{"id":22656,"date":"2018-03-02T08:00:42","date_gmt":"2018-03-02T07:00:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22656"},"modified":"2021-02-25T10:55:10","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:10","slug":"gordogan-ili-smrt-casopisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22656","title":{"rendered":"Gordogan ili smrt \u010dasopisa"},"content":{"rendered":"

Cijeli niz spornih odluka hrvatskog Ministarstva kulture uglavnom se tuma\u010di iz birokratsko-administrativne ili ideolo\u0161ke perspektive, ovisno o politi\u010dkoj pozadini tuma\u010da. No, \u010desto je posrijedi banalna opreka izme\u0111u istine i la\u017ei.<\/strong><\/p>\n

Jasno je kao dan: jedina kulturna politika koju provodi doma\u0107e Ministarstvo kulture na \u010delu s ministricom Ninom Obuljen Kor\u017einek prozai\u010dno je i dosljedno “uvo\u0111enje reda”. Navodno, rije\u010d je o progresivnim tendencijama, operaciji koja \u0107e administrativnom uredno\u0161\u0107u uvesti “jednaka prava za sve korisnike dr\u017eavnog prora\u010duna”, omogu\u0107iti glatku proto\u010dnost kulturne proizvodnje po jasnim pravilima i svesti, ukratko, nacionalnu instituciju \u010dija je glavna uloga da omogu\u0107uje bogatstvo kulture u “jedinstvu razli\u010ditosti” na elementaran servis unutar sirotog i slaba\u0161nog, ali ipak “kulturnog tr\u017ei\u0161ta” u Hrvatskoj.<\/p>\n

Ministrica Obuljen Kor\u017einek egidu “urednog poslovanja” javno i diskurzivno dozlaboga dosadno iznosi bez obzira na karakter problema, kao da je rije\u010d o superiornom, intaktnom argumentu ra\u010dunovodstvenih anomalija koje prosje\u010dno pismen gra\u0111anin ne razumije, pa mu valja utuviti u tu financijski polupismenu i\/ili neprosvije\u0107enu glavu, nesvjesnu valjda da je Hrvatska \u010dlanica Europske unije, gdje se pravila dr\u017eavno dotirane kulture “bespogovorno moraju po\u0161tivati”.<\/p>\n

Retorika “\u010distih ra\u010duna”<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda koncilijantnost ministri\u010dinih javnih nastupa, u kojima se retori\u010dki inzistira na apoliti\u010dnosti “dodjele sredstava korisnicima prora\u010duna”, nekome djeluje sedativno, kao kamilica nakon \u017eestoke desni\u010darske rakije njezina prethodnika Zlatka Hasanbegovi\u0107a koji je po kratkom postupku, bez retori\u010dkih ornatusa, vr\u0161io egzekucije nad politi\u010dkim neistomi\u0161ljenicima u polju kulturne i medijske proizvodnje. \u017dilavi mentalitet (malo)gra\u0111anske kulture se naime mora hraniti salonskom fino\u0107om devetnaestoljetnih socijalnih manira, da bi mogao samozadovoljno plutati ogavnim realitetom aktualnog politi\u010dkog polja.<\/p>\n

Jer situacija aktualne kulturne politike posve je sukladna realitetu desni\u010darskog politi\u010dkog revizionizma, savr\u0161eno se dopunjuje u projektu regresivnih tendencija, ukidaju\u0107i svrhu demokracije u proizvodnji kulture na nacionalnoj razini.<\/p>\n

Ili jasnije re\u010deno, svaka egzekucija ili totalno ukidanje sredstava dr\u017eavne potpore odre\u0111enom kulturnom proizvodu dokaz je ideolo\u0161ke tiranije koju u svim porama dru\u0161tva, a posebno u obrazovnim institucijama i medijima, provodi aktualna desni\u010darska garnitura vlasti i njezini paradr\u017eavni, ultradesnoklerikalni sateliti.<\/p>\n

