{"id":22563,"date":"2018-02-27T08:00:11","date_gmt":"2018-02-27T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22563"},"modified":"2021-02-25T10:55:11","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:11","slug":"veze-i-protekcija-mito-i-korupcija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22563","title":{"rendered":"Veze i protekcija, mito i korupcija"},"content":{"rendered":"

Vjerojatno ne postoji fenomen o kojem se danas u regiji vi\u0161e raspravlja od korupcije. Ona slu\u017ei kao univerzalni krivac za sve dru\u0161tvene probleme, ali i neizostavni fokus kroz koji se promatraju svi politi\u010dki procesi. Ta uloga nije neobi\u010dna u sustavu u kojem se naizgled nitko ne usudi razmi\u0161ljati o alternativama. No pojava ima svoje nijanse, a protekcija nema uvijek isti korijen i svrhu kao korupcija.
\n<\/strong><\/p>\n

U nedostatku agilnije politi\u010dke oporbe u Hrvatskoj, pogotovo one parlamentarne, opozicijske poslove kao da je na sebe preuzela sama zainteresirana javnost, koja pa\u017eljivo prati izbor ombudsmana za sukob interesa i slu\u010daj pobune dr\u017eavnog du\u017enosnika u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji se svojom ostavkom nakratko prometnuo u junaka dana. Neki bi liberalni tuma\u010di ovih procesa mogli zabrinuto ukazati na opasnost da populisti\u010dka retorika o dobrom narodu i korumpiranoj eliti mo\u017ee postati pogodno tlo za mobilizaciju podr\u0161ke radikalnoj desnici. Ne tvrdimo da ovakvo antagoniziranje i generalni gubitak povjerenja u politiku i njezine nosioce ne mo\u017ee polu\u010diti daljnje ja\u010danje primjerice jednog \u017divog zida ili neke sli\u010dne politi\u010dke opcije, ali umjesto liberalnih strahova da bi narod zbog razo\u010daranja dosada\u0161njim leadershipom<\/em> mogao letalno regresirati mo\u017eda bi bilo produktivnije prodiskutirati verziju po kojoj bi ovi doga\u0111aji bili prezentirani u svjetlu emancipiranog gra\u0111anstva koje se pokazuje zrelijim od “svoje” elite.<\/p>\n

No vratimo se korak-dva unazad. Kad je Dalija Ore\u0161kovi\u0107, predsjednica Povjerenstva za odlu\u010divanje o sukobu interesa u njegovom prvom petogodi\u0161njem mandatu, u lipnju 2016. presudila tada\u0161njem vicepremijeru Tomislavu Karamarku jer je bio u sukobu interesa, gra\u0111anska ju je javnost unisono slavila kao doma\u0107u verziju Eliota Nessa, nepodmitljivog heroja u prohibicijskom ratu protiv Al Caponea, ili kao na\u0161u ina\u010dicu talijanskog antimafija\u0161kog suca Giovannija Falconea. Uostalom, portal Index tada ju je nominirao za pozitivku godine, \u0161to ve\u0107 dosta govori o percepciji njezina javnog lika. Unato\u010d popularnosti, ili ba\u0161 zbog nje, vladaju\u0107i su joj sad odlu\u010dili stati na kraj: nedavni prvi krug glasanja u Saboru pokazao je da neovisnoj istra\u017eiteljici reizbor ne\u0107e po\u0107i za rukom jer ne\u0107e uspjeti dobiti vi\u0161e glasova od HDZ-ove kandidatkinje Nata\u0161e Novakovi\u0107, nakon \u010dega je odlu\u010dila povu\u0107i svoju kandidaturu.<\/p>\n

