{"id":22378,"date":"2018-02-15T07:00:58","date_gmt":"2018-02-15T06:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22378"},"modified":"2021-02-25T10:55:14","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:14","slug":"bugarski-biznismeni-solidarno-za-spas-skijalista","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22378","title":{"rendered":"Bugarski biznismeni solidarno za spas skijali\u0161ta"},"content":{"rendered":"

Nedavno pokrenuta kampanja za spas bugarskog nacionalnog parka Pirina postala je svjetski poznata zahvaljuju\u0107i brojnim protestima u Bugarskoj i anga\u017emanu me\u0111unarodnih ekolo\u0161kih organizacija. Istovremeno, bugarska politi\u010dka i biznis elita vodi \u017eestoku protukampanju protiv aktivista i bore\u0107i se za vlastitu viziju “javnog dobra”.<\/strong><\/p>\n

Po\u010detak nove godine i po\u010detak bugarskog predsjedanja Vije\u0107em EU-a pamtit \u0107e se, izme\u0111u ostalog, po protestima za za\u0161titu okoli\u0161a, koji traju vi\u0161e od mjesec dana. Prosvjednici se protive odluci bugarske vlade kojom je dozvoljeno drasti\u010dno pro\u0161irenje ski-centra Bansko u Nacionalnom parku Pirin, koji se nalazi na UNESCO-voj listi svjetske ba\u0161tine i kojega \u0161tite i nacionalni i europski zakoni. Eko-kampanje uspjele su privu\u0107i pozornost me\u0111unarodne javnosti, pa su o tome izvje\u0161tavali mediji poput Al Jazeere<\/a>, Guardiana<\/a>, ili Independenta<\/a>. Iako je ve\u0107ina te pa\u017enje bila usmjerena prema korupciji, trebalo bi naglasiti da je ono na \u0161to ovaj slu\u010daj upu\u0107uje zabrinjavaju\u0107e \u010dvrst savez ekstremne desnice, offshore<\/em> kapitala, banaka i turisti\u010dkog sektora.<\/p>\n

Tijekom posljednje sjednice vlade pro\u0161le godine, 28. decembra<\/a>, usvojene su dopune postoje\u0107eg plana upravljanja Nacionalnim parkom Pirin. Tom je izmjenom odobrena gradnja skija\u0161kih objekata na \u010dak 48% povr\u0161ine parka, \u0161to \u0107e ugroziti netaknutu prirodu i bio-raznolikost njegovog ekosustava. Offshore<\/em> kompanija Yulen, koja ima koncesiju na park, imat \u0107e pravo da zapo\u010dne gradnju, iako ugovor o koncesiji nije revidiran.<\/p>\n

Otvaranje novih radnih mjesta poslu\u017eilo je kao reklama za pro\u0161irenje skija\u0161kog centra, no istovremeno turisti\u010dki sektor nudi notorno lo\u0161e uvjete rada. Ovogodi\u0161nja skija\u0161ka sezona po\u010dela je s radni\u010dkim protestima zbog niskih pla\u0107a i nepla\u0107enih prekovremenih<\/a>. U regiji gdje se nalazi ski-centar Bansko, prosje\u010dna je pla\u0107a u privatnom sektoru oko 330 eura<\/a>, ili 35% ispod prosjeka (500 eura), u koji su ura\u010dunate i visoke menad\u017eerske pla\u0107e. Situacija s niskim primanjima privremenih radnika jo\u0161 je gora. Poslodavci \u010desto upla\u0107uju doprinose za socijalno osiguranje na sume koje su manje od stvarne zarade zaposlenih. To tako ispadne i kada im se ne isplati minimalna pla\u0107a od 250 eura. No, \u010dak i prosje\u010dna pla\u0107a, tih 330 eura, jedva da je dovoljna za obiteljski vikend na ovakvoj lokaciji, gdje dvodnevna obiteljska ulaznica za \u017ei\u010daru iznosi preko 150 eura, da ne govorimo o smje\u0161taju i hrani, jer primjerice boca vode (0,5 L) ko\u0161ta dva eura. Nije \u010dudo da u Bugarskoj samo 28% stanovnika<\/a> odlazi na turisti\u010dka putovanja. Gora od Bugarske je samo Rumunjska, gdje taj postotak iznosi 26%, a europski je prosjek 60%.<\/p>\n

