i to da va\u017ee\u0107i zakon odlikuju brojni nedostaci, me\u0111u kojima najve\u0107e posljedice imaju pravne praznine po pitanju imovinsko-pravnog statusa komunalne infrastrukture i organizacijskih oblika komunalnih slu\u017ebi, \u0161to doprinosi razli\u010ditim praksama komunalnog gospodarstva na razli\u010ditim lokacijama.<\/p>\n

Na upu\u0107eni prijedlog sadr\u017eajno su se o\u010ditovali saborski odbori za lokalnu i regionalnu samoupravu te prostorno ure\u0111enje i graditeljstvo, a primjedbe nomotehni\u010dke naravi uputio je predlagatelju Odbor za zakonodavstvo. Svi odbori, kao i sam Sabor, prijedlog Zakona su prihvatili u prvom \u010ditanju i uputili ga s komentarima i primjedbama predlagatelju na doradu prije drugog \u010ditanja. Sve u svemu, zakonodavac ne vidi previ\u0161e problema u prijedlogu koji je zaprimio.<\/p>\n

S druge strane, u medijima se pisalo u druga\u010dijem tonu o toj raspravi i prijedlogu zakona. Tako smo u samim naslovima mogli naletjeti na pitanje uvodi li se gradska policija<\/a>, ili na ironi\u010dni prijedlog pojedinih politi\u010dara da se komunalnim redarima da ovlast razvoda braka<\/a> jer jedino tu ovlast novim zakonom ne dobivaju. O \u010demu je zapravo rije\u010d?<\/p>\n

Javni red za javni moral<\/strong><\/p>\n

Jedno od pitanja koja obilje\u017eavaju prijedlog novog Zakona je ono komunalnog reda, odnosno procedure i tijela njegovog dono\u0161enja i provo\u0111enja, \u010dime predlagatelj o\u010dekuje osiguravanje normativnih uvjeta za \u201cpobolj\u0161anje provedbe komunalnog reda na podru\u010dju jedinica lokalne samouprave\u201d. Komunalni red je dokument kojim pojedine jedinice lokalne samouprave propisuju kako \u0107e naselje biti ure\u0111eno, a odnosi se na imovinu fizi\u010dkih i pravnih osoba koja je izlo\u017eena javnom prostoru ili prostoru javne namjene te na ure\u0111enje, kori\u0161tenje i odr\u017eavanje \u010disto\u0107e i funkcionalnosti povr\u0161ina javne namjene. Ove apstraktne odredbe zna\u010de da svaka jedinica lokalne samouprave ima pravo da propi\u0161e kako imaju izgledati prostori vidljivi s povr\u0161ina javne namjene, kao i kakvo je pona\u0161anje u tim prostorima i na povr\u0161inama javne namjene dozvoljeno.<\/p>\n

Ta ovlast nije ne\u0161to novo. Poznat nam je primjer kada je prije nekoliko godina grad Novalja na otoku Pagu odlukom o komunalnom redu zabranio gola torza na javnim mjestima, ne bi li za\u0161titila javni moral od \u201cgola\u0107a\u201d s popularne pla\u017ee Zr\u0107e. Tako\u0111er su poznati slu\u010dajevi Osijeka i Rijeke, koji su odlukama o komunalnom redu zabranili konzumiranje alkohola na javnim mjestima \u2013 za razliku od Zagreba i Splita \u2013 e da bi za\u0161titili javni moral i javnu imovinu od mladih pankera i metalaca koji su, kod \u0160koljke ili na Kontu, cirkali<\/em> svoja piva.<\/p>\n

Nije novost ni postojanje posebnog tijela zadu\u017eenog za provedbu odluke o komunalnom redu \u2013 upravnog tijela ustrojenog pri jedinici lokalne samouprave, kao ni provoditelja \u2013 komunalnog redara. Kao \u0161to dobro primje\u0107uju ranije spomenuti medijski izvje\u0161taji, ono \u0161to je novo jesu ovlasti komunalnih redara u provo\u0111enju odluke o komunalnom redu. Naime, ako Sabor ne intervenira u \u010dlanak 113. prijedloga Zakona prije negoli ga izglasa, komunalni \u0107e redari dobiti ovlasti zatra\u017eiti i pregledati isprave, u\u0107i na privatno vlasni\u0161tvo (oku\u0107nicu, dvori\u0161te, zemlji\u0161te bez obzira na namjenu) i pregledati ih te \u201cprikupljati dokaze i utvr\u0111ivati \u010dinjeni\u010dno stanje na vizualni i drugi odgovaraju\u0107i na\u010din (fotografiranjem, snimanjem kamerom, videozapisom i sl.)\u201d.<\/p>\n

