{"id":22359,"date":"2018-02-14T07:00:22","date_gmt":"2018-02-14T06:00:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22359"},"modified":"2021-02-25T10:55:15","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:15","slug":"siva-zona-mjesto-kanabisa-u-albanskoj-ekonomiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22359","title":{"rendered":"Siva zona: uloga kanabisa u albanskoj ekonomiji"},"content":{"rendered":"

Kao glavne karakteristike albanske ekonomije mogu se izdvojiti: veliki udio neformalne ekonomije u stvorenoj dru\u0161tvenoj vrijednosti, natprosje\u010dna koli\u010dina gotovinskih transakcija u svakodnevnom \u017eivotu te spontano nastalo progresivno napla\u0107ivanje u uslu\u017enim djelatnostima. Temelj neformalne ekonomije je proizvodnja kanabisa koja primarno ima socijalnu funkciju: borbu protiv siroma\u0161tva.<\/strong><\/p>\n

Albanska ekonomija bez sumnje predstavlja jednu od izazovnijih politi\u010dkih situacija na cijelom Balkanu, posebno kad se radi o problemima koji se ne odnose na nacionalizam, etni\u010dke tenzije i sukobe me\u0111u zemljama. Razlog tome je specifi\u010dan, naime od destrukcije firmi u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu, u tranzicijskom periodu, pa do danas, rijetko tko u zemlji razumije ekonomske procese i pokazatelje, kao ni kakve bi u\u010dinke trebali posti\u0107i. Politi\u010dke su debate u Albaniji, gotovo po definiciji, ekstremno alergi\u010dne na ekonomska pitanja i argumente o financijama. Tako su se tokom parlamentarne rasprave o usvajanju prora\u010duna za 2018. godinu mogle \u010duti razli\u010dite argumentacijske linije: od optu\u017ebi za izborne prevare do onih o politi\u010dkom utjecaju na sudstvo i povezanost politike i kriminala u zemlji. No, nitko nije doveo u pitanje nijedan vladin ekonomski prijedlog, a nitko ih nije niti branio. Ekonomija, koja je najva\u017enije podru\u010dje politi\u010dke rasprave u bilo kojoj drugoj europskoj zemlji, u Albaniji je izbrisana iz diskursa vladaju\u0107ih neoliberalnih elita. U takvoj politi\u010dkoj situaciji, ekonomija se u Albaniji razvija na na\u010dine da postavlja izazove neoliberalnom ekonomskom poretku u ovom dijelu Europe.<\/p>\n

Naravno, kad govorimo o Albaniji i ekonomiji, nemogu\u0107e je izbje\u0107i raspravu o aktivnostima proizvodnje kanabisa \u010diji opseg \u010dini ovu zemlju najve\u0107im europskim proizvo\u0111a\u010dem te biljke. Procjene se ve\u0107inom poklapaju, pa se ka\u017ee da sektor proizvodnje kanabisa vrijedi oko 6 milijardi eura, \u0161to je polovica albanskog BDP-a<\/a>. Tako velika koli\u010dina kanabisa proizvodi se putem razgranate mre\u017ee farmera uglavnom u i oko najsiroma\u0161nijih sela. Nekad zloglasno selo Lazarat sada je zamijenjeno ve\u0107im brojem manjih podru\u010dja raspr\u0161enih diljem prirodno raznolikog albanskog teritorija. Ovaj model proizvodnje nije onaj karteliziranog upravljanja zasa\u0111enim poljima i procesom proizvodnje, ve\u0107 je sli\u010dniji otkupnim praksama od neposrednih nezavisnih proizvo\u0111a\u010da, poput na primjer u industriji mlijeka. Ova izvanzakonska aktivnost s obje strane samoorganizirane farmerske proizvodnje vjerojatno je najve\u0107a ovakva praksa u Europi.<\/p>\n

U uvjetima u kojima se dr\u017eava, kad se radi o ekonomiji, dr\u017ei postrance i ne nudi nikakve smislene i dostojanstvene prospekte zapo\u0161ljavanja, ljudi zauzvrat organiziraju ekonomiju autonomno. Takva samoorganizirana, siva ekonomija trenutno proizvodi isto onoliko vrijednosti koliko i polovina formalne ekonomije.<\/p>\n