“Zeleni” su protiv razvoja<\/strong><\/p>\n

Vlada je novi plan upravljanja nacionalnim parkom branila tvrdnjom da samo poku\u0161ava regulirati izgradnju jo\u0161 jedne \u017ei\u010dare iz Banskog do skija\u0161kih staza u planini. Tako\u0111er, izjavili su da je prakti\u010dki nemogu\u0107e izgraditi vi\u0161e od 48% parka. Dakle, prema njima, ne stoji argument prema kojemu se ovime Yulenu dozvoljava upravo takva gradnja. No promjene plana do\u0161le su\u00a0nakon kampanje koju je ta firma vodila, tijekom koje je lansirala fotografije dugih redova ljudi koji \u010dekaju \u017ei\u010daru, kako bi se pokazalo da je i druga neophodna, jer gosti na ovu navodno \u010dekaju \u010detiri sata. No kriti\u010dari tog projekta \u010dak \u0161pekuliraju da je sam koncesionar usporio lift kako bi se ti redovi stvarali i bili dobar materijal za kampanju.<\/p>\n

Prema izvje\u0161tajima koncesionara<\/a>, u posljednje tri godine skija\u0161ku zonu dnevno posjeti oko 3.600 skija\u0161a, a tehni\u010dki su kapaciteti lifta 2.000 ljudi po jednom satu. To zna\u010di da je prakti\u010dki nemogu\u0107e da se stvore redovi u kojima se \u010deka \u010detiri sata. Ili Yulen mo\u017eda umanjuje slu\u017ebeni broj posjetitelja kako bi platio manji porez i koncesionarske naknade. Sli\u010dno tome, investitor prijavljuje ni\u017ee prihode, dok cijene njegovih usluga rastu. Obje ove \u010dinjenice, naravno, vlasti nikada nisu prepoznale kao problem. \u0160tovi\u0161e, kompanija nikada nije slu\u017ebeno uru\u010dila prijedlog za izradu nove \u017ei\u010dare Ministarstvu okoli\u0161a. Kad su na tu nepravilnost ukazali aktivisti, Yulen je odjednom na svojim web-stranicama objavio projekt no to ne mijenja \u010dinjenicu da pravna procedura nije po\u0161tivana. K tome, u novom planu upravljanja nacionalnim parkom vlada nije precizirala da je predvi\u0111ena isklju\u010divo gradnja nove \u017ei\u010dare, ve\u0107 je premijer rekao da on osobno jam\u010di da \u0107e biti upravo tako.<\/p>\n

Prosvjednici su potaknuli propitivanje transparentnosti vlasni\u0161tva nad Yulenom, slu\u017ebeno registriranom u offshore<\/em> centru s nepoznatim ciparskim gra\u0111aninom kao vlasnikom. Ipak, brojni dokumenti<\/a> koji su procurili pokazuju da je Yulen povezan s bugarskim poduzetnikom Cekom Minevim, koji je na \u010delu Bugarske skija\u0161ke federacije. Minev je glavni dioni\u010dar bugarske Prve investicijske banke (PIB), i investitor u drugim skija\u0161kim centrima. Prije ekonomske krize 2008. cijena stanova u Banskom<\/a> dosegla je 1.300 eura po kvadratnom metru, ali nakon puknu\u0107a nekretninskog mjehura dramati\u010dno je pala na 350 eura, jer su se strane investicije povukle. PIB je klju\u010dni ulaga\u010d u nekretninskom sektoru u Banskom, a sada poku\u0161ava potaknuti stvaranje novog mjehura, kako bi se oporavio od gubitaka koji su nastali nakon \u0161to su mnogi stambeni objekti koje dr\u017ei u svojim rukama ostali prazni.<\/p>\n

