{"id":22521,"date":"2018-02-22T08:00:40","date_gmt":"2018-02-22T07:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22521"},"modified":"2021-02-25T10:55:12","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:12","slug":"moze-sve-paradoksi-odnosa-hrvatske-i-izraela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22521","title":{"rendered":"Revizionisti\u010dki cinizam: paradoksi odnosa Hrvatske i Izraela"},"content":{"rendered":"

Izrael i \u017eidovska povijest slu\u017ee hrvatskoj desnici, a i slu\u017ebenoj politici, kao idealan politi\u010dki resurs: komemoriranjem \u017eidovskih \u017ertava u Drugom svjetskom ratu li\u0161avaju se potrebe spominjanja onih srpskih, a podr\u0161kom izraelskoj politici legitimiraju i vlastite etno-fantazije. Tako\u0111er, sve to ostavlja dovoljno prostora za biznis i fingiranje diplomatske suverenosti.<\/strong><\/p>\n

U skladu s megalomanijom zagreba\u010dkog gradona\u010delnika, u 2018. godinu smo u\u0161li s nekoliko \u2013 doslovno monumentalnih planova u razli\u010ditim fazama realizacije. Krajem pro\u0161le godine u medijima se po\u010delo pisati o projektu Muzeja Holokausta koji bi realizirala udruga koja ve\u0107 organizira Festival tolerancije i Centar za toleranciju, a ne\u0161to ranije te godine izabrano je idejno rje\u0161enje i za Spomenik za \u0161est milijuna \u017didova stradalih u Holokaustu. Oba projekta nai\u0161la su na kritiku struke koju je sa\u017eela i iznijela povjesni\u010darka umjetnosti Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107 u Gordoganu i na Telegramu<\/a>, ali i predstavnika \u017eidovske zajednice u Zagrebu.<\/p>\n

Njihova se kritika oba ova projekta mo\u017ee sa\u017eet u nekoliko to\u010daka: za razliku od sli\u010dnih projekata u Europi koji su izrasli iz intenzivnog (i dugog, ponekad i za gra\u0111evinski dio projekta ote\u017eavaju\u0107eg) dijaloga sa \u017eidovskom zajednicom ovdje je to potpuno izostalo, a sam koncept oba projekta je potpuno dekontekstualiziran, li\u0161en lokalnih specifi\u010dnosti Holokausta, odnosno \u010dinjenica da je Holokaust pratio i genocid nad Srbima, Romima, te masovno likvidiranje politi\u010dkih protivnika \u2013 u prvom redu komunista, a da ga je provodila Nezavisna Dr\u017eava Hrvatske \u010dija se “povijesna uloga” u periodu Drugog svjetskog rata sustavno i institucionalno polira u Hrvatskoj posljednjih nekoliko godina. Velikim ozna\u010diteljem Holokausta i brojkom “\u0161est milijuna \u017didova” \u017eeli se povijesna realnost usta\u0161kih klaonica staviti tek u fusnotu, a pobjeda Narodnooslobodli\u010dake vojske kao jedinog otpora fa\u0161izmu na ovome prostoru \u2013 potpuno izbrisati iz slu\u017ebenog pam\u0107enja.<\/p>\n

Ciljevi koji nemaju veze s komemoriranjem<\/strong><\/p>\n

U reakcijama predstavnika \u017didovske op\u0107ine Zagreb i \u017eidovske nacionalne manjine, kao i Antifa\u0161isti\u010dke lige \u2013 povla\u010di se i va\u017enost Spomen podru\u010dja Jasenovac kao javne ustanove i sredi\u0161njeg mjesta komemoracije \u017ertvama NDH koje posljednje vrijeme odre\u0111uje infrastrukturna i idejna zapu\u0161tenost \u0161to je proizvod ranije spomenutog gesta poliranja Endehazije i fa\u0161isti\u010dke dimenzije povijesti ovog prostora. Drugim rije\u010dima, umjesto da se resursi i koncepti usmjere prema ve\u0107 postoje\u0107oj javnoj infrastrukturi koja (ne)adekvatno predstavlja i komemorira lokalne specifi\u010dnosti terora fa\u0161izma, najavljeni projekti, kako stoji u reakcijama, slu\u017ee “ciljevima koji nemaju veze s komemoriranjem”.<\/p>\n

