{"id":2230,"date":"2014-08-29T07:00:08","date_gmt":"2014-08-29T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2230"},"modified":"2021-02-25T11:06:19","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:19","slug":"glazbeno-samoupravljanje-ili-glazba-glazbenicima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2230","title":{"rendered":"Glazba glazbenicima!"},"content":{"rendered":"

Prostor za nove bendove nekada se tra\u017eio kroz omladinske demo festivale preko kojih su nepoznati i neafirmirani izvo\u0111a\u010di dolazili do publike ili izdava\u010dkih ku\u0107a. Po\u010detkom tranzicije, odnos izvo\u0111a\u010da s izdava\u010dima se mijenja, a infrastruktura za promociju novih bendova uglavnom nestaje. No promjene u glazbenoj industriji istodobno otvaraju prostor za druga\u010diji tip nezavisnosti. <\/strong><\/p>\n

Bogata povijest demo festivala u vrijeme biv\u0161e dr\u017eave govori o vremenima “ponosa i slave” pop i rock glazbe na Balkanu, kada je samoupravni socijalizam kao dru\u0161tveno-politi\u010dko ure\u0111enje podupirao omladinske pop i rock smotre novih izvo\u0111a\u010da, kao mjesta osvjedo\u010dene modernosti i proklamiranih gra\u0111anskih sloboda jugoslavenskog modela socijalizma.<\/p>\n

Povije\u0161\u0107u regionalnih demo rock festivala valjalo bi se fenomenolo\u0161ki pozabaviti u zasebnom istra\u017eivanju u formi publicistike ili audio vizualnog djela, no valja poku\u0161ati osvijetliti aktualno stanje na glazbenoj sceni uvjetovano tranzicijom medijske prezentacije kulturnih sadr\u017eaja zapo\u010detom jo\u0161 po\u010detkom devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i nastavljenih sve do danas.<\/p>\n

Urbane legende o strelovitom proboju novih imena nakon nastupa na manifestacijama poput gitarijade u Zaje\u010daru, omladinskog festivala u Subotici, Boom festivala ili zagreba\u010dkog YURM-a (Yu-rock moment) koji je trajao tek \u0161est godina (1972. \u2013 1976.), ostaju u kolektivnoj memoriji, dio su nostalgi\u010dne povijesti pop i rock glazbe i podsjetnik na vremena u kojima je do razmjerno “brze slave”, afirmacije i diskografskog ugovora bend ili izvo\u0111a\u010d mogao sti\u0107i za nekoliko mjeseci od svog prvog javnog pojavljivanja. Najbolji primjer za takvo \u0161to pri\u010da je o uspjehu beogradskog novovalnog benda VIS Idoli koji su u samo nekoliko mjeseci od osnivanja, nakon nastupa na festivalu u Subotici postali jedan od najtra\u017eenijih klupskih bendova na sceni biv\u0161e Jugoslavije.<\/p>\n

\u0160to je za neafirmirane i mlade pop i rock izvo\u0111a\u010de u takvim uvjetima kulturne proizvodnje zna\u010dio demo festival? Prije svega mjesto na kojem mogu do\u0107i do publike, povoljne preporuke u omladinskim i rock magazinima poput Poleta i D\u017euboksa i ugovora s velikom izdava\u010dkom ku\u0107om. Ukratko, bila je to prilika da za nekoliko mjeseci ili ne\u0161to vi\u0161e prerastu demo fazu i u\u0111u u dru\u0161tvo bendova sa snimljenim albumom, da anonimnost mjesnih zajednica i vatrogasnih dru\u0161tava zamjene za klubove, dvorane ili stadione.<\/p>\n

Zamjena za demo festivale<\/strong><\/p>\n

Nakon raspada Jugoslavije i pripadaju\u0107eg joj zajedni\u010dkog glazbenog tr\u017ei\u0161ta, omladinski festivali neminovno su se uru\u0161ili i izgubili raniji utjecaj. Negdje u to vrijeme ozbiljnije se po\u010dinje razvijati i nezavisno izdava\u0161tvo i upravo ono premo\u0161\u0107uje ratom ponovno uspostavljene kulturne granice. Pionir nezavisnog izdava\u0161tva u to je predratno i kasnije ratno vrijeme 90-ih bio Zdenko Franji\u0107 i njegova kultna etiketa “Slu\u0161aj najglasnije”, koja je slu\u017eila kao uzor mnogim nezavisnim glazbenim etiketama \u0161to su po\u010dele nicati ne\u0161to kasnije i postale platformom za proboj novih bendova na scenu.<\/p>\n

Najutjecajniji regionalni festival za afirmaciju novih imena u devedesetima i dvijetisu\u0107itima bio je pulski Art’n’Music Festival, festival koji je i za vrijeme ratnih godina uspijevao biti mjestom s kojeg su do \u0161ire publike dolazili neki od najboljih rock bendova iz regije poput Goribora i Repetitora. Art’n’music nedavno je ipak platio danak \u010dinjenici da je na dulji rok odr\u017eivost glazbenog festivala u uvjetima neoliberalne ekonomije gotovo nemogu\u0107a bez savezni\u0161tva s pivarskim i telekomunikacijskim korporacijama na koju vodstvo festivala nije bilo spremno, pa je ovaj projekt nedavno koncepcijski preusmjeren na edukacijske programe i radijske on air<\/em> koncerte.<\/p>\n