Poluga promjene<\/strong><\/p>\n

Pravdoljubiva javnost na njezinoj je strani, ba\u0161 kao i na onoj Marina Strmote, donedavno slabo poznatog dr\u017eavnog tajnika u Ministarstvu za demografiju, koji je na konferenciji za novinare javno podnio ostavku odbijaju\u0107i sudjelovati u “folkloru”, kako je nazvao predlo\u017eene demografske mjere kozmeti\u010dkog tipa, dodaju\u0107i svojoj ostavci socijalnu notu izjavom da je otac dvoje djece i da ima nezaposlenu suprugu i nezaposlene roditelje. Prema podacima iz njegove imovinske kartice dostupne na stranicama Povjerenstva za odlu\u010divanje o sukobu interesa \u2013 digitalizacija imovinskih kartica svih du\u017enosnika tako\u0111er je velik posao koji je Povjerenstvo uspjelo dovr\u0161iti i, usto, izuzetno zanimljivo \u0161tivo koje bi, kako se to u popularnim vodi\u010dima ka\u017ee, svatko trebao pro\u010ditati \u2013 ispada da je jedan od malobrojnih HDZ-ovih du\u017enosnika bez nekretnina, bez nov\u010dane kunske ili devizne \u0161tednje i sa skromnim osobnim automobilom marke golf. Stoga ne \u010dudi da je percipiran kao figura neprikosnovenog morala, ona koja se zarad op\u0107eg dobra spremna odre\u0107i i vi\u0161e nego solidne pla\u0107e i koja odbija sudjelovati u alibi mjerama svog ministarstva, kao \u0161to s druge strane ne \u010dudi da liberalni komentatori o tome pi\u0161u<\/a> primjerice sljede\u0107e: “(…) Sasvim je jasno i o\u010dekivano da se, iz perspektive gra\u0111ana frustriranih potezima Vlade, Strmotin potez \u010dini nadasve hrabar, simpati\u010dan i potpuno pozitivan. Ali to se, sasvim otvoreno re\u010deno, tako ne radi. Iz nekoliko va\u017enih razloga koji jasno definiraju politi\u010dke i profesionalne odnose ministara i njihovih podre\u0111enih.”<\/p>\n

Nismo prvi koji se pitamo za\u0161to se takvi potezi gra\u0111anima \u010dine “nadasve hrabrima, simpati\u010dnima i potpuno pozitivnima” te za\u0161to su s druge strane osjetljivi na korupciju. Nudi se nekoliko odgovora. Najprije, korupcijske afere jedne su od rijetkih prilika koje u sebi nose potencijal svrgavanja politi\u010dkih lidera mimo izbora, odnosno one predstavljaju one iznimne prilike u kojima narod dobiva priliku da arogantnoj eliti vidi le\u0111a. Prilika je to koja se ne propu\u0161ta. U kratkoj povijesti hrvatske nezavisnosti ispratili smo \u010dak dvije premijerske abdikacije. Najprije je nacija do\u017eivjela \u0161ok s naglim prijevremenim odlaskom Ive Sanadera, koji je nakon poku\u0161aja bijega iz zemlje ipak zavr\u0161io na optu\u017eeni\u010dkoj klupi, a prati ga \u010dak pet korupcijskih afera. Nakon toga svi su se uzbudili zbog jo\u0161 naglijeg, iako u kona\u010dnici po njega samog puno benignijeg, odlaska Tomislava Karamarka s mjesta potpredsjednika u vladi Tihomira Ore\u0161kovi\u0107a. Ina\u010de, Povjerenstvo za odlu\u010divanje o sukobu interesa s prstima u pekmezu uhvatilo je i gradona\u010delnika Zagreba Milana Bandi\u0107a i biv\u0161eg gradona\u010delnika Splita \u017deljka Keruma, IDS-ovog Ivana Jakov\u010di\u0107a, biv\u0161eg ministra zdravlja Sini\u0161u Vargu i biv\u0161eg ministra obrane Antu Kotromanovi\u0107a, istra\u017eivalo je i predsjednicu Republike Kolindu Grabar Kitarovi\u0107, dok na odluku \u010dekaju za HDZ \u0161kakljivi slu\u010dajevi dvoje ministara, oni Martine Dali\u0107 i Zdravka Mari\u0107a… Iz ovog primjeri\u010dnog navo\u0111enja imena vidljivo je da su mandat Povjerenstva, metodologija, pa i dometi njegova rada vrlo sukladni investigativnom novinarstvu.<\/p>\n

