{"id":22536,"date":"2018-02-23T07:00:39","date_gmt":"2018-02-23T06:00:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22536"},"modified":"2021-02-25T10:55:12","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:12","slug":"maline-u-srbiji-crveno-zlato-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22536","title":{"rendered":"Otkupna cijena “crvenog zlata”"},"content":{"rendered":"

Kombinacija povoljnih uvjeta posljednjih je godina Srbiju pretvorila u najve\u0107eg svjetskog izvoznika malina. No, daleko od toga da problema nema. Nakon nereguliranog rasta, pojavljuje se potreba za uspostavom sustava nadzora i kontrole kvalitete jer “samoregulacija” vi\u0161e koristi onima koji su manje zaslu\u017eni za proizvodnju ovog vo\u0107a.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Nezadovoljstvo me\u0111u srpskim malinarima zbog otkupne cijene proizvoda posljednjih se mjeseci sve vi\u0161e intenzivira. Stoga najavljuju radikalne proteste<\/a>\u00a0u Beogradu neposredno pred izbore 4. marta. Njihovi posljednji prosvjedi odr\u017eani su 25. decembra pro\u0161le godine, tako\u0111er u Beogradu, no nisu doveli do rje\u0161enja problema otkupne cijene maline. Uzrok nezadovoljstva malinara je izrazito niska pro\u0161logodi\u0161nja cijena u iznosu od 135 dinara po kilogramu koja je dovela u pitanje opstanak malinara. Prema njihovim rije\u010dima, “s tom cifrom se ne mogu pokriti ni tro\u0161kovi proizvodnje”. Adresat zahtjeva je ministar poljoprivrede Branislav Nedimovi\u0107 koji situaciju tradicionalno obja\u0161njava “stanjem na tr\u017ei\u0161tu”, preciznije nego on, malinari kao glavni problem navode oligopol otkupljiva\u010da.<\/p>\n

Proizvo\u0111a\u010di malina jo\u0161 su se ovog ljeta \u017ealili kako otkupna cijena maline ne prati rast cijene izvoza proizvoda. Cijena otkupa varira ovisno o tome je li formirana prije ili poslije berbe, a sukladno ponudi i potra\u017enji na tr\u017ei\u0161tu. Zato se prije berbe formira okvirna cijena ili tzv. “akontna cijena”. Ovog ljeta, akontna cijena otkupa po kilogramu malina je iznosila od 120 do 160 dinara, pri \u010demu cijena tro\u0161kova proizvodnje iznosi oko 140 dinara. U isto vrijeme, izvozna se cijena kretala od 2.1 do 3.8 eura, ovisno o kvaliteti i sorti maline. Da bi se bolje razumjelo kako funkcioniraju uslovi formiranja cijene otkupa maline, nu\u017eno je razjasniti pod kojim se uvjetima sklapaju poslovni ugovori izme\u0111u proizvo\u0111a\u010da i otkupljiva\u010da.<\/p>\n

Problemi nastaju u vezi sa dugoro\u010dnim (tipskim) ugovorima o poslovnoj suradnji u proizvodnji i otkupu koje proizvo\u0111a\u010di zaklju\u010duju sa otkupljiva\u010dima po\u010detkom svake godine. Na osnovu ovih ugovora, veliki broj proizvo\u0111a\u010da od otkupljiva\u010da dobiva kemijske preparate i gnojiva koje ne ispla\u0107uju u gotovom novcu, ve\u0107 vra\u0107aju u malini u periodu otkupa. U momentu zaklju\u010denja ugovora, proizvo\u0111a\u010dima je poznata samo cijena repromaterijala, no ne i cijena po kojoj \u0107e prodavati malinu, za koju je u samom ugovoru navedeno da \u0107e biti “tr\u017ei\u0161na”. Samim tim, proizvo\u0111a\u010d nije siguran koliko \u0107e vrijediti njegov proizvod u momentu otkupa, odnosno koliko \u0107e zaista morati platiti kemijske preparate i gnojivo kada se formira akontna cijena. Zbog nedostatka vlastitih sredstava za pokrivanje tro\u0161kova proizvodnje, veliki broj malinara sklapa ovu vrstu rizi\u010dnih ugovora koji ih\u00a0a priori<\/em>\u00a0dovode u podre\u0111eni odnos spram otkupljiva\u010da.<\/p>\n