Premalo obuke za velike ovlasti<\/strong><\/p>\n

Takve ovlasti \u2013 koje ipak ni\u0161ta nemaju sa sklapanjem i razvodom braka iz humoristi\u010dne, ali politi\u010dki proma\u0161ene, primjedbe liberalne politi\u010darke Anke Mrak-Tarita\u0161 \u2013 omogu\u0107ile bi komunalnim redarima da se pona\u0161aju, manje-vi\u0161e, kao policajci. Naime, trenutno su samo policijski slu\u017ebenici i za\u0161titari na poslovima tjelesne za\u0161tite, temeljem Zakona o policijskim poslovima i ovlastima<\/a> te Zakona o privatnoj za\u0161titi<\/a>, ovla\u0161teni utvr\u0111ivati identitet pojedinaca, odnosno legitimirati. Me\u0111utim, ni policajci ni za\u0161titari nemaju ovlasti ulaska na privatno vlasni\u0161tvo, ina\u010de za\u0161ti\u0107eno \u010dlankom 34. Ustava Republike, koji propisuje da \u201c[s]amo sud mo\u017ee obrazlo\u017eenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretra\u017ei\u201d, osim \u201cako je to neophodno radi izvr\u0161enja naloga o uhi\u0107enju ili radi hvatanja po\u010dinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po \u017eivot i zdravlje ljudi ili imovinu ve\u0107eg opsega.\u201d<\/p>\n

Dvije su linije po kojima predlo\u017eene ovlasti komunalnih redara moraju biti problematizirane. Prva se odnosi na njihovu kompetentnost da tako ekstenzivne ovlasti izvr\u0161avaju u skladu s Ustavom i zakonima. Naime, prijedlog zakona kao uvjet za obavljanje slu\u017ebe komunalnog redara navodi samo zavr\u0161eno srednjo\u0161kolsko obrazovanje. Nasuprot tome, sukladno navedenom Zakonu o privatnoj za\u0161titi te Zakonu o policiji<\/a>, za obavljanje za\u0161titarskih i policijskih poslova zahtijeva se i stru\u010dnost u obavljanju tih djelatnosti koja se dokazuje polaganjem stru\u010dnih ispita, kao i psihofizi\u010dka sposobnost koja se utvr\u0111uje sukladno propisanim kriterijima. Ni\u0161ta od toga za komunalne redare nije propisano, unato\u010d usporedivim ovlastima.<\/p>\n

Odemo li onkraj tehni\u010dkog diskursa pravnih propisa koji daju okvir djelatnosti komunalnog redarstva i zagazimo u sferu usporedivih dru\u0161tvenih praksi, u\u0107i \u0107emo u drugu liniju problematizacije ovog zakonskog prijedloga. Temeljno je pitanje koja je funkcija ove slu\u017ebe. Pritom, odgovor da \u0107e s novim ovlastima komunalni redari mo\u0107i bez policijske asistencije ispisivati kazne do pasa golim turistima i tinejd\u017eerima koji ispijaju piva na klupici u parku ili ku\u0107evlasnicima koji nisu pokosili ambroziju na svojim parcelama, te\u0161ko da nas mo\u017ee zadovoljiti.<\/p>\n

Neka bude (klasno) o\u010di\u0161\u0107eno<\/strong><\/p>\n

Da bismo stekli dojam \u0161to bi mogle biti posljedice pro\u0161irenja ovlasti komunalnih redara, mo\u017eemo se osvrnuti na primjere iz susjedstva. U Beogradu se aktivnosti komunalne policije svode na \u201codr\u017eavanje klasnog reda<\/a>\u201d. Naime, komunalni policajci zavode red u vozilima javnog gradskog prijevoza i privode putnike koji se \u0161vercaju<\/a> uz upotrebu \u201csredstava prisile\u201d ili rastjeruju ilegalne prodava\u010de sa ulica. No najupe\u010datljiviji slu\u010daj<\/a> definitivno je smrt prodava\u010da na beogradskoj Vidikova\u010dkoj pijaci u ljeto 2016. godine, od sr\u010danog udara tijekom intervencije komunalne policije. Istovremeno, svi su ve\u0107 upoznati i s \u201cneintervencijom\u201d komunalne policije, primjerice prilikom ru\u0161enja u Hercegova\u010dkoj ulici, na gradili\u0161tu Beograda na vodi, doga\u0111aja koji je potaknuo masovne prosvjede<\/a>.<\/p>\n

