{"id":2243,"date":"2014-09-01T07:00:13","date_gmt":"2014-09-01T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2243"},"modified":"2021-02-25T11:06:18","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:18","slug":"sestrinstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2243","title":{"rendered":"Perspektive sestrinstva \u2013 politi\u010dki uzroci i zdravstvene posljedice"},"content":{"rendered":"

Medijski tretman i okvir javnih rasprava o polo\u017eaju i perspektivi medicinskih sestara i tehni\u010dara ne razlikuje se <\/strong>puno od tretmana i rasprava kojima su podlo\u017eni ostali dijelovi javnog sektora. Dok prili\u010dno usko shva\u0107en kriterij efikasnosti preuzet iz korporativnog sektora diktira procjene i zaklju\u010dke, uvjeti rada i obrazovanja sestara, kao i s njima usko povezan nivo zdravstvene njege, bilje\u017ee sve lo\u0161ije pokazatelje.<\/strong><\/p>\n

Nedostatak medicinskih sestara ve\u0107 godinama predstavlja jednu od najozbiljnijih pote\u0161ko\u0107a s kojom se susre\u0107u zdravstveni sustavi: procjenjuje se da \u0107e samo na podru\u010dju Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava do 2020. godine nedostajati preko 500 tisu\u0107a medicinskih sestara. Iako su problemi SAD-a tradicionalno disproporcionalno izo\u0161treni spram ostatka svijeta, situacija nije mnogo bolja u zemljama EU, a u dr\u017eavama periferije dodatno je potencirana sna\u017enim emigracijskim trendovima. Unutar tih okvira, Hrvatska ne predstavlja iznimku: s 5,8 medicinskih sestara na 1.000 pacijenata ne dosti\u017ee prosjek EU-15 zemalja, koji prema posljednjim dostupnim podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iznosi 8,7 sestara. S druge strane, prosje\u010dna dob medicinskih sestara i tehni\u010dara u radnom odnosu prelazi 40 godina \u2013 \u0161to mo\u017eda jest europski prosjek, ali nije razlog za veselje.<\/p>\n

Uz ostale probleme koje su lokalnom zdravstvenom sustavu priu\u0161tile reforme po\u010dev\u0161i od devedesetih do danas, zanemarivanje medicinskih sestara dovelo je do veoma ozbiljnih posljedica u praksi, kako za same sestre, tako i za njihove pacijente. Unato\u010d vidljivosti tih posljedica, njihova kritika i analiza \u010desto ne dopiru do \u0161ire javnosti. Ipak, posljednjih nekoliko mjeseci u medijima se po\u010delo pisati o sestrinstvu: prvo se problematizirala opravdanost mnogobrojnih programa<\/a> i studenata struke<\/a>, a potom se pojavila se vijest o sprema\u010dici<\/a> koja je asistirala prilikom operacije noge u OB Bjelovar. Iako se povezivanje ovih dvaju problema oprezno izbjeglo, oni se zapravo doti\u010du iste teme \u2013 stvarnih ishoda mjera \u0161tednje u zdravstvu koje se velikim dijelom manifestiraju masovnim otpu\u0161tanjem ili nezapo\u0161ljavanjem pripadnika najve\u0107e skupine zdravstvenih radnika, odnosno medicinskih sestara i tehni\u010dara.<\/p>\n