Te\u017enja jednakosti<\/strong><\/p>\n

Drugi razlog ogromne zainteresiranosti za korupciona\u0161ke afere je taj \u0161to je u javnosti stvoren dojam da je dana\u0161nja korupcija siguran put u moralni armagedon iz kojeg povratka nema i da je onaj biv\u0161i, socijalisti\u010dki sistem po pitanju takvih afera bio bitno neviniji nego dana\u0161nji kapitalisti\u010dki. Tu se, dodajmo, i opet liberalne elite i narod spore oko interpretacije. Prvi nerijetko za korupciju optu\u017euju upravo biv\u0161i sistem, tvrde\u0107i da su korijeni svih korupcijskih zala jednopartijstvo i nedovoljna otvorenost tr\u017ei\u0161tu, iz \u010dijeg mentalnog sklopa dana\u0161nja dru\u0161tva nikako da iza\u0111u. Odatle i opetovane antikorupcijske kampanje, koje se s vremena na vrijeme pokre\u0107u uglavnom zarad harmoniziranja doma\u0107eg poslovnog okru\u017eenja s tr\u017ei\u0161nim zahtjevima i radi legitimacije dana\u0161njeg sistema. Za razliku od takvih kampanja, koje uglavnom pokre\u0107u nadnacionalni centri, a doma\u0107i ih leadership<\/em> izvr\u0161ava na nacionalnom nivou, sa zajedni\u010dkim ciljem provo\u0111enja neoliberalnih politika, Povjerenstvo za odlu\u010divanje o sukobu interesa, kao stalno tijelo s kontinuiranim radom, u svom je prvom mandatu antikorupcijsku borbu shvatilo, rekli bismo, u retro-klju\u010du, onom republikanskom, u kojem dominiraju vrijednosti kao \u0161to su op\u0107e dobro i gra\u0111anske vrline. A to zna postati nezgodno i s gledi\u0161ta prete\u017eite svrhe antikorupcijske borbe.<\/p>\n

Jedan od mogu\u0107ih odgovora za\u0161to je javna percepcija korupcije nekad i sad toliko razli\u010dita dao je bugarski analiti\u010dar Ivan Krastev. On u svom tekstu<\/a> tvrdi da je u \u010detverokutu veza i protekcija \u2013 mito i korupcija prvi par bio bitno u\u010destaliji u socijalisti\u010dkim dru\u0161tvima, a ovaj drugi danas. Ili njegovim rije\u010dima: “Veze i protekcije od javnosti su bile percipirane kao prihvatljivije od mita i korupcije. Veze i protekcije imaju nemonetarni karakter i njihova uloga u redistribuciji dobara i mo\u0107i \u010dini ih legitimnijim u o\u010dima javnog mnijenja. Mito je s druge strane manje prihvatljivo, ali ne zato jer je estetski ru\u017enije ili riskantnije (ako govorimo u pravnim terminima), nego zato jer predstavlja mehanizam koji producira socijalnu nejednakost. Popularni diskurs o korupciji nema puno veze s po\u0161tenjem. Rije\u010d je prije o diskursu socijalne jednakosti. Postkomunisti\u010dka javnost opsesivno je zainteresirana za korupciju zato jer je ona konceptualizirana kao mehanizam odgovoran za kreiranje dru\u0161tva nejednakosti.”<\/p>\n

Dakle, korupcija se obi\u010dno odvija unutar privilegirane klase i slu\u017ei reprodukciji te klase, dok je za dru\u0161tvo disruptivna i toksi\u010dna; veze i protekcije bile su pak bitno demokratskije raspore\u0111ene (svatko je imao nekoga, u banci, u bolnici, na op\u0107ini… te je mogao po potrebi potegnuti tu vezu) i imale su i korektivnu funkciju, pogotovo u dru\u0161tvima oskudice. U svakom slu\u010daju, ukoliko nam se ova objekcija bugarskog analiti\u010dara \u010dini plauzibilnom, onda mo\u017eemo zaklju\u010diti da su korupcija i antikorupcijsko raspolo\u017eenje u nekom dru\u0161tvu samo maska za tinjaju\u0107i i na prvi pogled \u010desto te\u0161ko vidljiv klasni konflikt.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U nedostatku agilnije politi\u010dke oporbe u Hrvatskoj, pogotovo one parlamentarne, opozicijske poslove kao da je na sebe preuzela sama zainteresirana javnost, koja pa\u017eljivo prati izbor ombudsmana za sukob interesa i slu\u010daj pobune dr\u017eavnog du\u017enosnika u Ministarstvu za demografiju…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22565,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[127],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-22563","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-korupcija","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22563","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22563"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22563\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22595,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22563\/revisions\/22595"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22565"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22563"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22563"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22563"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22563"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22563"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22563"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22563"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}