Jedna od najra\u0161irenijih rasisti\u010dkih predrasuda o Albancima u zemljama biv\u0161e Jugoslavije je ona o njihovom navodno \u0161okantnom reproduktivnom potencijalu. Taj je mit, prije svega, desetlje\u0107ima slu\u017eio u svrhu sustavne dehumanizacije najsiroma\u0161nijih stanovnika biv\u0161e federacije, ali onda je “obja\u0161njavao” i puno vi\u0161e. Rast albanske populacije tako je nu\u0111en kao krivac za srpski “gubitak” Kosova, razlog za radne migracije kosovske i makedonske populacije prema tada bogatim republikama Hrvatskoj i Sloveniji, te naposljetku \u2013 paradoksalno \u2013 kao uzrok same nerazvijenosti Kosova. Pri\u010da da “radije prave djecu nego rade” bila je klasi\u010dna po\u0161tapalica u zemlji u kojoj je parola “bratstva i jedinstva” uvijek najmanje vrijedila za ovu neslavensku “narodnost”.<\/p>\n
U svemu tome nema ni\u0161ta neobi\u010dno. “Kulturolo\u0161ka” mistifikacija uzroka teritorijalnih nejednakosti klasi\u010dan je odgovor dru\u0161tava koja se nisu uspjela suo\u010diti s neuspjesima vlastitih tr\u017ei\u0161nih strategija razvoja. Dovoljno je podsjetiti samo na antigr\u010dku histeriju u Njema\u010dkoj i njoj pod\u010dinjenim zemljama<\/a> tijekom zadnje du\u017eni\u010dke krize. No posljednjih godina ni Kosovo ni Albanija ne mogu izbje\u0107i demografsku katastrofu<\/a> koja je pogodila cijeli Balkan i dobar dio Isto\u010dne Europe. Situacija je osobito ozbiljna<\/a> u Albaniji, koja je od kasnih 1980-ih izgubila 15% stanovni\u0161tva, dok su podaci za Kosovo puno nepouzdaniji, ali i tamo je po prvi puta nakon 1940-ih zabilje\u017een znatan pad. Glavni uzrok je, dakako, emigracija.<\/p>\n Zemlja na rubu gladi<\/strong><\/p>\n Ove zemlje, izme\u0111u ostalog, prednja\u010de na kontinentu po broju tra\u017eitelja azila u EU kao i maloljetnih<\/a> nedokumentiranih migranata bez pratnje. No valja zabilje\u017eiti i da je u obje zemlje stopa nataliteta<\/a> posljednjih godina pala ispod one u zemaljama Zapadne Europe bez da ove balkanske zemlje zabilje\u017eile stvarnu “demografsku tranziciju”. Drugim rije\u010dima, smanjen natalitet ovdje nije posljedica urbanizacije i industrijalizacije. Upravo suprotno: dok su ranije generacije, unato\u010d razlikama u politi\u010dkim sustavima SFRJ i Albanije, tijekom Hladnom rata mogle biti sigurne da \u0107e njihova djeca \u017eivjeti barem malo udobnije od njih, danas svi potencijalni roditelji mogu svjedo\u010diti kontinuiranoj degradaciji zdravstvene i stambene sigurnosti, te sigurnosti zaposlenja.<\/p>\n Me\u0111u zastra\u0161uju\u0107im podacima koje nam svakodnevno nudi balkanska horor-statistika nedavno je objavljen i jedan koji je posebno indikativan. Naime, prema UN-ovoj Organizaciji za prehranu i poljoprivredu (FAO), u Albaniji danas gotovo 300 tisu\u0107a ljudi (vi\u0161e od 10% stanovni\u0161tva) ne mo\u017ee redovito osigurati dovoljne<\/a> koli\u010dine hrane za prehranu sebe i svoje djece. Slu\u010dajno ili ne, to je gotovo jednako ljudi koliko je u posljednjih desetak godina napustilo zemlju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Jedna od najra\u0161irenijih rasisti\u010dkih predrasuda o Albancima u zemljama biv\u0161e Jugoslavije je ona o njihovom navodno \u0161okantnom reproduktivnom potencijalu. Taj je mit, prije svega, desetlje\u0107ima slu\u017eio u svrhu sustavne dehumanizacije najsiroma\u0161nijih stanovnika biv\u0161e federacije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22456,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[65,124],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-22454","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-albanija","country-kosovo","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22454","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22454"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22454\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22458,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22454\/revisions\/22458"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22456"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22454"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22454"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22454"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22454"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22454"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22454"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22454"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}