Mnogo manje utjecajna uloga pripada HGF-u iz Zaboka, festivalu koji troja od 1996. godine do danas, ali je unato\u010d dobrom startu u prve tri godine odr\u017eavanja, uspio ostati tek revijom lokalnih, hrvatskih bendova me\u0111u kojima rijetki zaista ostaju va\u017enim akterima glazbene scene.<\/p>\n

U rijetki relativno pozitivan primjer valja ubrojiti banjalu\u010dki Jelen Demofest<\/a>, na koji se ove godine prijavio rekordan broj od oko 500 bendova iz cijele regije i trenutno je jedan od rijetkih demo festivala koji pobjednicima zaista nudi konkretne nov\u010dane nagrade; u vidu glazbene opreme, snimanja spota i albuma. Banjalu\u010dki demo festival financijski poma\u017eu gradske vlasti i bogati sponzori, a vodi ga marketin\u0161ka stru\u010dnjakinja Brankica Jankovi\u0107. No i povr\u0161an pogled na portal festivala govori o tome kako se ispod glossy <\/i>etikete neprofitne organizacije i promocije novih glazbenih nada krije poligon za izvla\u010denje novca od strane velikih korporacija i poslovnih subjekata u Banja Luci i okolici.<\/p>\n

\u0160to se krije iza “brige” za nove izvo\u0111a\u010de?<\/strong><\/p>\n

Najnoviji poku\u0161aj hrvatskog glazbenog establishmenta pokrenut ovog prolje\u0107a pod egidama “pomo\u0107i novim imenima” i “borbom za pomla\u0111ivanje radijskog etera” je natje\u010daj Rock Off<\/a>. Projekt Hrvatskog dru\u0161tva skladatelja na svom je “festivalu novog zvuka” odlu\u010dio odabrati dvadeset izvo\u0111a\u010da kojima \u0107e pru\u017eiti priliku za izdavanje, produciranje, koncertiranje pred publikom i medijima. Sve bi jo\u0161 nekako dr\u017ealo vodu da se me\u0111u odabranim imenima nije na\u0161ao velik broj onih koji ve\u0107 imaju snimljene i isproducirane albume, zavidan rejting u krugovima glazbenih urednika i me\u0111u publikom te zavidno iskustvo nastupanja pred publikom. Ima li nekoga tko prati doma\u0107u pop i rock scenu, a nije \u010duo za Gatuzo, Sane, Libar, Saru Renar, Markiz, Silente, Radio Luksemburg, Kinoklub…?<\/p>\n

\u0160to slu\u010daj Rock Off-a<\/i> govori o solidarnosti komercijalne rock scene s nezavisnom, o njihovoj \u017eelji da se, jer im propozicije natje\u010daja to dozvoljavaju, uguraju na festival, prvotno zami\u0161ljen kao platforma za promociju novih, neafirmiranih izvo\u0111a\u010da? Govori mnogo. Prije svega da je na hrvatskoj rock sceni svakome stalo samo do vlastitog probitka, ma koliko se to kosilo s elementarnom pristojno\u0161\u0107u i etikom, te da glazbene cehovske udruge poput HDS jo\u0161 uvijek nisu kadre odgovorno distribuirati novac i medijsku pozornost na izvo\u0111a\u010de koji sasvim sami i s minimalnom pomo\u0107i glazbenog ceha i dr\u017eave egzistiraju na sceni. Pripadnici doma\u0107eg rock mainstreama i establishmenta ovim su natje\u010dajem pokazali da ne znaju ili se prave da ne znaju koji su istinski problemi bendova i izvo\u0111a\u010da koji se probijaju sami, bez pokroviteljstva diskografskih ku\u0107a, uz nesmiljeno poni\u017eavanje od strane ugostitelja i vlasnika klubova, iznajmljiva\u010da glazbene opreme i svih ostalih koji predano cijede nezavisnu glazbenu scenu prema kojoj je, da je bilo volje i promi\u0161ljanja, ovaj natje\u010daj trebao biti usmjeren.<\/p>\n

Kako se u protekla dva desetlje\u0107a u dru\u0161tveno-politi\u010dkom kontekstu mijenjao utjecaj ovakvih manifestacija na kulturno-glazbenu scenu, pitanje je za \u0161iru studiju koja bi se trebala pozabaviti modelima prezentacije i proizvodnje glazbe u uvjetima neoliberalnog kapitalizma u kojemu su glazbeni autori i izvo\u0111a\u010di prepu\u0161teni modelima samoorganiziranja i samopromocije.<\/p>\n

No, valja se prije svega upitati – \u0161to se doista nalazi iza “brige” za nove bendove i izvo\u0111a\u010de?<\/p>\n