Damping ili tr\u017ei\u0161ni poreme\u0107aji?<\/strong><\/p>\n

Zbog pritiska malinara i optu\u017ebi da su otkupljiva\u010di, tzv. “hladnja\u010dari” odgovorni za pro\u0161logodi\u0161nju izrazito nisku otkupnu cijenu, ministarstvo poljoprivrede je zatra\u017eilo od Komisije za za\u0161titu konkurencije da sprovede analizu tr\u017ei\u0161ta te da ustanovi da li je do\u0161lo do “tr\u017ei\u0161nih poreme\u0107aja”, odnosno, da li je niska otkupna cijena maline pro\u0161le godine, uzrokovana utjecajem otkupljiva\u010da na tr\u017ei\u0161te. Neki podaci iz analize komisije zorno prikazuju kako pro\u0161logodi\u0161nji otkup malina nije protekao bez tr\u017ei\u0161nih devijacija.<\/p>\n

Na primjer, usporedba cijena otkupa i izvoza maline u 2016. i 2017. godini je veoma ilustrativna. Prema podacima ministarstva poljoprivrede Srbije, u 2016. godini, prosje\u010dna izvozna cijena maline je bila 2.57 eura po kilogramu, dok je pro\u0161le godine cijena pala za 15 posto, te je iznosila 2.18 eura za istu koli\u010dinu. Kada ra\u010dunici pridodamo da se prosje\u010dna cijena otkupa u 2016. godini kretala oko 240 dinara po kilogramu, a u 2017. godini oko 135 dinara, otkriva se vi\u0161e nego o\u010diti disbalans. U 2016. godini, razlika izme\u0111u izvozne i otkupne cijene je iznosila oko 60 dinara, dok je pro\u0161le godine ta razlika narasla dvostruko, te iznosila oko 122 dinara. Ova usporedba plasti\u010dno pokazuje da su otkupljiva\u010di pro\u0161le godine dampingom cijena otkupa jednostavno sebi uzeli duplo ve\u0107i profit. Me\u0111utim, Komisija za za\u0161titu konkurencije je hladno utvrdila<\/a> da nije do\u0161lo do poreme\u0107aja na tr\u017ei\u0161tu otkupa malina, iako podaci iz same analize, u najmanju ruku, izazivaju sumnju u to. Da problem ne le\u017ei u smanjenoj potra\u017enji za malinama na globalnom tr\u017ei\u0161tu koji bi mogao dovesti do smanjenja cijena malina, ukazuje podatak iz analize Komisije<\/a>. Naime, izvoz malina realiziran u prvih deset mjeseci 2017. dostigao je cjelokupan iznos izvoza u 2016. godini. Drugim rije\u010dima, problem se mo\u017ee sumirati ovako. Pravila igre, odnosno raspodjelu “kola\u010da”, odre\u0111uje faktor koji ima bolju pregovara\u010dku poziciju na tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

O sumnjivoj vjerodostojnosti analize Komisije za za\u0161titu konkurencije navodi jo\u0161 jedan podatak iz same analize. Prema navodima dru\u0161tva “Altiva do.o.o” iz Beograda, koje je jedan od najve\u0107ih otkupljiva\u010da malina u Srbiji, razlika u otkupnoj i izvoznoj cijeni u 2017. godini rezultat je \u010dinjenice da se jo\u0161 uvijek isporu\u010duju maline po ugovorima iz 2015. i 2016. godine. U odnosu na tada ugovorene izvozne cijene, razlika u izvoznoj cijeni za ugovore iz berbe 2017. godine ide i do 0.87 eura po kg. Me\u0111utim, prema podacima ministarstva poljoprivrede, razlika u izvoznoj cijeni u 2016. i 2017. godini je iznosila 0.40 eura. Dakle, evidentno je da razlika u izvoznoj cijeni u 2016. i 2017. godini nije razlog koji bi mogao opravdati razliku od 100 dinara u otkupnoj cijeni maline izme\u0111u pro\u0161le i pretpro\u0161le godine. Disonantni podaci ministarstva poljoprivrede, carinske uprave i otkupljiva\u010da ukazuju da tr\u017ei\u0161te jest izlo\u017eeno manipulacijama i \u0161pekulacijama, i to upravo najvi\u0161e na \u0161tetu samih malinara.<\/p>\n