\u010cinjenica da postoji tolika koncentracija ekonomske mo\u0107i u jednoj osobi, navodi mnoge da taj problem svedu na problem individualne korupcije u Bugarskoj, a da to ne vide kao endemsku privatizaciju dobara, koja prevladava u neoliberalnom kapitalizmu posvuda. Nadalje, nakon \u0161to su prosvjedi doveli slu\u010daj do suda, Udru\u017eeni bugarski poslodavci, u znak podr\u0161ke Yulenu, obratili su se<\/a> \u201cinstitucijama kojima je po ustavu povjereno upravljanje dr\u017eavom\u201d i pozvali ih da ih za\u0161tite od aktivista za za\u0161titu okoli\u0161a. Tvrde da je rije\u010d o \u201czelenom reketarenju\u201d i \u017eale se da su ucijenjeni s obzirom da svatko mo\u017ee propitivati legalnost njihovih investicija. Biznismeni su pozvali vladu da sastavi listu \u201clegitimnih\u201d zelenih nevladinih organizacija (NGO), a da sve ostale isklju\u010de kako ekonomski rast ne bi bio ko\u010den zbog napornih legalisti\u010dkih zavrzlama.<\/p>\n

\u0160iroka koalicija u obranu Yulena<\/strong><\/p>\n

Ovaj sukob nije nov, ve\u0107 traje preko 15 godina, a gotovo sve dosada\u0161nje bugarske vlade nastojale su udovoljiti Yulenovim poslovnim interesima. Sada\u0161nji i biv\u0161i ministri okoli\u0161a, potpredsjednik vlade iz krajnje desne Patriotske fronte (PF) te biv\u0161i predsjednik Rosen Plevneliev, ove su se godine zajedni\u010dki potrudili obraniti novi plan, odnosno investitora. Ta \u0161iroka koalicija u obranu Yulena je zaprepa\u0161\u0107uju\u0107a, s obzirom na to da je firma odgovorna za nezakonitu gradnju oko skija\u0161ke zone Bansko. Bugarski je dr\u017eavni ured za reviziju 2013. objavio rezultate revizije i prigovorio ministrima okoli\u0161a zbog nedostatka djelovanja i sankcija za vrijeme desetogodi\u0161nje Yulenove koncesije. Inspekcije su tako\u0111er kritizirale vladu<\/a> zbog nedostatka ikakvih odredaba o sankcijama za koncesionare u slu\u010daju sustavnog nemara i za nejasno odre\u0111ivanje teritorija koncesioniranog podru\u010dja.<\/p>\n

Doma\u0107e i me\u0111unarodne institucije inzistirale su na stro\u017eim regulacijama investitorskih aktivnosti na tom podru\u010dju. UNESCO je 2010. skija\u0161ke zone u blizini Banskog i Dobrini\u0161ta isklju\u010dio s popisa svjetske ba\u0161tine zbog \u0161tete koju se pripisuje koncesionaru, kao \u0161to je uni\u0161tavanje 160 hektara za\u0161ti\u0107ene, stolje\u0107ima stare \u0161ume. UNESCO-va kazna, me\u0111utim, nije obeshrabrila bugarske vlasti. Naprotiv, 2015. godine<\/a> ministar sporta i ministar turizma u drugoj GERB-ovoj vladi preklinjali su organizaciju da s prostora svjetske ba\u0161tine isklju\u010di \u0161to vi\u0161e teritorija kako bi mogli dalje na tom terenu \u201crazvijati skija\u0161ki turizam\u201d.<\/p>\n