Pat pozicija neoliberalne dr\u017eave<\/strong>\u00a0periferije<\/strong><\/p>\n

Neoliberalna dr\u017eava u Albaniji na\u0161la se tako izme\u0111u dvije vatre. Dok se s jedne strane nalazi pod pritiskom Europske unije i drugih me\u0111unarodnih aktera koji ju prisiljavaju da ugu\u0161i sektor kanabisa, vladaju\u0107e elite u Albaniji nisu spremne ispuniti te zahtjeve jer su svjesne da \u0107e, ako u potpunosti pristanu na njih, ugu\u0161iti lokalnu ekonomiju, i generirati jo\u0161 vi\u0161e siroma\u0161tva, \u0161to bi pak u kona\u010dnici moglo dovesti do socijalnih ustanaka. Budu\u0107i da se pod trenutnim dominantnim ekonomskim mentalitetom, dr\u017eava dr\u017ei \u0161to je mogu\u0107e dalje od bilo kakvih intervencija u formalnu ekonomiju, nema mnogo mogu\u0107nosti amortizacije i kompenzacije vrijednosti koju generira proizvodnja kanabisa. Dok je albanska industrija 1989. godine sa\u010dinjavala \u010dak 40 posto BDP-a, danas je njezin doprinos samo 12 posto \u2013 \u0161to je dva do \u010detiri puta manje u usporedbi s dana\u0161njim stanjem u republikama biv\u0161e Jugoslavije. Ekstremna deindustrijalizacija u Albaniji rezultat je \u017eestokih tr\u017ei\u0161nih reformi i uklju\u010divanja zemlje u kapitalisti\u010dke tokove Europe gdje je industrijska proizvodnja rezervirana za centre kapitala \u2013 uglavnom Njema\u010dku i Francusku. Asimetri\u010dna raspodjela industrijske proizvodnje u Europi gura Albaniju u potpuno povla\u010denje iz “mije\u0161anja” u industriju \u010dime se Njema\u010dkoj omogu\u0107avaju neograni\u010dene intervencije<\/a>.<\/p>\n

Aktualne dinamike ekonomskih procesa otkrivaju pat poziciju u kojoj se neoliberalne elite hvataju u zamku koja je posljedica njihovog djelovanja \u2013 proizvodnju op\u0107e politi\u010dke delegitimacije putem povla\u010denja iz ekonomskog planiranja dru\u0161tva. Zanimljivo je da je planiranje po\u017eeljno u gotovo svakom aspektu \u017eivota na svijetu, osim u ekonomskom polju, gdje se smatra negativnom pojavom. U tom kontekstu, gdje generalni manjak planiranja rezultira \u0161iroko rasprostranjenim ekonomskim samoorganiziranjem ljudi, svjedo\u010dimo neuspjehu liberalne ekonomske teorije pri analiziranju i obja\u0161njavanju funkcioniranja cjelokupne albanske ekonomije. Mnogi se ekonomski stru\u010dnjaci u zemlji, pa \u010dak i neki biv\u0161i ministri, sla\u017eu da pri implementaciji ekonomskih politika u Albaniji uvijek izostanu rezultati koje liberalna ekonomska teorija predvi\u0111a. Liberalna ekonomska teorija nije dorasla ekonomskoj stvarnosti Albanije. Ova tvrdnju podupire stvarnost ekonomskog \u017eivota u zemlji. Neformalni sektor \u2013 onaj u kojem se ne pla\u0107aju porezi i ne posjeduje bankovni ra\u010dun \u2013 prema procjenama, \u010dini \u010dak 60 posto ukupne albanske ekonomije. Od ukupnog broja radnika u zemlji, njih 60 posto su samozaposleni. Mo\u017eda je ovako veliki postotak ljudi koji se ne nalaze u sferi utjecaja vladinih politika jedan od razloga za\u0161to te politike ne stvaraju \u017eeljene u\u010dinke.<\/p>\n

U takvoj situaciji, mo\u017eemo zaklju\u010diti, da je albanska populacija uspjela stvoriti zna\u010dajan prostor za razvoj vlastite ekonomije, odvojene od neoliberalne dr\u017eave. Tek u tako odvojenom sektoru veliki dio albanske populacije pronalazi izvor zarade za sebe te uspijeva ekonomski pre\u017eivjeti u zemlji koja gra\u0111anima ne nudi nikakve ozbiljne perspektive zapo\u0161ljavanja. Od kad je Socijalisti\u010dka partija Albanije preuzela vlast 2013. godine i uvela progresivne poreze, ni\u0161ta se bitno nije promijenilo. Ni kvaliteta ni tro\u0161ak obrazovanja ili zdravstva, nisu se promijenili. Najve\u0107i dio sredstava koje vlada prikupi putem poreza obi\u010dno dobro uhodanim natje\u010dajnim shemama zavr\u0161e u rukama privatnog sektora. Koja god politi\u010dka stranka preuzme vlast u zemlji, njezini poslovni partneri u privatnom sektoru uvijek ostaju isti. Takvo je okru\u017eenje potpuno ograni\u010dilo interese politi\u010dke elite na dosege krupnoga kapitala koji velik dio profita si\u0161e izravno iz natje\u010daja i projekata s javnim institucijama.<\/p>\n

Siva ekonomija kao podru\u010dje emancipacije<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica da ve\u0107i dio albanske populacije ne sudjeluje ekonomskim aktivnostima u formalnom sektoru onemogu\u0107ava dr\u017eavi da prikupi vi\u0161e poreza i do\u0111e do vi\u0161e sredstava. S obzirom na to da ve\u0107ina toga u kona\u010dnici zavr\u0161ava u rukama krupnog kapitala, narod nema velike \u017eelje sudjelovati u formalnoj ekonomiji. Ne \u010dudi tako niti cilj biv\u0161eg sastava vlade Socijalista \u2013 borba protiv sive ekonomije \u2013 planirane poja\u010danim aktivnostima porezne uprave. Osim relativnog uspjeha ovog poduhvata, Albanija je i dalje zemlja s najve\u0107im protokom gotovine u dnevnom \u017eivotu neke europske zemlje. Oslanjanje na gotovinske transakcije jedna je od prepoznatljivih karakteristika svakodnevnog ekonomskog \u017eivota Albanije. Ekstremno rijetka upotreba kreditnih kartica tako\u0111er je indikator kulture bazirane u narodnoj autonomiji i neovisnosti o bankarskom sustavu.<\/p>\n