Sestrinstvo u neoliberalnoj bilanci<\/strong><\/p>\n

Argumente u korist te tvrdnje mo\u017eemo na\u0107i u analizama zdravstvenih sustava koji su ranije podvrgnuti istim neoliberalnim strujama. Na primjer, asistencije i uklju\u010divanje nemedicinskih osoba u proces lije\u010denja \u2013 odnosno ono \u0161to se (\u010dini se) dogodilo u Bjelovaru \u2013 za vrijeme hara\u010da Ronalnda Reagana na ameri\u010dki bolni\u010dki sustav bilo je uobi\u010dajena praksa. Do tog je statusa nemedicinsko osoblje do\u0161lo kada je uslijed rastu\u0107ih financijskih ograni\u010denja od strane dr\u017eave broj medicinskih sestara na papiru postao najve\u0107e optere\u0107enje bolni\u010dkim bud\u017eetima, i kao takvo je moralo nu\u017eno biti ubla\u017eeno. Najlak\u0161i na\u010din za postizanje \u017eeljenog rastere\u0107enja bili su masovni programi zbrinjavanja i otkazi, \u0161to je omjer medicinskih sestara i pacijenata u nekim dr\u017eavama spustilo \u010dak do 1:8 po smjeni. Uzme li se u obzir da je minimalna sigurnosna granica u ovom slu\u010daju procijenjena na 1:4, bilo je pitanje vremena kada \u0107e se rezultati menad\u017eerskih intervencija u zdravstveni sustav odraziti na zdravlje pacijenata i medicinskih sestara. Uskoro se upravo to dogodilo, a bolnice su sve ve\u0107em morbiditetu pacijenata i izra\u017eenijem burn-out<\/i> sindromu me\u0111u sestrama poku\u0161ale dosko\u010diti zapo\u0161ljavanjem jeftinijeg pomo\u0107nog kadra: medicinskih sestara na nepuno radno vrijeme, agencijskih radnica i “sestrinskih pomo\u0107nica” (nurse aid<\/i>).<\/p>\n

Takva se politika zapo\u0161ljavanja pravdala ve\u0107om efikasno\u0161\u0107u, jer su pomo\u0107nice nominalno bile zadu\u017eene za obavljanje zadataka poput hranjenja pacijenata ili pra\u0107enja vitalnih znakova, \u0161to je medicinskim sestrama trebalo ostaviti vi\u0161e vremena za njegu u u\u017eem smislu. Me\u0111utim, pokazalo se da u praksi pomo\u0107nice rade sve ono \u0161to rade medicinske sestre \u2013 vadile su krv, mjerile razinu \u0161e\u0107era, administrirale terapiju, itd. \u2013 bez da su prije toga pro\u0161le potrebnu edukaciju. Nepotrebno je nagla\u0161avati kako su te mjere \u0161tednje negativno utjecale i na kvalitetu bolni\u010dke skrbi, ali su unato\u010d tome objeru\u010dke prihva\u0107ene u dr\u017eavama gdje je zdravstvo tek trebalo pre\u0107i na tr\u017ei\u0161ni model. Ne iznena\u0111uje, stoga, \u0161to srodne (ali nespretnije zamaskirane) metode sre\u0107emo u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Glavni promicatelj im je Svjetska banka, a primarni cilj smanjenje udjela dr\u017eavnog bud\u017eeta namijenjenog zdravstvu. To\u010dnije, situacija gdje su medicinski timovi primorani tra\u017eiti pomo\u0107 od nemedicinskog osoblja tijekom operacija nije rezultat (tek) neadekvatnog vo\u0111enja bolnice, ve\u0107 puno \u0161ireg politi\u010dkog i ekonomskog okvira koji ne dozvoljava zapo\u0161ljavanje postoje\u0107eg stru\u010dnog kadra.<\/p>\n

Zadr\u017eimo li se na slu\u010daju medicinskih sestara i tehni\u010dara, isti trend mo\u017eemo pratiti usporedbom statistika WHO-a i kriti\u010dkih studija medicinskih sustava. One su pokazale da javno financirano zdravstvo karakterizira ve\u0107i broj medicinskih sestara, dok privatni zdravstveni sustavi te\u017ee manjem broju sestara. Na tom tragu, podaci WHO-a pokazuju da su nakon promjene re\u017eima i prihva\u0107anja tr\u017ei\u0161nih modela u ovom ili u onom obliku, sve biv\u0161e socijalisti\u010dke dr\u017eave do\u017eivjele o\u0161tar pad u broju medicinskih sestara. Jako dobar primjer je Bugarska, koja je 1993. imala 7 medicinskih sestara na svakih 1.000 pacijenata, da bi 2000. taj broj bio 4,2. Zabilje\u017eeni pad uklapa se u pri\u010du o bugarskom zdravstvu koju je opisala Marija Ivan\u010deva<\/a>, a koju karakteriziraju ekstremno neoliberalni tonovi i sna\u017eni privatizacijski zahvati. U Hrvatskoj je do\u0161lo do manje radikalnog pada, ali je on ipak opa\u017een: 1990. na 1.000 pacijenata dolazilo je 5 medicinskih sestara; dok su 1995., na isti broj pacijenata dolazile \u010detiri medicinske sestre. Dodu\u0161e, nakon toga do\u0161lo je do odre\u0111enog oporavka koji je doveo do dana\u0161njeg omjera, no s obzirom na nedavne skepse koje su iskazane u medijima, pitanje je koliko \u0107e se uzlazni trend nastaviti.<\/p>\n

