{"id":223,"date":"2014-04-02T07:00:01","date_gmt":"2014-04-02T06:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=223"},"modified":"2018-02-22T16:27:28","modified_gmt":"2018-02-22T15:27:28","slug":"medijski-standardi-migracijske-politike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=223","title":{"rendered":"Medijski standardi migracijske politike"},"content":{"rendered":"<p>Zabrinjavaju\u0107i podaci o plodnom nastavku ksenofobi\u010dnih tendencija u hrvatskom dru\u0161tvu, a s obzirom na rastu\u0107e interkontinentalne migracije, svakako upu\u0107uju na potrebu za razmatranjem medijske sukreacije potonje teme. Jedno ove\u0107e istra\u017eivanje raspolo\u017eenja gra\u0111ana prema strancima, koje je ljetos organizirao Centar za mirovne studije (CMS), izazvalo je tako u doma\u0107im novinama prili\u010dan interes, te je u javnost plasirano sa zamjetnom pa\u017enjom. Iskori\u0161ten je raspon pristupa rezultatima od naslova poput \u201cSvaki tre\u0107i Hrvat ksenofob\u201d, do konstatacija da dvije tre\u0107ine anketiranih ipak nije nesklono doseljenicima.<\/p>\n<p>Ne pamtimo da je u novije vrijeme zabilje\u017een, me\u0111utim, iole refleksivan \u010dlanak ili medijski osvrt na vlastitu ulogu u razvoju dru\u0161tvenog odnosa spram tih pitanja. Pripadaju\u0107e relacije unutar zajednice neobavezno se interpretiraju kao produkt izvjesnih tradicijskih prinuda, ratom izazvanih psiholo\u0161kih efekata, partijskih utjecaja i sli\u010dnog, dok izostaje analiti\u010dki zor s ubrojenim politi\u010dko-edukativnim pe\u010datom samih medija.<\/p>\n<p>Uvjereni da je rije\u010d o relevantnoj i obuhvatnoj vezi, pak, posegnuli smo za arhivom dnevnonovinskih \u010dlanaka posve\u0107enih neregularnim migrantima i tra\u017eiteljima azila, a fokusiraju\u0107i se na razdoblje unazad pola godine. Dodali smo tome i pogled na razdoblje od prva tri mjeseca pro\u0161le, 2013. godine, iz vremena otprije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Op\u0107enito, hrvatske novine zaokupljene su migrantima ve\u0107inom s obzirom na izgrede koji tu populaciju svrstavaju prema crnoj kronici, ne samo zbog neregularnog prelaska dr\u017eavne granice. Posrijedi je listom prepri\u010davanje redovitih policijskih izvje\u0161taja, li\u0161eno \u010dak i kurtoazije, gdje slikovitima bivaju tek opisi tehni\u010dkih rje\u0161enja za skrivanje. Bilo da je na stvari \u201cdvostruko dno\u201d nekog putni\u010dkog ili teretnog vozila, ili \u201cdvostruki krov\u201d, prostor \u201cizme\u0111u paleta\u201d, \u201cme\u0111u trupcima\u201d, \u201cu hrpama \u017eita\u201d, ili \u201cu ormari\u0107u za struju\u201d u vlaku, nesumnjivo je rije\u010d o posebnom \u017eanru, nekoj vrsti intrigantne pripovijesti s antijunacima na\u0161eg doba.<\/p>\n<p>Hrvatska me\u0111u zemljama EU ima najdulju kopnenu granicu prema ne\u010dlanicama, a prisilni migranti svakako su otpisani dru\u0161tveni i politi\u010dki suvi\u0161ak epohe, no hrvatski mediji uvelike ih dodatno isklju\u010duju, bez obzira \u0161to imigranti jo\u0161 uvijek nisu preplavili najnoviju \u010dlanicu kontinentalnog saveza. Naj\u010de\u0161\u0107a sintagma koja ih prati jest \u201cu potrazi za boljim \u017eivotom u EU\u201d <sup><a href=\"#footnote_1_223\" id=\"identifier_1_223\" class=\"footnote-link footnote-identifier-link\" title=\"npr. Novi list &ndash; 15. sije\u010dnja 2013., Jutarnji list &ndash; 31. sije\u010dnja 2013., Glas Slavonije &ndash; 20. o\u017eujka 2013., Slobodna Dalmacija &ndash; 14. rujna\">1<\/a><\/sup>, mo\u017eda sugeriraju\u0107i da se radi o motivu vi\u0161e komocije, ne o ultimativnom egzistencijalnom pritisku i \u017eivotnoj opasnosti.