Ako, naime, i postoji poneki dobrohotni naivac kojemu je retorika “\u010distih ra\u010duna” dovoljna da prihvati ministri\u010din birokratski rezon pomora va\u017enog dijela kulturne (i medijske) proizvodnje, nadamo se da nije toliko glup pa ne vidi sistemski okvir stvari, kontingenciju totala o kojemu govore jednostavne, gole \u010dinjenice. Pa evo tih \u010dinjenica.<\/p>\n

Smicanje \u010dasopisa<\/strong><\/p>\n

Krajem pro\u0161le godine, na internetskoj stranici Ministarstva kulture objavljeni su rezultati dodjele potpore izdavanju \u010dasopisa u kulturi. Na popisu odbijenih na\u0161li su se \u010dasopisi (po objektivnim sadr\u017eajnim kriterijima) kvalitetni, dugovje\u010dni i generacijama \u010ditatelja formativno veoma va\u017eni poput “Quoruma”, “Libre libere” ili “\u010covjeka i prostora”. Ne znamo razloge obustavljanja njihove potpore, ostaje samo razo\u010daranje \u0161to je sudba kulturne politike tako sredila stvar. Odbijena je, me\u0111utim, i potpora \u010dasopisu “Gordogan”, koji po svemu (formatu, sadr\u017eaju, pedantnosti u obradi tematskih problema) predstavlja unikatnu pojavu na doma\u0107em tr\u017ei\u0161tu ili “tr\u017ei\u0161tu”.<\/p>\n

“Gordogan” je najdugovje\u010dniji doma\u0107i \u010dasopis koji ve\u0107 \u010detrdeset godina (s malom pauzom u 1990-ima) izlazi kao dvobroj jednom godi\u0161nje \u0161to ga, valjda, svrstava u kategoriju \u010dudnovatih kljuna\u0161a u doma\u0107oj produkciji. “Gordogan” i jest takav : izuzetan, uredno debeo i bogato opremljen, svjesno ure\u0111en da \u010ditateljima doka\u017ee kako je “pravi” \u010dasopis po svom sadr\u017eajnom habitusu (ako nam je dopu\u0161teno ovako nespretno, ali to\u010dno re\u0107i) \u2013 knjiga koju se \u010dita godinama.<\/p>\n

Takvom \u010dasopisu je Vije\u0107e za knji\u017enu, nakladni\u010dku i knji\u017earsku djelatnost Ministarstva kulture (u sastavu Katica Matkovi\u0107 Mikul\u010di\u0107\u00a0iz knji\u017enice u Velikoj Gorici,\u00a0Lahorka Pleji\u0107 Poje\u00a0s kroatistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,\u00a0Ivica Mati\u010devi\u0107\u00a0s Odsjeka za povijest hrvatske knji\u017eevnosti HAZU, Kre\u0161imir Nemec s kroatistike zagreba\u010dkog Filozofskog fakulteta i knji\u017eevnik\u00a0Kristian Novak s rije\u010dkog Filozofskog fakulteta) sada otkazalo dr\u017eavu potporu s kratkim obja\u0161njenjem da za 2018. godinu Ministarstvo ne odobrava sredstva za \u010dasopise koji “tijekom dosada\u0161nje prakse financiranja nisu uredno izvr\u0161avali svoje ugovorne obveze te su imali vi\u0161egodi\u0161njih problema u redovitosti izla\u017eenja, distribuciji i prisutnosti na knji\u017eevnoj i \u0161iroj kulturnoj sceni”.<\/p>\n

“Gordogan”, \u017eeli se naglasiti, nipo\u010demu zna\u010di nije izuzetak u objektivnosti kriterija dodjele. Ali je va\u017eno naglasiti i prozai\u010dnu \u010dinjenicu financijske prirode zbog koje taj \u010dasopis od Ministarstva kulture posljednjih godina dobiva bijednih dvadeset hiljada kuna (!) \u0161to ga, doista, svrstava u egalitarni red ve\u0107ine doma\u0107e \u010dasopisne produkcije. Ondje gdje je cijena rada svedena na nulu, na isklju\u010divost volonterstva ili hobisti\u010dkog dekora ne\u010dijeg slobodnog vremena.<\/p>\n