Radni uvjeti\u00a0<\/strong><\/p>\n

Osim \u0161to sami pacijenti jako dobro primje\u0107uju iscrpljenost i pritisak kojima su izlo\u017eene medicinske sestre koje za njih skrbe, dostupni su i rezultati istra\u017eivanja koji pokazuju da trenutno stanje stvari u sestrinstvu jednostavno nije odr\u017eivo. Recimo, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara \u2013 medicinskih tehni\u010dara 2006. proveo je anketu me\u0111u svojim \u010dlanstvom u bolnicama; nakon analize pokazalo se da 70% medicinskih sestara na mjese\u010dnoj bazi odradi barem 15 prekovremenih sati, a 77% za to nije bilo adekvatno pla\u0107eno. Pribjegavanje prekovremenom radu umjesto zapo\u0161ljavanja u trenutku prezentacije rezultata istra\u017eivanja sindikata dovodilo je RH do \u0161ezdesetopostotnog zaostatka u kadroviranju naspram EU. Te\u0161ko je povjerovati da su izolirani slu\u010dajevi zapo\u0161ljavanja do kojih je u me\u0111uvremenu do\u0161lo \u2013 kao \u0161to je zapo\u0161ljavanje 80 medicinskih sestara na odre\u0111eno vrijeme u splitskom KBC-u \u2013 mnogo u\u010dinili za trajno rje\u0161avanje problema.<\/p>\n

Unato\u010d tome \u0161to su podaci uznemiruju\u0107i i javno dostupni, prava reakcija tvrdoglavo izostaje. \u0160tovi\u0161e, osim \u0161to se fokus skre\u0107e s veoma o\u010ditog nedostatka medicinskih sestara na svim razinama zdravstvene za\u0161tite, nerijetko se \u010duje kako su nezaposlene medicinske sestre te u\u010denici i studenti sestrinstva u povoljnijem polo\u017eaju od drugih. S obzirom na to Zapad pati od kroni\u010dnog nedostatka kadra ove struke, njih i ostatak javnosti se poku\u0161ava uvjeriti da medicinske sestre na obe\u0107anim europskim poljanama \u010deka pregr\u0161t radnih mjesta \u2013 samo ako su spremne napustiti sustav u kojem su, o\u010digledno, vi\u0161ak. Naravno, situacija je u praksi puno druga\u010dija. Uz to \u0161to zapo\u0161ljavanje u skladu s potrebama nije popularna opcija u drugim \u010dlanicama EU, medicinske sestre i tehni\u010dari iz Hrvatske na oslobo\u0111enom unijskom tr\u017ei\u0161tu susre\u0107u se s pote\u0161ko\u0107ama administrativne i birokratske naravi.<\/p>\n

