{"id":22610,"date":"2018-03-05T07:00:10","date_gmt":"2018-03-05T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22610"},"modified":"2021-02-25T10:55:09","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:09","slug":"fiskalna-revolucija-u-rumunjskoj-kaznjava-zaposlenike-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22610","title":{"rendered":"Fiskalnom reformom po radnicima"},"content":{"rendered":"<p><strong>Gotovo polovini od ukupnog broja rumunjskih radnika pla\u0107e su ozbiljno umanjene fiskalnom reformom. A oni s najmanjim primanjima suo\u010deni su nevjerojatnom situacijom: doprinosi koje moraju platiti dr\u017eavi vi\u0161i su od iznosa pla\u0107e. Sve se to doga\u0111a dok Rumunjska ima jednu od najvi\u0161ih stopa ekonomskog rasta na svijetu: 7%.<\/strong><\/p>\n<p>Bila je to instant senzacija. Pri\u010da o pla\u0107i jedne \u010dista\u010dice obi\u0161la je internet. Bila je zaposlena na nepuno radno vrijeme za pla\u0107u ne\u0161to iznad 100 eura. Nakon \u0161to su joj prema novoj ra\u010dunici odbijeni doprinosi za socijalno osiguranje i penziju, na\u0161la se u situaciji da duguje novac dr\u017eavi. Zasigurno, ovo je novi rekord: ne biti pla\u0107en za svoj rad, ve\u0107 zapravo pla\u0107ati za privilegiju primanja slaba\u0161nog dohotka.<\/p>\n<p>Takvi primjeri po\u010deli su se pojavljivati istovremeno s implementacijom novih fiskalnih reformi. Prema novom zakonu, od 1. januara 2018., glavnina doprinosa za penzije i socijalno osiguranje odbija se od pla\u0107a radnika. Ukratko, radnici \u0107e pla\u0107ati 35 posto svog dohotka za tu svrhu, dok \u0107e poslodavci pokrivati samo 2,25 posto. Ranije je taj teret bio, manje-vi\u0161e, ravnomjerno raspodijeljen. Prema istom zakonu, fiksni porez na dohodak smanjen je sa 16 na 10 posto. To zna\u010di da su u trenutku u kojemu je zakon stupio na snagu, svi radnici morali tro\u0161iti 45 posto svojeg dohotka na poreze i doprinose. Za dio njih, to je kompenzirano 25 postotnim pove\u0107anjem pla\u0107a koje je vlada prethodno odobrila. Stoga, u praksi je njihov dohodak porastao za 3 do 4 posto. Ipak, mnogima je pla\u0107a zna\u010dajno opala jer su poslodavci odbili pove\u0107ati bruto pla\u0107e, \u0161to je trebalo kompenzirati transfer doprinosa na radnike. Ljudi u privatnom sektoru su najvi\u0161e pogo\u0111eni ovom promjenom te, kao i obi\u010dno, ljudi s ni\u017eim pla\u0107ama i oni u fleksibilnim radnim odnosima.<\/p>\n<p>Jedna od najapsurdnijih odredbi novog zakona je ona prema kojoj su radnici obavezni pla\u0107ati doprinose za socijalno i mirovinsko osiguranje u iznosu obvezuju\u0107em za radnike s minimalnom pla\u0107om, \u010dak i kada su njihove zarade ni\u017ee od minimalne pla\u0107e. Zaposleni na nepuno radno vrijeme, poput spomenute \u010dista\u010dice, te\u0161ko su pogo\u0111eni ovim promjenama. Isti je slu\u010daj s ljudima koji rade na univerzitetima i u zdravstvenom sustavu kao vanjski suradnici i pla\u0107eni su po satu. Njihovi ionako niski dohoci su toliko umanjeni da su sretnici me\u0111u njima, koji nisu zavr\u0161ili u minusu, otkrili da za svoj cjelomjese\u010dni rad mogu u najboljem slu\u010daju kupiti sendvi\u010d i kavu.