Osim u Beogradu, klasni red odr\u017eava se i u Novom Sadu, odakle je pro\u0161log ljeta do\u0161la vijest da je gradska uprava unajmila privatne za\u0161titarske firme<\/a> da \u010duvaju kontejnere za sme\u0107e od sakuplja\u010da sekundarnih sirovina. Iako u novosadskom slu\u010daju nije rije\u010d o komunalnoj slu\u017ebi \u2013 ve\u0107 su privatni za\u0161titari anga\u017eirani zbog njezine potkapacitiranosti \u2013 i taj slu\u010daj nam mnogo govori o metama uvo\u0111enja komunalnog reda.<\/p>\n

Prodava\u010di na pijacama, preprodava\u010di \u0161vercane ili polovne robe na ulicama, putnici koji si ne mogu priu\u0161titi pla\u0107anje karte u javnom prijevozu i sakuplja\u010di sekundarnih sirovina \u2013 dakle, ljudi koji na raspolaganju imaju oskudna sredstva za \u017eivot. Povrh toga, ru\u0161enje tro\u0161nih objekata u Hercegova\u010dkoj ulici da bi se raskr\u010dio prostor za gra\u0111enje koliko megalomanskog toliko sumnjivog projekta Beograda na vodi \u2013 kojom prilikom je smrtno stradao no\u0107ni \u010duvar u jednom od sru\u0161enih objekata \u2013 neodoljivo podsje\u0107a na slu\u010daj izgradnje Centra na zagreba\u010dkom Cvjetnom trgu. Oba projekta javno su zagovarala ideju \u010di\u0161\u0107enja grada od tro\u0161nih gra\u0111evina da bi se izgradili elitni i reprezentativni objekti.<\/p>\n

Prije devedeset godina u eseju “O malogra\u0111anskoj ljubavi spram hrvatstva”, Miroslav Krle\u017ea opisao je dva kontradiktorna lica centra Zagreba \u2013 s jedne strane blje\u0161tavilo malogra\u0111anske metropole na terasi hotela Esplanade, s druge strane memljive potleu\u0161ice i blatne trnjanske ulice. Kao i u vrijeme Krle\u017eina eseja, izra\u017eene dru\u0161tvene nejednakosti vlasti nisu zainteresirane suzbiti nego prikriti. Da bi u tome uspjele trebaju im njihove privatne lokalne milicije, ovla\u0161tene ka\u017enjavati ne\u017eeljenu djecu postsocijalisti\u010dke tranzicije i progla\u0161avati siroma\u0161tvo zlo\u010dinom. Dosada\u0161nje reakcije i stavovi parlamentarne opozicije ne daju nam za pravo o\u010dekivati da \u0107e se pove\u0107anju ovlasti komunalnih redara suprotstaviti politi\u010dkim argumentima kada potro\u0161e one humoristi\u010dke. Do\u010dim ne\u0107e biti neo\u010dekivano ako u daljnjoj parlamentarnoj raspravi vladaju\u0107i ne iskoriste priliku za dodatno pro\u0161irenje ovlasti komunalnih redara i, posljedi\u010dno, u\u010dvr\u0161\u0107ivanje svoje dominacije na razini lokalnih samouprava.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema najnovijem prijedlogu, komunalni redari\u00a0bi u Hrvatskoj uskoro mogli dobiti puno ve\u0107e ovlasti. Iako je ovo pitanje van glavnog politi\u010dkog fokusa, plan izaziva zabrinutost da se radi o novom mehanizmu “\u010di\u0161\u0107enja” gradova od siroma\u0161nih. Primjeri iz susjedne Srbije daju opravdanja za taj strah. Na dnevnom redu sedme sjednice devetog saziva Hrvatskog Sabora na\u0161lo se, kao […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":18926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[136],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[211],"class_list":["post-22681","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-infrastruktura","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22681","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22681"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22681\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22691,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22681\/revisions\/22691"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/18926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22681"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22681"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22681"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22681"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22681"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22681"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22681"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}