Povratak u Gajevo vrijeme<\/strong><\/p>\n

Va\u017eno je, tako\u0111er, naglasiti onima koji “Gordogan” nikada nisu imali u rukama, da je rije\u010d o kulturnom proizvodu elitnoga ranga. Onakvom kojime se va\u017enije, prosvije\u0107ene nacionalne kulture hvale kao uzornom (i izvoznom?) intelektualnom kapitalu. Kulturnom dobru, raritetu koji imponira i hipsterima koji ga tek listaju, kao i onima koji ga dr\u017ee na vidljivom mjestu u (javnoj ili privatnoj) biblioteci. Ali to je doista sporedna digresija: shvatimo li ju \u010dak i kao ki\u010d-dodatak, zna\u010dajna je u \u0161irem horizontu kulturne stvari kao i scenariju ezgekucije.<\/p>\n

Doma\u0107a kulturna javnost, svjesna statusa “Gordogana” kao javnoga dobra koji bi trebao imati za\u0161titu kulturne ba\u0161tine prvoga stupnja, digla je glas protiv radikalne odluke nadle\u017enog Ministarstva. Manje upu\u0107eni i oni preliminarno alergi\u010dni na javne istupe intelektualne elite, lako su odmahnuli glavom, rezoniraju\u0107i valjda da im je “dosta tog kulturnja\u010dkog resentimana”. Veseli nas \u0161to je ta objekcija ovdje posve proma\u0161ena jer se, ponavljamo, radi jedino o razlici istine i la\u017ei. U tom je smislu zanimljiv odgovor Ministarstva kulture, objavljen kao reakcija na lavinu javnog nezdovoljstva i apela u ime revizije njihove odluke.<\/p>\n

“Vije\u0107e je o \u010dasopisu Gordogan (ali i nekim drugim \u010dasopisima sa sli\u010dnim problemima) raspravljalo u vi\u0161e navrata, redovito pozitivno ocjenjuju\u0107i kvalitetu sadr\u017eaja, odabir tema i autora, poku\u0161avaju\u0107i prona\u0107i rje\u0161enje unutar zadanih kriterija i uvjeta. Razlozi za odbijanje financiranja \u010dasopisa Gordogan\u00a0nisu ni estetske ni sadr\u017eajne prirode… Vi\u0161egodi\u0161nje neuredno izvr\u0161avanje ugovornih obveza, uklju\u010duju\u0107i neredovita izvje\u0161\u0107a, nepo\u0161tivanje prijavljene dinamike i broja svezaka, neodazivanje na po\u017eurnice, pa \u010dak i diskontinuitet izla\u017eenja, razlog je i za smanjivanje iznosa potpore tijekom prija\u0161njih godina, kada su takve prijedloge davala vije\u0107a druga\u010dijeg sastava, a odluke potpisivali drugi ministri.” Zna\u010di, “Gordogan” je u prija\u0161njim sastavima Vije\u0107a s drugim ministrima bio malo nemaran i lijen u izvr\u0161avanju obaveza, \u0161to se od sada ne tolerira.<\/p>\n

S druge strane, a nama mnogo zanimljivije, urednik “Gordogana” Branko Matan i \u010dlan uredni\u0161tva Nenad Ivi\u0107 u vi\u0161e navrata javno su demantirali sve \u0161to je o dinamici, po\u017eurnicama, diskontinuitetu izla\u017eenja i ostalim lako provjerljivim dokumentima re\u010deno. Tra\u017eila je medijska i kulturna javnost, tra\u017eili su urednici \u010dasopisa, ali svjetlost dana jo\u0161 nije ugledala arhivske dokumente koji potkrepljuju dokaze o “neurednom izvr\u0161avanju obaveza”. Postoje li ti dokumenti u podrumima Ministarstva? Gdje je zapisnik sjednica Vije\u0107a koje je odlu\u010divalo o betoniranju groba “Gordoganu”, zasad ne znamo.<\/p>\n