Unutar te skupine problema, neke su stavke povezane s obrazovanjem medicinskih sestara, onim istim kojemu se u medijima predbacivalo neplansko provo\u0111enje i inflacija polaznika. To da je polaznika previ\u0161e zaklju\u010deno je stoga \u0161to trenutno stru\u010dne i sveu\u010dili\u0161ne studije sestrinstva poha\u0111a ne\u0161to preko \u010detiri tisu\u0107e studenata, a ve\u0107 diplomiranih medicinskih sestara ima i na zavodu za zapo\u0161ljavanje. Ono \u0161to je pritom ostalo pre\u0161u\u0107eno jest da \u0107e velik dio trenutno zaposlenih medicinskih sestara uskoro u mirovinu te da bi na tako oslobo\u0111ena mjesta trebalo dovesti nove radnice. Kada bi se to zaista dogodilo, sestrinski kadar koji \u010deka zaposlenje ne bi bio prekobrojan: on bi omogu\u0107io zadr\u017eavanje trenutnih uvjeta, a ne razbacivanje koje se predvi\u0111a u recentnim medijskim materijalima. \u0160tovi\u0161e, uzmu li se u obzir, uz prosje\u010dnu dob medicinskih sestara, visoka stopa izlaska iz struke, sve te\u017ei uvjeti rada i aktualni migracijski trendovi, pitanje je bi li taj kadar uop\u0107e bio dovoljan za zadr\u017eavanje ove razine kvalitete medicinske njege.<\/p>\n

Neujedna\u010denosti obrazovnog programa<\/strong><\/p>\n

U tom bi se slu\u010daju odre\u0111eno poja\u010danje u radnoj snazi moglo o\u010dekivati od polaznika programa sestrinstva koji se provode u 19 srednjih \u0161kola. Na\u017ealost, sestrinstvo na razini srednje \u0161kole vi\u0161e je povezano sa stavkom neplanskog provo\u0111enja nego \u0161to predstavlja razlog za nadu. Naime, do po\u010detka devedesetih lokalno sestrinsko obrazovanje odvijalo se prete\u017eito na razini srednje \u0161kole, ali su se ubrzo po\u010deli osje\u0107ati vanjski pritisci ka prebacivanju u sferu visokog obrazovanja. Ti su pritisci te\u017eili potpunom prelasku sestrinstva na razinu sveu\u010dili\u0161ta ili zdravstvenih veleu\u010dili\u0161ta, i implicitno su bili uklju\u010deni u direktive Europske komisije koje reguliraju kretanje stru\u010dnjaka osjetljivih profesija, odnosno reguliranje profesija<\/a> na zajedni\u010dkom tr\u017ei\u0161tu rada. Me\u0111u ostalim, u direktivi 2005\/36\/EC eksplicitno su definirani kriteriji koje moraju zadovoljavati medicinske sestre (kao i primalje, arhitekti, lije\u010dnici, itd.) ne bi li bile europski mobilne, odnosno kako bi mogle tra\u017eiti posao izvan mati\u010dne dr\u017eave bez dopunske edukacije.<\/p>\n

Za medicinske sestre, postavljeni je uvjet bio minimalno deset godina op\u0107eg obrazovanja i najmanje tri godine stru\u010dnog obrazovanja u trajanju od 4.600 sati nastave, od kojih jedna tre\u0107ina pripada teorijskom, a dvije tre\u0107ine klini\u010dkom obrazovanju. To se, izgleda, nikako nije uklapalo u svjetonazor tada\u0161njih pregovara\u010da i policy-makera<\/i> s hrvatske strane stola, jer im je (valjda) bilo neintuitivno sestrinstvo prebaciti na razinu studija nakon dvanaestogodi\u0161njeg obrazovanja, a nije bilo mogu\u0107e nastaviti s tada\u0161njim srednje\u0161kolskim programima jer su se oni nadovezivali na osam godina op\u0107eg obrazovanja. Rje\u0161enje je prona\u0111eno 2010., kada je provedena reforma srednjo\u0161kolskih sestrinskih programa, a nakon koje je sestrinstvo postalo jedini program u dr\u017eavi koji traje pet godina. Time se nominalno zadovoljilo kriterije koje je postavila EU, a istodobno se zaobi\u0161lo kona\u010dni prelazak na visoko obrazovanje. Ipak, to nije jedina opcija obuke koju se nudi budu\u0107im medicinskim sestrama i tehni\u010darima: na fakultetima i veleu\u010dili\u0161tima otvoreni su studiji sestrinstva kojima se pristupa nakon zavr\u0161ene srednje \u0161kole (ne nu\u017eno medicinskog smjera), i koji pru\u017eaju tri godine stru\u010dnog obrazovanja.<\/p>\n