<\/p>\n<p><strong>Svatko za sebe<\/strong><\/p>\n<p>Porodiljne naknade, ina\u010de vezane uz pla\u0107e, tako\u0111er \u0107e biti smanjene. Nezadovoljne budu\u0107e majke iza\u0161le su na ulice 18. februara ne bi li prisilile vladu na kakvu intervenciju. \u010citav niz profesionalnih grupacija u\u010dinio je isto nakon \u0161to su po iznosima svojih novih pla\u0107a shvatili u\u010dinke reforme, ili su obe\u0107ali poduzeti sli\u010dne akcije u bliskoj budu\u0107nosti. Umjesto kolektivne strategije konfrontacije kojom bi se vladu poku\u0161alo prisiliti da opozove novi zakon, razli\u010dite kategorije radnika bore se samo za sebe, nadaju\u0107i se da \u0107e tako do\u0107i do povoljnijeg dogovora s vladom. Interni sukobi radnika toliko su sna\u017eni da ugro\u017eavaju funkcioniranje pojedinih slu\u017ebi. Primjerice, lije\u010dnici su nezadovoljni \u0161to \u0107e u nekim slu\u010dajevima medicinske sestre imati vi\u0161i dohodak od njih, dok \u0107e se jaz izme\u0111u sestara zaposlenih na puno i na nepuno radno vrijeme dodatno pove\u0107ati. U ovakvom kontekstu te\u0161ko je o\u010dekivati solidarnost. Jaz je jo\u0161 ve\u0107i izme\u0111u radnika u javnom i privatnom sektoru. Dr\u017eava je pove\u0107ala bruto pla\u0107e za svoje zaposlenike, ali nema legalnog na\u010dina kojim bi mogla prisiliti privatne firme da u\u010dine isto. U trenutku dok ovo pi\u0161em, \u010dini se da se 2,5 milijuna radnika (od ukupno 5 milijuna) suo\u010dava sa smanjenim pla\u0107ama, uz malu vjerojatnost da \u0107e njihovi poslodavci poslu\u0161ati preporuke vlade o pove\u0107anju pla\u0107e.<\/p>\n<p>Reakcija vlade dodatno je pogor\u0161ala kaos za koji je sama inicijalno odgovorna. Kao i obi\u010dno, prva taktika za kojom su posegnuli bila je poricanje. Vlada je naprosto odbijala priznati da su izmjenom zakona pla\u0107e efektivno smanjene. Jo\u0161 gore, vlada, a pogotovo ministar rada izgledali su kao da su potpuno nesvjesni u\u010dinka novog zakona na zaposlene na nepuno radno vrijeme. \u010cini se da su naprosto zaboravili izra\u010dunati u\u010dinke koje \u0107e nove promjene imati na takve zaposlenike. Ipak, suo\u010dena sa sveprisutnim pokazateljima smanjenih dohodaka i nezadovoljnim poslodavcima, vlada je promijenila pristup, \u010dime je samo pogor\u0161ala inicijalni kaos: zasad je plan novonastale probleme rje\u0161avati posebnim vladinim uredbama. Ono \u0161to je trebalo biti iznimkom, sada \u0107e, \u010dini se, postati pravilom, a kako bi se stvorila mogu\u0107nost za implementaciju novog fiskalnog zakona. Osobe zaposlene u IT sektoru, oni na nepuno radno vrijeme, oni s vi\u0161im obrazovanjem, trudne \u017eene \u2013 samo su neke od skupina koje \u0107e u ovom ili onom smislu biti izuzete od odredbi zakona. Borba se stoga sada vodi oko toga da se i druge struke uvrste u neku od kategorija koje \u0107e se okoristiti ovakvim iznimkama.<\/p>\n<p>Situacija ostaje nestabilna kako ljudi postaju svjesni razmjera promjena. Iako se u javnosti o zakonu govorilo mjesecima, njegovi tajanstveni detalji postali su opipljivi tek kad su ljudi shvatili da zapravo zara\u0111uju manje, usprkos \u010dinjenici da je vlada pro\u0161log ljeta obe\u0107ala povi\u0161icu od 25 posto. Trenutno kru\u017ee glasine o tome da \u0107e zakon ponovno biti promijenjen te da \u0107e poslodavci podijeliti dio tereta sa radnicima.