Javnosti je pak poznata sljede\u0107a faktografija. Za po\u010detak – a to bi u ure\u0111enim sistemima poput asepti\u010dno – ra\u010dunovodstvenog pristupa kulturnoj politici trebala biti preliminarna pravna kategorija; \u010dlan Vije\u0107a akademik Kre\u0161imir Nemec kao urednik \u010dasopisa “Forum” koji se tako\u0111er kandidira za dr\u017eavnu potporu, ne bi smio odlu\u010divati o sudbi drugih \u010dasopisa, pa ni stoga \u0161to mu je supruga zaposlena kao glavna savjetnica ministrice. A kamoli ovako javno izjavljivati, kako je napravio za HTV: “U normalnim okolnostima bih vam rekao da tr\u017ei\u0161te treba regulirati ponudu i potra\u017enju \u010dasopisa, no mi nemamo tr\u017ei\u0161te, nemamo distribucijsku mre\u017eu. Mi smo se zapravo vratili u\u00a0Gajeva\u00a0vremena i funkcioniramo po principu pretplate. Gordoganu su sredstva uskra\u0107ena zbog proceduralnih razloga. Prevr\u0161io je svaku mjeru u nepo\u0161tivanju obveza koja je preuzeo.”<\/p>\n

Ho\u0107e se valjda kazati: devetnaestoljetno zlatno doba \u010dasopisa u koje smo, silom nepostoje\u0107eg tr\u017ei\u0161ta, ba\u010deni kao pervertirani sateliti, ipak funkcionira po zaostalom principu pretplate za neke subjekte. Ne i za one, koji nisu uva\u017eili kriterije tr\u017ei\u0161nosti suvremenog doba, zbog \u010dega su “ignorirali po\u017eurnice” i ustrajali na le\u017eernosti kontinuiteta. Logi\u010dkih pogre\u0161aka toga tipa ima, naravno, jo\u0161. Cure iz Ministartva kulture, koje “uvodi red”, kao kontinuitet u realitetu zate\u010denog stanja.<\/p>\n

Sli\u010dni slu\u010dajevi<\/strong><\/p>\n

Najlu\u0111a je pri tome ona koja, u op\u0107epoznato stravi\u010dnim uvjetima nepostoje\u0107e knji\u017earske mre\u017ee i distribucije male doma\u0107e knji\u017ene produkcije, kao razlog ukidanju potpore navodi probleme u “distribuciji i prisutnosti na knji\u017eevnoj i \u0161iroj kulturnoj sceni”.<\/p>\n

Cinizmu i licemjernosti tih ministri\u010dinih “razloga” nema se smisla racionalno odupirati. Kao da, primjerice, golema tira\u017ea \u010dasopisa po definiciji zna\u010di golemi kulturni utjecaj. I kao da je mogu\u0107e, uz dotaciju od dvadeset hiljada kuna i doslovno pet knji\u017eara, pet distribucijskih mjesta u dr\u017eavi, posti\u0107i zadovoljavaju\u0107u “prisutnost na \u0161iroj kulturnoj sceni”? Kako se mjeri utjecaj i prisutnost na sceni? I za\u0161to bi kulturni \u010dasopisi kao artefakti koje financira dr\u017eava u ime higijene vlastite pismenosti i unaprje\u0111ivanja kriti\u010dkoga mi\u0161ljenja, uop\u0107e trebao biti namijenjen “\u0161iroj kulturnoj sceni”?<\/p>\n