Sustavi (ne)kontrole<\/b><\/p>\n

Prema podacima carinske uprave Srbije, pro\u0161le godine uvezeno je 10.990 tona maline, odnosno duplo vi\u0161e nego 2016. godine. Najve\u0107i dio uvozne maline, ve\u0107inom u smrznutom stanju (98%), dolazi iz BiH (75 %), dok ostatak dolazi iz Bugarske, Crne Gore itd. Prosje\u010dna uvozna cijena malina iz BiH pro\u0161le je godine iznosila 1.53 eura, ili 180 dinara po kilogramu, dok su lokalni otkupljiva\u010di u Bosni kilogram maline\u00a0kupovali po cijeni od 1.9 do 2.1 konvertibilne marke, ili otprilike oko 120-140 dinara. Iako malinari u Srbiji vide uvoz malina iz BiH kao opasnost za srpsko malinarstvo, analiza Komisije za za\u0161titu konkurencije je ustanovila da uvoz malina iz BiH ne stvara toliko zasi\u0107enje na tr\u017ei\u0161tu da bi on predstavljao opasnost po srpske proizvo\u0111a\u010de.<\/p>\n

Me\u0111utim, ono \u0161to u cijelom slu\u010daju izaziva dodatnu zabrinutost, je to \u0161to u tr\u017ei\u0161noj utakmici nema adekvatnih sustava kontrole prilikom samog otkupa. Odsustvo klasiranja, kontrole kvaliteta i zdravstvene ispravnosti maline te kontrole procesa otkupa u pogledu isticanja uslova otkupa i roka isplate sistemske su rupe koje stvaraju probleme i proizvo\u0111a\u010dima i izvoznicima. Tako je u decembru pro\u0161le godine iz Ma\u0111arske vra\u0107ena cijela po\u0161iljka malina iz Srbije zbog norovirusa<\/a>. Nadalje, odsustvo klasiranja i kontrole kvalitete tako\u0111er su doveli do toga da je pro\u0161le godine vra\u0107eno 24 po\u0161iljke, ili 360 tona smrznutih malina<\/a>\u00a0 zbog prekomjerne koncentracije pesticida u plodu te zbog mije\u0161anja razli\u010ditih sorti malina koje variraju u kvaliteti.<\/p>\n

Naime, u Srbiji ne postoje regulacije koje odre\u0111uju koju koli\u010dinu pesticida proizvo\u0111a\u010d mo\u017ee kupiti, a sukladno veli\u010dini zasa\u0111enog zemlji\u0161ta. Tako istu koli\u010dinu pesticida mo\u017ee kupiti proizvo\u0111a\u010d koji ima nasad od pola hektara i proizvo\u0111a\u010d sa 5 hektara nasada. Zbog pada proizvodnje sorti vilamet i miker koje prednja\u010de u kvaliteti, mije\u0161ale su se u po\u0161iljkama sa sortama polana i polka, koje su slabije kvalitete i tako pomije\u0161ane su slane u inozemstvo. Ovi postupci naru\u0161ili su imid\u017e kvalitete srpske maline i stvorile dozu nepovjerenja kod stranih kupaca. Da bi se sprije\u010dili u budu\u0107nosti ovakvi slu\u010dajevi, prijeko je potrebno uvesti rigidan sustav kontrole u svim aspektima, od momenta branja pa do isporuke samog proizvoda. Bez kontrole i inspekcije, posljedice \u0107e snositi svi, od proizvo\u0111a\u010da do izvoznika, i na kraju same dr\u017eave koja riskira da jedan od najboljih srpskih izvoznih proizvoda, potencijalno do\u017eivi krah i time na\u0161teti srpskoj ekonomiji.<\/p>\n