<\/p>\n<p><strong>Rastere\u0107enjem kapitala do punijih socijalnih prora\u010duna?<\/strong><\/p>\n<p>Neovisno o kona\u010dnom ishodu, nepoznanicom ostaje razlog za\u0161to je do ovakve odluke uop\u0107e do\u0161lo. Vlada je \u010ditavu stvar pokrenula s ciljem pove\u0107anja sredstava za prora\u010dune socijalne skrbi i mirovine koji su neprekidno u deficitu. To je va\u017ena tema, nesumnjivo, ali iz kojeg razloga bi se uravnote\u017eenje bud\u017eeta ostvarivalo ne\u010dime \u0161to je zapravo porezno rastere\u0107enje kapitala i dodatno optere\u0107ivanje rada? Nadalje, nedostatak novca o kojem govori vlada zasigurno ne\u0107e biti rije\u0161en sni\u017eavanjem jedinstvene porezne stope sa 16 na 10 posto. Dr\u017eavni prihodi \u0107e zasigurno opasti kao posljedica toga. I u politi\u010dkom se smislu radi o katastrofalnom potezu koji je otu\u0111io tradicionalnu bira\u010dku bazu socijaldemokrata (prete\u017eno radnici s ni\u017eim i srednjim dohocima zaposleni u dr\u017eavnom sektoru) koja se suo\u010dila s ni\u017eim pla\u0107ama i prekr\u0161enim obe\u0107anjem o pove\u0107anju pla\u0107e od 25 posto.<\/p>\n<p>Enigma se produbljuje kada u obzir uzmemo sljede\u0107i paradoks: pro\u0161le godine Rumunjska je imala jednu od najvi\u0161ih stopa ekonomskog rasta u svijetu (preko 7 posto), ali je svejedno ostala najsiroma\u0161nija \u010dlanica Europske unije. Prema podacima Eurostata, 2016. godine gotovo polovica Rumunja \u017eivjela je u siroma\u0161tvu i stanju materijalne deprivacije. Preko 24 posto Rumunja \u017eivi u ekstremnom siroma\u0161tvu. Svako drugo dijete mla\u0111e od 17 godina \u017eivi u siroma\u0161tvu, \u0161to je najvi\u0161a stopa u EU. Nimalo iznena\u0111uju\u0107e, nejednakosti dohotka su tako\u0111er najve\u0107e u EU, pri \u010demu 20 posto s vrha piramide zgr\u0107e 80 posto bogatstva.<\/p>\n<p>Nove vladine mjere samo \u0107e poja\u010dati ove trendove, pove\u0107ati jaz izme\u0111u bogatih i siroma\u0161nih, pritisnuti pla\u0107e i pove\u0107ati broj siroma\u0161nih radnika. Procjenjuje se da \u0107e 2018. biti 800 tisu\u0107a obitelji koje za pre\u017eivljavanje trebaju socijalnu pomo\u0107, \u0161to \u0107e biti veliki skok u odnosu na sada\u0161njih 400 tisu\u0107a.<\/p>\n<p><strong>Potro\u0161njom do ekonomskog <em>booma<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jedna od teorija u opticaju obja\u0161njava ekonomski rast kao posljedicu potro\u0161nje. Pove\u0107anje pla\u0107a (osobito minimalne pla\u0107e), kao i ve\u0107e kori\u0161tenje privatnih kredita omogu\u0107ilo je uzlet potro\u0161nje koji je uzrokovao ekonomski rast, ali je kao nusproizvod donio trgovinski deficit, inflaciju od 3 posto i zna\u010dajnu devalvaciju valute u odnosu na euro (\u0161to je dodatno pove\u0107alo cijene). Navedeno \u0107e imati utjecaja na ekonomski rast, pa se procjenjuje njegovo usporavanje na 4 posto u 2018. godini. Iako ima ne\u0161to istine u potro\u0161a\u010dkoj teoriji ekonomskog <em>booma<\/em>, to nije cijela pri\u010da. Dio rasta (otprilike, oko 3 posto) pogonjen je pove\u0107anjem industrijskog i poljoprivrednog outputa, a upravo su to sektori u kojima su pla\u0107e niske, a stopa eksploatacije rada izuzetno visoka. Stoga, ono \u0161to je zapravo vuklo ekonomsku ekspanziju bila je mogu\u0107nost ekstrahiranja ve\u0107eg vi\u0161ka vrijednosti iz radnika, uz odr\u017eavanje cijene radne snage na ekstremno niskoj razini.