<\/p>\n<p>S tim je u neposrednoj vezi i radno-pravni rakurs; aspekt zbrinjavanja migranata u pravilu se lomi na perspektivi njihova zapo\u0161ljavanja i samostalnog privre\u0111ivanja, tj. samoodr\u017eivosti, a koju je u me\u0111uvremenu ispustilo iz \u0161aka i doma\u0107e radni\u0161tvo. U Hrvatskoj jo\u0161 nije za\u017eivio notorni europsko-unijski diskurs o imigrantima koji \u0107e se okoristiti \u0161irokim asortimanom ovda\u0161njih socijalnih povlastica, a \u0161to se pod izlikom za\u0161tite domicilnog dru\u0161tva i politi\u010dkog mu sistema prome\u0107e u alat liberalno-ekonomske restrikcije samih tih standarda koji se navodno brane. Ipak, nerijetko se ve\u0107 u hrvatskim novinama formira konkurentski odnos me\u0111u doma\u0107im i pretpostavljenim stranim radnicima, uz poziv na stratifikaciju sli\u010dnu onoj u drugim zemljama EU s obzirom na recentnu ekonomsku krizu.<\/p>\n<p>Povrh na\u010delnih pozicija, izdvojit \u0107emo nekoliko simptomati\u010dnih \u010dlanaka koji dobro ocrtavaju prestupe u onom \u0161to se ina\u010de nastoji medijski lokalizirati pod egidom politi\u010dke korektnosti. \u201cAzilanti iz zapadnog Balkana navalili u EU\u201d, naslov je u Ve\u010dernjem listu od 7. sije\u010dnja 2013. godine, uz tzv. <em>lead<\/em>\u00a0\u201cEU ponovno razmi\u0161lja o ukidanju bezviznog re\u017eima\u201d, i tekst kojim se uspore\u0111uje rast doti\u010dnih migracija izme\u0111u 2010. i 2012. godine, no bez ura\u010dunavanja krize, direktnog uzro\u010dnika trenda.<\/p>\n<p>Izostaje stav ovog zagreba\u010dkog dnevnika o nazna\u010denoj politici EU; \u0161tovi\u0161e, to \u0107e se ispostaviti konstantom hrvatske medijske interpretacije migrantske tematike. \u201cVe\u010dernjak\u201d nadalje, lanjskoga 1. o\u017eujka, donosi \u010dlanak s nadnaslovom \u201cTra\u017eitelji azila po\u010dinili brojna kaznena djela\u201d i naslovom \u201cKroz Kutinu u posljednjih \u0161est godina pro\u0161lo 5000 azilanata\u201d. A posrijedi je 47 slu\u010dajeva u tom periodu, \u0161to je po iskazu policijskog na\u010delnika u Kutini \u2013 ovdje nezabilje\u017eenom \u2013 nizak prosjek. Pa bi vjerodostojan nadnaslov glasio, u stvari: \u201cTra\u017eitelji azila po\u010dinili malobrojna kaznena djela\u201d.<\/p>\n<p>Iste novine objavljuju 24. o\u017eujka reporta\u017eu iz prihvatili\u0161ta za strance u Je\u017eevu, gdje novinar koristi svoje libanonsko porijeklo da lingvisti\u010dki efikasno raskrinka 45 osoba koje se tamo predstavljaju kao Sirijci. Jer tako bi lak\u0161e do\u0161le do azila u Hrvatskoj, s obzirom na aktualnu politiku EU prema Siriji. Ovdje trijumfira istra\u017eiva\u010dko novinarstvo u lovu na unosne, atraktivne strane uljeze, zaklju\u010duju\u0107i da su \u201czapravo mnogi od njih Al\u017eirci, Marokanci i Tuni\u017eani\u201d. Pregled istog dnevnika nastavljamo vije\u0161\u0107u od 12. prosinca, s naslovom \u201cDoznake stranaca zaposlenih u Hrvatskoj rastu i u krizi\u201d, a pitanje \u0161to se za to vrijeme doga\u0111a s doma\u0107om \u010deljadi ostaje vi\u0161e neizre\u010denom slutnjom i prijetnjom.<\/p>\n<p>Ipak, sve to u \u201cVe\u010dernjem listu\u201d nadma\u0161uje 1. o\u017eujka 2014. komentator Bo\u017eo Skoko, uz naslov \u201cHrvatski model za Europu: najbolje rije\u0161eno islamsko pitanje\u201d. Autor je usporedio odnose prema muslimanima u Europi, pre\u0161utiv\u0161i \u010dinjenicu da se u Hrvatskoj radi o prete\u017eno autohtonoj manjini, barem u razdoblju od posljednje nam dvije-tri dr\u017eavne zajednice. Njegov cilj ukazuje se naposljetku: nije to manjinska uzor-politika za Europu, ve\u0107 isticanje da je muslimanska manjina \u201co\u010dito korektnija od nekih drugih\u201d u Hrvatskoj, jer se \u201cne ustru\u010dava re\u0107i istinu\u201d o dobrohotnosti ve\u0107inaca.