Za pretpostaviti je da se pod tim ciljevima misli na ve\u0107 ustaljene poslovno-politi\u010dke aran\u017emane gradona\u010delnika Milana Bandi\u0107a koji vje\u0161to manipulira simboli\u010dkom snagom producenta i pre\u017eivjelog logora\u0161a Branka Lustiga kojeg predstavlja kao inicijatora i ambasadora spomenutih projekata. U tome mu poma\u017ee i predsjednica Kolinda Grabar Kitarevi\u0107 koja je imenovala Lustiga za osobu koja umjesto nje obilazi komemoracije da se ona ne bi dovela u “neugodne situacije”. Pritom je u medijima dobila i titulu “inicijatorice<\/a>” spomenutog problemati\u010dnog spomenika Holokaustu u glavnom gradu Hrvatske. Me\u0111utim, osim malomi\u0161\u0107anske trgovine i dnevne politike u RH, ovakve projekte bi trebalo poku\u0161ati sagledati u \u0161irem (geo)politi\u010dkom kontekstu u kojem figura Holokausta biva li\u0161ena svog zna\u010denja, povijesnog konteksta i komemorativnog aspekta. Postaje tek jedna od moneta u diplomatsko-trgovinskim aran\u017emanima izme\u0111u, u ovom slu\u010daju, Republike Hrvatske i Dr\u017eave Izrael, odnosno hrvatske i izraelske desnice.<\/p>\n

Naime, gesta skrivanja lokalnog fa\u0161izma iza op\u0107ih povijesnih mjesta poput Holokausta, nije rijetka pojava na hrvatskoj desnici. Sjetimo se samo da se kao najve\u0107i prijatelj Izraela i \u017eidovskog naroda me\u0111u Hrvatima dugo vremena promovirao upravo notorni falsifikator<\/a> povijesti kao takve, a posebice lokalne povijesti Drugog svjetskog rata \u2013 Jakov Sedlar. Svojevremeno je taj veliki “promotor istine o Holokaustu” u zanosu megalomanije izjavio<\/a> da Hrvatska jedino mo\u017ee opstati bude li kao Izrael, upravo jer su obje zemlje okru\u017eene sa svih strana neprijateljima za koje ih ve\u017ee iskonska mr\u017enja. Ili u daljnjem izvodu na koji se Sedlar ipak ne usu\u0111uje: Hrvati su \u017didovi, Srbi su Arapi.<\/p>\n

Hrvati \u017didovi, Srbi Arapi<\/strong><\/p>\n

Ta ljubav koju je nagovje\u0161tavao i svojim “umjetni\u010dkim radom” stvarao Sedlar nije bezinteresna ni u njegovom ni u slu\u010daju slu\u017ebenih aktera. U zadnje vrijeme je to “iskonsko prijateljstvo” dobilo i svoju diplomatsku dimenziju pa tako mo\u017eemo re\u0107i da slu\u017ebeni Zagreb ima najbolje odnose sa Dr\u017eavom Izrael, paradoksalno, upravo u trenutku kada su odnosi sa doma\u0107om \u017eidovskom zajednicom na najlo\u0161ijoj razini zbog nemogu\u0107nosti da politi\u010dke elite u Hrvatskoj odgovore na bujanje desne reakcije i njihove provokacije gotovo pred ulazom u Spomen podru\u010dje Jasenovac. Paradoksalno, me\u0111utim, poslovno-sigurnosna suradnja Hrvatske i Izraela je na vrhuncu: Hrvatska obrana izraelskih interesa u multilaterali je konzistentna i zasad neupitna, me\u0111usobne posjete su vi\u0161e nego u\u010destale, a zadnji izraz idili\u010dnih odnosa je vijest (jo\u0161 nepotvr\u0111ena) da \u0107e najve\u0107a investicija u povijesti Ministarstva obrane biti kupovina upravo izraelskih F-16 aviona starih 24 godine.<\/p>\n

Spomenuti paradoks ne \u010dudi. Dr\u017eava Izrael je u svojim diplomatskim i prate\u0107im (naj\u010de\u0161\u0107e poslovnim) aktivnostima prili\u010dno pragmati\u010dna i vodi se logikom \u2013 treba skupiti sve! Odnosno, treba skupiti \u0161to vi\u0161e glasova potencijalnih nestalnih \u010dlanica u Vije\u0107u sigurnosti i \u010dlanica Op\u0107e skup\u0161tine UN-a, a da bi se sprije\u010dile rezolucije koje na bilo koji na\u010din osu\u0111uju politiku Izraela i staju na stranu Palestine. Izrael svojim diplomatskim aktivnostima (otvaranjem diplomatskih predstavni\u0161tva), djelovanjem razvojne agencije MASHAV te privatnog i vojnog biznisa sve vi\u0161e je prisutan u Africi koja je kontinent s najvi\u0161e glasova u UN-u, ali i u Indiji i Kini koji su nakon SAD-a dvije dr\u017eave s najvi\u0161e izraelskih diplomatskih misija, ali i najbr\u017ee rastu\u0107e ekonomske i politi\u010dke snage. U tom kontekstu, Hrvatska je isto tek jedan glas prilikom eventualnog “prijete\u0107eg glasovanja” na nekoj od multilateralnih boji\u0161nica. Neovisno o tome kakav je tretman Drugog svjetskog rata i Holokausta u Zagrebu i \u0161iroj okolici.<\/p>\n