Vladina podr\u0161ka investitorima bila je popra\u0107ena velikom medijskom kampanjom protiv zelenih NGO-a, posebno zajedljivom pred kraj pro\u0161le godine. U tabloidnim, a \u010dak i u nekim \u201cuglednim\u201d medijima, njih se nazivalo \u201czelenim hobotnicama\u201d, okrivljavalo ih se za blokiranje ekonomskog razvoja i optu\u017eivalo da su pla\u0107enici zlih \u0161vicarskih i austrijskih agenata. PF koja je trenutno u koaliciji sa strankom desnog centra GERB-om, posebno je agresivna u svom stavu prema za\u0161titnicima okoli\u0161a, za razliku od GERB-a, koji u ovom slu\u010daju poku\u0161ava biti \u0161to manje vidljiv. Neno Dimov<\/a>, poznati negator klimatskih promjena, libertarijanac i ministar okoli\u0161a iz PF-ovih redova, bio je glavni u formiranju vladine reakcije. Valeri Simeonov, zamjenik premijera, tako\u0111er iz PF-a konstantno i agresivno vrije\u0111a eko-aktiviste. A Simeonov nije samo politi\u010dar, ve\u0107 posjeduje i hotele te kabelsku TV postaju.<\/p>\n

“Novi” saveznici kapitala<\/strong><\/p>\n

#SavePirin kampanja privukla je me\u0111unarodne ekolo\u0161ke organizacije kao \u0161to je World Wildlife Fund i Friends of the Earth. Tako\u0111er podr\u017eava ju njema\u010dka politi\u010darka i zastupnica Europskog parlamenta i \u010dlanica Europske stranke zelenih (EGP) Ska Keller. Ona je sudjelovala u protestima i dala je nekoliko izjava protiv vladinih odluka o pro\u0161irenju skijali\u0161ta na nacionalni park. To je razljutilo spomenutog Valerija Simeonova koji je zatra\u017eio da ju se deportira u Tursku i da ju se proglasi “nepo\u017eeljnom” (persona non grata<\/em>). Njegova je izjava<\/a> bila prepuna uvreda kao \u0161to su \u201czelena d\u017eihadistkinja\u201d, \u201csumanuta osoba\u201d, uz druge cini\u010dne kvalifikacije koje nisu prevodljive. Vlada se slu\u017ebeno distancirala od njegove izjave i tretirala to kao izdvojenu izjavu njegove stranke.<\/p>\n

\u0160to je zanimljivo, opozicija je tako\u0111er sudionik anti-zelene kampanje u korist Yulena. Zastupnik glavne opozicijske stranke, Bugarske socijalisti\u010dke stranke, Alexander Simov, koji se ina\u010de pretvara da stoji ljevije od ve\u0107ine iz svoje stranke, pisao je teorije zavjere protiv eko-aktivista u provladinim tabloidima. Optu\u017euje zelene NGO-e da su strane marionete, da uzimaju desetke milijuna eura da blokiraju ekonomski razvoj. Uz to je tra\u017eio deregulaciju skijali\u0161ta i isklju\u010divanje za\u0161titnika okoli\u0161a iz rasprava o razvoju nacionalnih parkova.<\/p>\n

Evidentno, sve su politi\u010dke elite podr\u017eale razvoj turisti\u010dke industrije na \u0161tetu nacionalnih parkova i bioraznolikosti, kao i iskori\u0161tavanje prekarnih i potpla\u0107enih radnika za unosan posao ekonomskih elita. Ono \u0161to je sada novost je to da je krajnja desnica postala najglasniji \u010duvar prljavog saveza turisti\u010dke industrije, offshore<\/em> kapitala i kratkoro\u010dnih financijskih investicija u poslovanju s nekretninama.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Po\u010detak nove godine i po\u010detak bugarskog predsjedanja Vije\u0107em EU-a pamtit \u0107e se, izme\u0111u ostalog, po protestima za za\u0161titu okoli\u0161a, koji traju vi\u0161e od mjesec dana. Prosvjednici se protive odluci bugarske vlade kojom je dozvoljeno drasti\u010dno pro\u0161irenje ski-centra Bansko…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22384,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-22378","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22378","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22378"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22378\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22392,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22378\/revisions\/22392"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22378"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22378"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22378"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22378"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22378"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22378"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22378"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}