<\/p>\n<p>\u201cJutarnji list\u201d 7. velja\u010de 2013. nastavlja staru kampanju u zagreba\u010dkoj \u010detvrti Dugave, oko prihvatili\u0161ta za tra\u017eitelje azila. Opet su najja\u010de reporta\u017eno sredstvo izjave anonimnih susjeda, odreda negativne prema migrantima, uz me\u0111unaslove i <em>leadove<\/em> koji pitaju i odgovaraju: \u201cZa doma\u0107i svijet azilanti su vi\u0161e prijetnja, nego dobri susjedi\u201d, \u201cZa\u0161to ba\u0161 u Dugavama?\u201d, \u201cOvo nije Afrozajednica!\u201d, \u201cNeki kradu, drugi pitaju\u201d. Vijest od 23. travnja, o zaustavljanju neregularnih migranata na dr\u017eavnoj granici, resi jo\u0161 ve\u0107a dosjetljivost, pa je naslovljena \u201cDva Sudanca, Sirijac, dva Eritrejca i osmorica iz Magreba i\u0161li preko granice\u201d, i nadnaslovljena \u201cZvu\u010di kao po\u010detak lo\u0161eg vica\u201d.<\/p>\n<p>\u201cTrojicu azilanata iz Maroka uhitili zbog silovanja\u201d, naslov je \u010dlanka u \u201cJutarnjem listu\u201d od 14. rujna, a zbog kojeg je CMS zatra\u017eio o\u010ditovanje Vije\u0107a \u010dasti Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva. Jer, novinarka Hajdi Karaka\u0161 Jakubin \u201cna iznimno diskriminatoran, ksenofobi\u010dan, rasisti\u010dki i uvredljiv na\u010din opisuje tra\u017eitelje azila\u201d i \u201cjavno poziva na mr\u017enju prema osobama smje\u0161tenim u Prihvatili\u0161tu za tra\u017eitelje azila u Dugavama\u201d, me\u0111u ostalim citiraju\u0107i neimenovanu mje\u0161tanku da \u201cima azilanata koji na sve mogu\u0107e na\u010dine poku\u0161avaju posti\u0107i da ih se ne vrati u mati\u010dne zemlje\u201d, i zaklju\u010duju\u0107i da \u0107e se s ulaskom Hrvatske u EU \u201cstanje pogor\u0161ati, a &#8216;gostiju te vrste&#8217; biti sve vi\u0161e\u201d.<\/p>\n<p>Novinarki je izre\u010dena te\u017ea opomena, no donekle sli\u010dan pristup istom doga\u0111aju primje\u0107ujemo istog dana u Novom listu, s \u010dlankom naslova \u201cStrava u Zagrebu\u201d i nadnaslovom \u201cStranci u no\u0107i\u201d. Pritom je problem i to \u0161to su u oba slu\u010daja pri\u010de komponirane od nedovoljno \u010dinjenica, a ni do danas nije dokazano da su osumnji\u010deni Marokanci silovali 19-godi\u0161nju Zagrep\u010danku. No, ovdje treba istaknuti da rije\u010dke novine u dnevni\u010dkom rangu ipak najprogresivnije i najkorektnije obra\u0111uju migrantske teme.<\/p>\n<p>Spomenuti osje\u010dki dnevnik, iz iste vlasni\u010dke grupacije, me\u0111utim, u dva navrata kroz promatrano razdoblje pokazao se manje naprednim. Tako 15. sije\u010dnja potpiruje nervozu vije\u0161\u0107u da gradski hotel \u201cMursa\u201d postaje centar za azilante; iznose se mahom negativne reakcije zaposlenih i susjeda. Tako\u0111er, 14. rujna, u tekstu o zbrinjavanju posebnih kategorija, \u201cGlas Slavonije\u201d me\u0107e tra\u017eitelje azila u alarmantni kontekst, naslovom \u201cOsam psihi\u010dki bolesnih osoba \u017eivjet \u0107e samostalno u tri dr\u017eavna stana umjesto u Domu\u201d. Na koncu, dotaknimo se i \u201cSlobodne Dalmacije\u201d: 14. rujna bilje\u017eimo naslov \u201cSedam dr\u017eavnih stanova za azilante\u201d i krajnje ishitren nadnaslov \u201cHrvatska postaje Meka za useljenike\u201d.