Druga va\u017ena kritika albanske ekonomije, kao i u drugim balkanskim zemljama, ima veze s visokim stupnjem korupcije. Ovdje moramo napomenuti da je korupcija jedna od glavnih karakteristika kontinentalnih, ali i globalnih, aran\u017emana ekonomskih odnosa u kapitalizmu. Korupcija je primarna relacija prilikom uspostave neoliberalne ekonomske mre\u017ee u Europi. Njema\u010dka koristi svoju politi\u010dku snagu koja je rezultat velike koncentracije europskog kapitala u toj zemlji, a kako bi utjecala na politi\u010dke odluke i za\u0161titila kapital, te stvorila odnose koji doprinose njegovoj ekspanziji. Ovo je primarni oblik korupcije koji omogu\u0107ava druge koruptivne prakse, ali koje su, u usporedbi s primarnom, gotovo bezna\u010dajne. Osim uobi\u010dajenih koruptivnih praksi u redovima vlade, u albanskoj svakodnevici primjetna je cirkulacija “ekstra-vrijednosti” na svim razinama ekonomske aktivnosti. Ta se praksa doga\u0111a na sjeci\u0161tima izme\u0111u davanja napojnica i korupcije: stvaranje ekstra-vrijednosti \u0161iroko je rasprostranjeno i predstavlja izvorni model redistribucije bogatstva. Ona je nastaje zbog toga \u0161to veliki dio dru\u0161tva nije povezan u formalizirane ekonomske hijerarhije, na na\u010din da bogati po difoltu dobivaju privilegiranije pozicije. U Albaniji, bogati moraju pla\u0107ati taj “progresivni porez” u svakodnevnom \u017eivotu – od parkirnog mjesta do restorana i vodoinstalatera – sve se progresivno napla\u0107uje (\u0161to si bogatiji, vi\u0161e pla\u0107a\u0161, a cijene za umirovljenike razlikuju se od cijena za zaposlene na dobrim radnim mjestima).<\/p>\n

Dok je slu\u017ebeni albanski ekonomski rast za 2017. iznosio 3,46 posto, \u0161to ga \u010dini malo vi\u0161im od onog u Srbiji koja je zabilje\u017eila rast od 3 posto, i vi\u0161im nego u Makedoniji gdje je iznosio 2,5 posto, ovi makroekonomski pokazatelji uvijek stoje u kontradikciji sa stvarnim stanjem u zemlji. Iako se tri glavna ekonomska sektora nisu promijenila, rast je rezultat presijecanja formalne i neformalne ekonomije (u sektoru potro\u0161nje). U ovom trenutku va\u017eno je postaviti pitanje odnosa tr\u017ei\u0161ta i dr\u017eave pod dominantnom neoliberalnom dogmom. Albanski primjer pokazuje da ekonomija koja izbjegava dr\u017eavu radi protiv interesa poduzetni\u010dkog sektora i politi\u010dkih elita. Slobodno tr\u017ei\u0161te u okviru neoliberalizma mo\u017ee postojati samo pod pokroviteljstvom dr\u017eave koja vr\u0161i redistribuciju bogatstva od ni\u017eih dru\u0161tvenih klasa prema vi\u0161ima. “Velika dr\u017eava” pod dominantnim relacijama mo\u0107i u kasnom kapitalizmu nije rezultat distribucije koja koristi najsiroma\u0161nijim dijelovima dru\u0161tva. Tako obrtanje odnosa mo\u0107i mora i\u0107i ruku uz ruku s povla\u010denjem s terena formalne ekonomije u svakodnevnom \u017eivotu i s mobilizacijom za preuzimanje \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e dr\u017eavne mo\u0107i u ruke demokratskih narodnih snaga. U Albaniji svjedo\u010dimo prvome procesu \u2013 stvaranju autonomnog ekonomskog prostora koji se samoreproducira narodnim praksama, ali mu o\u010dajno nedostaje narodne organizacije koja \u0107e nagrizati dominantne odnose ekonomske mo\u0107i i politi\u010dke mo\u0107i elita, posebno onih koje se aktivno bore za punu neoliberalnu dominaciju nad ekonomskim procesima.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Albanska ekonomija bez sumnje predstavlja jednu od izazovnijih politi\u010dkih situacija na cijelom Balkanu, posebno kad se radi o problemima koji se ne odnose na nacionalizam, etni\u010dke tenzije i sukobe me\u0111u zemljama…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22360,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-22359","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22359","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22359"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22359\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22380,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22359\/revisions\/22380"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22360"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22359"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22359"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22359"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22359"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22359"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22359"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22359"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}