Strelovit rast izvoza i drugi problemi<\/strong><\/p>\n

Izvoz malina je u periodu od 2010. godine do 2017. godine narastao za 4.5 puta, dosegnuv\u0161i pritom vrhunac od 110.000 tona, \u010dime je Srbija postala najve\u0107i izvoznik maline na svijetu. Zbog potra\u017enje, dobre otkupne cijene i brzog povrata ulo\u017eenih sredstava, nasadi malina posljednjih su nekoliko godina zasa\u0111uju se diljem Srbije. Malina je prozvana “crvenim zlatom” i mnogim obiteljima u ruralnim predjelima omogu\u0107ila je solidan izvor prihoda. Zbog eksplozije na tr\u017ei\u0161tu, uzgoj malina po\u010deo se percipirati kao prilika za povratak ljudi na selo, \u0161to je stvorilo ideje revitalizacije srpskog sela uslijed konstantnog demografskog pada zbog lo\u0161ih socioekonomskih uvjeta u ruralnim sredinama.<\/p>\n

Nakon svega navedenog, mo\u017eemo se zapitati koja je uloga institucija, odnosno ministarstva poljoprivrede u slu\u010daju problema malinara. Naime, malinari su tra\u017eili od ministra poljoprivrede, Branislava Nedimovi\u0107a da se u dogovoru sa “hladnja\u010darima” odredi jedinstvena otkupna cijena po kilogramu malina, kako bi proizvo\u0111a\u010di ve\u0107 na po\u010detku godine imali informaciju o tome da li im se proizvodnja uop\u0107e isplati. Me\u0111utim, vapaji u pomo\u0107 pokazali su se pucnjem u prazno. Dobro uhodana neoliberalna logika o tome kako cijenu maline odre\u0111uje tr\u017ei\u0161te i kako ministarstvo ne mo\u017ee utjecati na to, jo\u0161 se jednom pokazala nepropusnom i otpornom na socijalna pitanja.<\/p>\n

Malinari pritom primje\u0107uju proturje\u010dja iste te logike, koja je s druge strane omogu\u0107ila neometanu “kartelizaciju hladnja\u010dara<\/a>” \u0161to je proces dogovora izme\u0111u izrazito malog, oligopolnog, broja vlasnika hladnja\u010da \u010dije je udru\u017eivanje uzrokovalo nisku pro\u0161logodi\u0161nju otkupnu cijenu. Pritom isti\u010du da su vlasnici najve\u0107ih hladnja\u010da tajkun poput Miroslava Mi\u0161kovi\u0107a<\/a>\u00a0\u010diji je odnos s dr\u017eavom ne\u0161to bolji nego onaj malinara. Kao logi\u010dno rje\u0161enje za malinare \u010dini se oformljivanje zadruge. Na to poziva i ministar regionalnog razvoja Milan Krkobabi\u0107 s novim programom razvoja zadruga<\/a>. Tako bi malinari posredstvom zadruga mogli izravno plasirati svoje proizvode i zaobi\u0107i otkupljiva\u010de te shodno tome, i damping otkupne cijene maline. Jer, ina\u010de bi se “crveno zlato”, kako tepaju malini, ubudu\u0107e moglo pretvoriti u “plodove gnjeva”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nezadovoljstvo me\u0111u srpskim malinarima zbog otkupne cijene proizvoda posljednjih se mjeseci sve vi\u0161e intenzivira…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22546,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,70],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-22536","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-poljoprivreda","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22536","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22536"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22536\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22551,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22536\/revisions\/22551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22546"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22536"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22536"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22536"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22536"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22536"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22536"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22536"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}