Vrlo \u010desto samo poku\u0161aj da se poduzetnici ili glazbeni promotori registrirani kao udruge ili dru\u0161tva s ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u izbore za svoj, uglavnom sve tanji, komad kola\u010da na glazbenom tr\u017ei\u0161tu regije. Poduprti od gradskih vlasti i sponzora, ovi festivali gr\u010devito usmjereni na vlastitu egzistenciju, te\u0161ko uspijevaju zaista opravdati svoju osnovnu namjenu \u2013 promociju novih glazbenih imena i unaprje\u0111enje glazbene scene.<\/p>\n

Danas, u vrijeme tabloidizacije medijskog sadr\u017eaja i trivijalizacije umjetni\u010dke kritike te transformacije diskografskih ku\u0107a u publishing i koncertne agencije, nova glazbena imena nemaju mnogo razumnih razloga za pojavljivanje na demo festivalima. Sve ako se i uspiju nametnuti pred \u017eirijima festivala sastavljenima od djelatnika izdava\u010dkih ku\u0107a, rock veterana i predstavnika sponzora, za nagradu dobivaju besplatno snimanje albuma i kratkotrajnu medijsku pa\u017enju.<\/p>\n

Druga\u010dija nezavisnost<\/strong><\/p>\n

Nakon \u0161to je u posljednjih deset godina do\u0161lo do razvoja piratstva i razli\u010ditih formata glazbe u digitalnom obliku drasti\u010dno je opala fizi\u010dka prodaja nosa\u010da zvuka \u010demu je dodatno pridonijela i recesija, no novi su trendovi na glazbenom tr\u017ei\u0161tu neafirmiranim bendovima otvorili mogu\u0107nost slobodnog odlu\u010divanja o vlastitoj karijeri, glazbi te na\u010dinima prezentacije i funkcioniranja na sceni.<\/p>\n

Pa\u017enja medija i publike danas je rasuta izme\u0111u brojnih open air<\/em> festivala na kojima je kraljevski tretman organizatora i medija rezerviran za velike doma\u0107e i strane zvijezde, dok regionalnim i novim imenima ostaju tek mrvice, pa ako se i uspiju izboriti za nastup \u2013 naj\u010de\u0161\u0107e zavr\u0161avaju na malim, na brzinu sklepanim binama, u terminima ljetne \u017eege pred \u0161a\u010dicom posjetitelja.<\/p>\n

U ropotarnicu pop kulturne povijesti valja kona\u010dno odlo\u017eiti i etiketu “demo benda” koja prestaje biti potrebnom u vremenu kada velik broj samizdata novih bendova vi\u0161e ne zvu\u010de kao amaterski uradci, te u kojemu bendovi i izvo\u0111a\u010di sami odlu\u010duju biti nezavisni, samostalno ula\u017eu\u0107i u sve procese stvaranja, snimanja, produkcije i promocije vlastite glazbe. U posljednje vrijeme nove regionalne glazbene nade sve se \u010de\u0161\u0107e odbijaju potpisati ropske izvo\u0111a\u010dke i nakladni\u010dke ugovore kojima bi udio u autorskim pravima prepustili diskografskim ku\u0107ama i agencijama koje nakon \u0161to legalno prisvoje njihov autorski rad o\u010dekuju od izvo\u0111a\u010da da sami financiraju snimanje albuma, spotova, organiziraju promociju i nastupe. Zato se ve\u0107ina doma\u0107ih i regionalnih izvo\u0111a\u010da samoorganizira u communityje, unutar kojih su izgradili vlastite, samoodr\u017eive platforme za egzistenciju na klupskoj sceni. Ovi kolektivi ure\u0111eni su na DIY principima, \u010dlanovi benda zajedni\u010dki donose odluke o vlastitom funkcioniranju, umjesto da o njima odlu\u010duju menad\u017eeri ili direktori izdava\u010dkih ku\u0107a, sami se brinu za snimanje i produciranje svojih pjesama i albuma, digitalno ih objavljuju na internetu i\/ili na etiketama nezavisnih izdava\u010da, podr\u017eavaju prijateljske projekte i glazbenike vode\u0107i ih na vlastite turneje te na koncu sami organiziraju i festivale na kojima priliku za kaljenje svira\u010dkog iskustva daju svojim kolegama. Tako je u perspektivom nezavisnog izdava\u0161tva glazba vra\u0107ena onima koji ju je izvode, pa u \u017eelji da parafraziramo slavnu krilaticu radni\u010dkog samoupravljanja “Tvornice radnicima” ovaj pregled mo\u017eemo zavr\u0161iti i s porukom “Glazba glazbenicima!”.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bogata povijest demo festivala u vrijeme biv\u0161e dr\u017eave govori o vremenima “ponosa i slave” pop i rock glazbe na Balkanu, kada je samoupravni socijalizam kao dru\u0161tveno-politi\u010dko ure\u0111enje podupirao omladinske pop i rock smotre novih izvo\u0111a\u010da, kao mjesta osvjedo\u010dene modernosti i proklamiranih gra\u0111anskih sloboda jugoslavenskog modela socijalizma….<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":2235,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[106],"class_list":["post-2230","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2230"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36847,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2230\/revisions\/36847"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2235"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2230"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2230"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2230"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2230"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2230"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2230"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2230"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}