<\/p>\n<p>Sli\u010dno se brojevima manipulira i 10. prosinca, uz naslov \u201cU kra\u0111i uhva\u0107eno 30 azilanata\u201d i nadnaslov \u201cZagreb\u201d, premda ne saznajemo o kojem je vremenskom intervalu rije\u010d. Sasvim je mogu\u0107e, dakle, kako je posrijedi godi\u0161nja ili vi\u0161egodi\u0161nja, ni po \u010demu osobita statistika, nalik primjeru iz Kutine. Ipak, u splitskom dnevniku nalazimo i jedan hvalevrijedan \u010dlanak, objavljen 8. velja\u010de 2014. godine, naslova \u201cTriljani: Dobro nam do\u0161li, dragi Kurdi!\u201d, koji predstavlja reporta\u017eu o pozitivnim reakcijama mje\u0161tana na otvaranje tranzitnog centra za migrante u Cetinskoj krajini.<\/p>\n<p>Tako valja istaknuti jo\u0161 dva teksta; reporta\u017eu iz Dugava u \u201cVe\u010dernjem listu\u201d od 6. studenog, s dobrom mjerom nenametljivog razumijevanja migrantskih stradanja i predrasuda s kojima ih \u010desto do\u010dekujemo, pod naslovom \u201cTo nisu kradljivci i ubojice, nego oni koji bje\u017ee od zla\u201d, kao i \u010dlanak u \u201cJutarnjem listu\u201d od 17. listopada, pod naslovom \u201cAzilanti zaslu\u017euju novu domovinu, ako to nije na\u0161a \u2013 stav je EU\u201d. I, ako bismo od ne\u010deg trebali zapo\u010deti bolji medijski odnos prema iznesenoj materiji, to bi moglo biti upravo propitivanje manjkavih standarda migracijske politike EU.<\/p>\n<p>Jer, ti se standardi u Hrvatskoj uzimaju zdravo za gotovo, uz napomene da su humaniji od na\u0161ih donedavnih. EU se pritom aktivno zatvara jo\u0161 otkako je konstituirana, dok uzroci sve ve\u0107eg priljeva migranata le\u017ee prvenstveno u njezinoj ekonomskoj praksi koja najte\u017ee \u0161teti zemljama Tre\u0107eg svijeta. Nije suvi\u0161na bojazan da bi hrvatski mediji, uslijed nezainteresiranosti za te aspekte predmeta, mogli dugoro\u010dno ostati zabavljeni komercijalno pouzdanim manipulacijama kao \u0161to je antagoniziranje doma\u0107eg radni\u0161tva s imigrantskom konkurencijom, dakako garnirano me\u0111uvjerskom i me\u0111urasnom pirotehnikom.<\/p>\n<ol class=\"footnotes\"><li id=\"footnote_1_223\" class=\"footnote\">npr. Novi list \u2013 15. sije\u010dnja 2013., Jutarnji list \u2013 31. sije\u010dnja 2013., Glas Slavonije \u2013 20. o\u017eujka 2013., Slobodna Dalmacija \u2013 14. rujna<span class=\"footnote-back-link-wrapper\">[<a href=\"#identifier_1_223\" class=\"footnote-link footnote-back-link\">&#8617;<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zabrinjavaju\u0107i podaci o plodnom nastavku ksenofobi\u010dnih tendencija u hrvatskom dru\u0161tvu, a s obzirom na rastu\u0107e interkontinentalne&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":221,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[1],"tags":[243,28,46],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-223","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-uncategorized","tag-eu","tag-mediji","tag-migracije","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=223"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22542,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/223\/revisions\/22542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=223"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=223"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=223"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=223"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=223"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=223"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=223"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}