Ali da besmislice dalje ne ni\u017eemo: svakome tko vodi ra\u010duna o dijakronijji i sinkroniji politi\u010dkog vremena jasno je da ministrica Obuljen Kor\u017einek posve nevje\u0161to barata spinovima. Osnova revizionisti\u010dkog, regresivnog spina je, naime, uvijek jednaka: inzistiramo na ekskluzivnosti pojedina\u010dnoga, bez traga kontekstualizacije. Iako se u \u0161iroj perspektivi ovoga “slu\u010daja”, sje\u0107amo, primjerice, vrlo sli\u010dnoga.<\/p>\n

Dvotjedniku za kulturna i dru\u0161tvena zbivanja “Zarez” prije nepune dvije godine tako\u0111er su (iako pod mnogo grubljim, ali po kvalitetu \u010dasopisa neva\u017enim okolnostima) ukinuta sredstva potpore. Razlozi su, svakako, iz Ministarstva kulture oda\u0161iljani kao oni formalno-pravne odnosno proceduralne prirode, iako javnost do danas nije, zamislite, dobila dokumentaciju dokaza o “lo\u0161im financijskim izvje\u0161tajima” ili bilokakvom razlo\u017enijem obja\u0161njenju egzekucije.<\/p>\n

Koncentracija zdesna<\/strong><\/p>\n

Ista javnost, me\u0111utim, zna da je pravi razlog ukidanja “Zareza” bio ideolo\u0161ke naravi, jer je njegov konzervativni \u010dasopisni “oponent”, dvotjednik “Vijenac” u suvremenoj konstelaciji klerodesni\u010darskog prosvjetiteljstva naprosto morao pobolj\u0161ati “status prema \u0161iroj publici”. Zato je \u010dinjenica da “Zareza” i “Gordogana” sada nema, a “Vijenac” i nekad minornodesni\u010darski a sada “\u0161iroj javnosti” lak\u0161e dostupan (uvjetno govore\u0107i \u010dasopis) “Hrvatsko slovo”, utr\u017euju gotovo tre\u0107inu ukupnog bud\u017eeta namijenjenog potpori \u010dasopisne produkcije u Hrvatskoj.<\/p>\n

Nacionalisti\u010dki bilteni, pamfletski orijentirani spomenuti dvotjednici, nemaju problema s distribucijom i ne mjeri im se “prisutnost na kulturnoj sceni”. Novopostavljeni urednik “Vijenca” Goran Gali\u0107 u inauguralnom prestavljanju koncepcije zato govori o tim novinama kao \u201esredi\u0161njem mjestu hrvatskih intelektualca i umjetnika\u201c, najavljuju\u0107i vi\u0161e \u201epriloga o kulturi Hrvata izvan domovine\u201c.
\nVi\u0161e, zna\u010di, “svehrvatskih” tema.<\/p>\n

Tako glavni, nacionalisti\u010dki koncept \u010dasopisne produkcije koji jasno provodi ministrica Obuljen Kor\u017einek pod krinkom administrativnih nonsensa, uop\u0107e nema problem 21. stolje\u0107a. Ne postavlja retori\u010dka ili stvarna pitanja o tiskanoj periodici kao mogu\u0107em “reliktu pro\u0161losti”, nego jednostavno u\u017eiva u pravocrtnoj la\u017ei. U projektu ideolo\u0161kog i fromalnog gu\u0161enja svakog (\u010dasopisnog i nezavisno-medijskog) traga kriti\u010dkog mi\u0161ljenja. Dok se ne zaboravi razlika istine i la\u017ei: podmuklo i vrlo skoro.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jasno je kao dan: jedina kulturna politika koju provodi doma\u0107e Ministarstvo kulture na \u010delu s ministricom Ninom Obuljen Kor\u017einek…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":1412,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-22656","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22656","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22656"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22656\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22659,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22656\/revisions\/22659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1412"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22656"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22656"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22656"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22656"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22656"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22656"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22656"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}