Istovremeno, ali nekoordinirano razvijanje sestrinskog obrazovanja na razli\u010ditim razinama dovelo je do situacije u kojoj \u0107e u RH od 2015. postojati barem tri vrste stru\u010dnjaka sestrinstva. Kada prva generacija obrazovana po programu iz 2010. zavr\u0161i srednju \u0161kolu, u sustavu \u0107e se priklju\u010diti onima koji su zavr\u0161ili stru\u010dni studij sestrinstva, onima koji su zavr\u0161ili sveu\u010dili\u0161ni studij sestrinstva, ali i onima koji su obrazovanje postigli ranije po srednje\u0161kolskom programu u trajanju od \u010detiri godine \u2013 bez da je njihov me\u0111usobni odnos pobli\u017ee definiran od strane nadle\u017enih institucija. Reformu srednjo\u0161kolskog programa svojedobno je popratila velika doza samozadovoljstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, ali njen je smisao javno doveden u pitanje krajem 2013. (a u okvirima struke i ranije<\/a>), kada se u medijima po\u010delo govoriti o skepsi<\/a> ve\u0107ine \u010dlanica EU spram zapo\u0161ljavanja kadra obrazovanog po takvom modelu. Nakon artikuliranja takvih sumnji krenuli su demantiji nadle\u017enih ministarstava i stvar je zaboravljena prije nego \u0161to je bilo mogu\u0107e donijeti konkretne zaklju\u010dke. Problemi sa reformom srednjo\u0161kolskih sestrinskih programa nisu stali na razini dono\u0161enja politika, ve\u0107 su se pojavili i u provo\u0111enju zami\u0161ljene nastave. Promjene koje je reforma donijela do te su mjere opteretile satnice da su u\u010denicima onemogu\u0107ile izvr\u0161avanje \u0161kolskih obaveza, a situacija je kulminirala u studenom 2013., kada su u\u010denici u Slavonskom Brodu, a kasnije i u Karlovcu, krenuli u \u0161trajk<\/a>. Iako je njihova akcija bila kvalitetno organizirana i medijski popra\u0107ena na prihvatljiv na\u010din, \u010dini se da su zna\u010dajnije pozitivne promjene izostale.<\/p>\n

Osim nereda na podru\u010dju stru\u010dnog obrazovanja, medicinske sestre i tehni\u010dari izlo\u017eeni su sve ve\u0107oj nesigurnosti i rastu\u0107im pritiscima na poslu zbog neodgovaraju\u0107eg broja, ali i zbog zanemarivanja tema poput diferencijacije koeficijenata pla\u0107a ili pravodobne nabave sanitetskog materijala, \u0161to se odra\u017eava kako na njihovo zdravlje, tako i na pacijente. U zdravstvenim sustavima posljedice sustavnog zanemarivanja poput opisanog ne mogu dugo ostati skrivene: upravo zato bi, barem u ovom slu\u010daju, trebalo reagirati na vrijeme i donekle sprije\u010diti dodatnu \u0161tetu. Za po\u010detak, mo\u017eda bi se promjena pristupa analizi zdravstvenog sustava i sestrinstva pokazala kao dobar potez. To jest, mo\u017eda bi trebalo pitati medicinske sestre zavrje\u0111uje li zaista medicinski sustav u kojem rade odlika\u0161ki status<\/a> kojeg mu je pripisao ministar zdravlja, a njihove iskaze citirati kada pi\u0161emo o opravdanosti obrazovanja medicinskog kadra ili kvaliteti zdravstvene njege. Izgledno je da bi se tako slika prili\u010dno izmijenila.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedostatak medicinskih sestara ve\u0107 godinama predstavlja jednu od najozbiljnijih pote\u0161ko\u0107a s kojom se susre\u0107u…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":2249,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-2243","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2243"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2243\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36846,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2243\/revisions\/36846"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2249"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2243"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2243"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2243"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2243"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}