Geopoliti\u010dka trgovina<\/strong><\/p>\n

A takvih je “prijete\u0107ih glasovanja” u zadnje vrijeme sve vi\u0161e s obzirom na \u0107orsokak u kojim se mirovni proces na\u0161ao i izrazito agresivnu politiku Benjamina Netanjahua koji zajedno sa svojom desnom strankom Likud i u koaliciji s par manjih liberalnih i desni\u010darskih stranaka \u010dvrsto dr\u017ei vlast s koje ga jedino mogu skinuti sudski procesi za korupciju koji mu ve\u0107 nekoliko godina pu\u0161u za vratom. Samim tim je i ve\u0107a potreba za diplomatskim ofenzivama iz svih raspolo\u017eivih sredstava i pridobivanje “sigurnih” glasova u nekim od sljede\u0107ih poku\u0161aja da se osudi postupanje Netanjahueva re\u017eima prema Palestincima. Zadnji zna\u010dajniji diplomatski poraz Izraela, prije formalnog dolaska Trumpa na vlast, bila je Rezolucija 2334 (ukratko: osuda daljnjeg naseljavanja \u017didova na podru\u010dje Zapadne obale) \u0161to je dovelo do toga da Izrael gotovo prekine odnose sa svim \u010dlanicama Vije\u0107a sigurnosti s obzirom na to da je rezolucija pro\u0161la uz podr\u0161ku svih \u010dlanica i suzdr\u017eani glas SAD-a jer je Obamina administracija uspjela napokon pokazati zube \u0161to se nije usudila do \u2013 doslovno \u2013 zadnjih dana svojeg administriranja Washingtonom.<\/p>\n

U takvoj geopoliti\u010dkoj situaciji, dobro do\u0111e imati trgovinskog partnera na Balkanu koji pritom mo\u017ee izraelsko-palestinski sukob dobro utr\u017eiti i u svojem dvori\u0161tu. Osim vje\u010dnih i iskonskih neprijatelja Srba koji su u Sedlarovoj inverziji postali Arapi, hrvatskoj desnici dobro do\u0111e i \u010dinjenica da je Netanjahueva desna vlada \u2013 glavni lu\u010dono\u0161a islamofobije na isto\u010dnoj hemisferi. Islamofobije koja lagano postaje mejnstrim pozicija u doma\u0107em javnom govoru. Nakon\u00a0fringe<\/em> desnih portala, udruga i tjednika, sada islamofobija lagano krasi i naslovnice “pristojnih” tjednika i redovne istupe na javnoj televiziji.<\/p>\n

No, nema straha – slu\u017ebena Hrvatska \u00a0ima i na to odgovor. U toj novoj geopoliti\u010dkoj kartografiji poku\u0161at \u0107e se prikazati kao uzoran i umiven igra\u010d i prijatelj svima, koji u svom glavnom gradu na vi\u0161e lokacija i “pet jezika” odaje po\u010dast svim \u017eidovskim \u017ertvama u Drugom svjetskom ratu, a da pritom ni rije\u010di prozbori o svom fa\u0161izmu, povijesnom i trenutnom. Monumentalni projekti dio su istog seta gesti kojim na vanjskopoliti\u010dkoj sceni lijepo i vje\u0161to barata premijer Andrej Plenkovi\u0107 s jednim i isklju\u010divim ciljem \u2013 da skriva, i to \u0161to\u0161ta \u2013 od doma\u0107eg fa\u0161izma do dr\u017eanja diplomatske “lopovske” Izraelu u nastavku okupacije. Ma mo\u017ee sve!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U skladu s megalomanijom zagreba\u010dkog gradona\u010delnika, u 2018. godinu smo u\u0161li s nekoliko \u2013 doslovno monumentalnih planova…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":22525,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25,144],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-22521","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","tag-revizionizam","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22521","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22521"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22521\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22531,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22521\/revisions\/22531"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22525"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22521"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22521"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22521"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22521"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22521"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22521"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22521"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}