<\/p>\n<p>Nejednaki razvoj zemlje osigurava to da masa dostupnih, jeftinih radnika bude pri ruci, usprkos recentnom cmizdrenju poslodavaca zbog nemogu\u0107nosti pronalaska adekvatne radne snage. Ono \u0161to oni doista ne mogu na\u0107i je radna snaga sposobna i voljna raditi i pre\u017eivljavati s pla\u0107ama koje se trenutno nude. Poku\u0161avaju\u0107i jo\u0161 sna\u017enije pritisnuti pla\u0107e efektivnim pove\u0107anjem oporezivanja rada i osloba\u0111anjem kapitala od tih davanja, vlada je mo\u017eda poku\u0161ala replicirati formulu koja je osigurala ekonomski rast (pritisak na pla\u0107e), istovremeno poku\u0161avaju\u0107i zauzdati inflatorne tendencije pro\u0161logodi\u0161njeg rasta.<\/p>\n<p>No ova strategija bi uistinu mogla izazvati reakciju i razbiti se o glavu vladaju\u0107ima. Ve\u0107 2015. godine udio BDP-a koji je zavr\u0161avao u d\u017eepovima radnika bio je oko 30 posto, dok je 60 posto odlazilo kapitalu. Nakon ovih novih promjena, o\u010dekuje se da \u0107e kapital uzeti jo\u0161 ve\u0107i dio kola\u010da. To \u0107e \u010ditavu situaciju dovesti do to\u010dke vrenja. Ve\u0107 sada dvojica od pet radnika rade za minimalnu pla\u0107u (275 eura mjese\u010dno), dok gotovo 90 posto svih radnika radi za manje od 1000 eura mjese\u010dno. Imati radno mjesto u Rumunjskoj jedva da omogu\u0107uje pre\u017eivljavanje, a u mnogim slu\u010dajevima je sinonim za siroma\u0161tvo. S novim mjerama do\u0161lo je do toga da se ljudi na kraju mjeseca, umjesto da prime kakvu-takvu pla\u0107u, na\u0111u u situaciji da duguju novac \u2013 to je simptomati\u010dno, novo dno rumunjske strategije rasta.<\/p>\n<p style=\"text-align: right;\">S engleskog preveo Kre\u0161imir Zovak<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Bila je to instant senzacija. Pri\u010da o pla\u0107i jedne \u010dista\u010dice obi\u0161la je internet. Ona je bila zaposlena na nepuno radno vrijeme za pla\u0107u ne\u0161to iznad 100 eura. Nakon \u0161to su joj prema novoj ra\u010dunici odbijeni doprinosi za socijalno osiguranje i penziju, na\u0161la se u situaciji da duguje novac dr\u017eavi&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22646,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,85],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-22610","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22610","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22610"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22610\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22690,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22610\/revisions\/22690"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22646"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22610"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22610"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22610"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22610"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22610"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22610"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22610"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}