{"id":22296,"date":"2018-02-13T08:00:28","date_gmt":"2018-02-13T07:00:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22296"},"modified":"2021-02-25T10:55:15","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:15","slug":"slovensko-priznanje-palestine-mala-gesta-i-velika-buka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22296","title":{"rendered":"Slovensko priznanje Palestine? Mala gesta i velika buka"},"content":{"rendered":"

U odnosu prema bliskoisto\u010dnim pitanjima, isto\u010dnoeuropske zemlje u pravilu poslu\u0161no slijede migove Sjedinjenih Dr\u017eava. No Slovenija je nedavno, sasvim suprotno trendovima, najavila skoro priznanje Palestine, dr\u017eave \u010dije zakonito osnivanje ve\u0107 pedeset godina onemogu\u0107uje izraelska okupacija.<\/strong><\/p>\n

Davnih vremena, u sedamdesetim i osamdesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a, postojala je jedna neobi\u010dna stvar, zvala se politi\u010dka satira. O\u010dito se politika tada uzimala jo\u0161 dovoljno ozbiljno da se s tom ozbiljno\u0161\u0107u moglo kvalitetno izrugivati. Danas je zada\u0107a politi\u010dkog satiri\u010dara beskona\u010dno te\u017ea. Kako se naime uop\u0107e izrugivati politici koja je ve\u0107 sama po sebi groteskna satira? Vje\u010dno preplanuli Borut Pahor neko\u0107 je mogao biti meta podsmijeha jer radije posje\u0107uje solarij, nego \u0161to obna\u0161a funkciju predsjednika republike. Zalud! Danas to Pahor sam radi: “Sa svojih 55 godina naboran sam kao pas pasmine mops. To je danak pu\u0161enju u mladosti i spavanju na suncu \u010ditav \u017eivot. Mo\u017eda da ve\u010deras ne odem u solarij?” Nekada\u0161nji politi\u010dki satiri\u010dar bi se Pahorovom sun\u010danju sigurno bolje narugao, ali za to je sada prekasno. Lo\u0161e ispri\u010danu \u0161alu na\u017ealost nije mogu\u0107e spasiti. I \u010dini se da je dana\u0161nja politika uistinu samo lo\u0161a \u0161ala, koja se ne mo\u017ee zasititi smijanja na na\u0161 ra\u010dun.<\/p>\n

No, vratimo se jo\u0161 malo u zlatna vremena i prisjetimo legende o Radiju Jerevan, odnosno o tipu vica pod tim imenom koji je bio omiljen u nekada\u0161njem Isto\u010dnom bloku. On je i\u0161ao otprilike ovako: po uzoru na upite upu\u0107ene radiju postavlja se pitanje \u2013 Je li istina?, na \u0161to radio odgovara \u2013 U na\u010delu da, makar… Taj je makar nagovije\u0161tao apsurdan preokret. Slikovito prika\u017eimo na primjeru. Pitanje radiju Erevan: “Je li istina da bi u \u0160vicarskoj bilo mogu\u0107e uvesti komunizam?” Odgovor: “U na\u010delu da, ali bi bilo \u0161teta”. Kao malen prilog toj tradiciji mo\u017eemo uvesti i na\u0161u trenutnu temu, najavu slovenskog priznanja Palestine. Je li istina da podr\u017eavate samoodre\u0111enje naroda? U na\u010delu da, ali ovisi o narodu.<\/p>\n

Pomalo neo\u010dekivano, ministar vanjskih poslova Karl Erjavec je krajem pro\u0161le godine najavio slovensko priznanje Palestine. Za\u0161to neo\u010dekivano? Zato \u0161to je upravo tu inicijativu jo\u0161 2014. pokrenula zastupni\u010dka skupina stranke Levica. U tom je trenutku Palestinu priznala i \u0160vedska te se \u010dinilo kako je mogu\u0107e i priznanje na razini Europske unije, odnosno da \u0107e se za priznanje odlu\u010diti ve\u0107i broj \u010dlanica. Upravo je taj argument iskoristio Erjavec kada je rekao da je s priznanjem potrebno pri\u010dekati. Nakon dobre tri godine \u010dekanja o\u010dito je nastupio pravi trenutak, ali za\u0161to ba\u0161 sada? Na pamet padaju barem dva razloga. Prvi, vanjskopoliti\u010dki, preseljenje je ameri\u010dkog veleposlanstva iz Tel Aviva u Jeruzalem i time priznanje potonjeg za glavni grad Izraela. Pritom je postalo jasno da nije mogu\u0107e ra\u010dunati na nekakvo kolektivno priznanje Palestine od strane EU. Drugi, unutarpoliti\u010dki razlog skora\u0161nji su parlamentarni izbori u Sloveniji, to\u010dan datum kojih \u0107e se znati krajem marta odnosno po\u010detkom aprila, a najvjerojatniji je prvi tjedan juna. Ukratko, za eventualno priznanje nije ostalo previ\u0161e vremena.<\/p>\n

Sigurna ve\u0107ina?<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to Erjav\u010devu najavu mo\u017ee se promatrati i kao predizbornu gestu koja bi u narednim tjednima mogla i splasnuti, tako da naposljetku zbog vremenskog pritiska do priznanja ni ne do\u0111e. Ina\u010de, vladaju\u0107e stranke tvrde da su u potpori priznanju ujedinjene te da imaju i potrebnu parlamentarnu ve\u0107inu. Ipak, sve se skupa usporilo odmah po samoj najavi. Ministarstvo vanjskih poslova parlamentarnom odboru za vanjske poslove dosad jo\u0161 nije dostavilo potrebne materijale i procjene posljedica priznanja, zbog \u010dega se priznanje u februaru ve\u0107 izjalovilo. Sada vlada od svih ministarstava do 12. februara o\u010dekuje revidirani izvje\u0161taj o posljedicama priznanja.<\/p>\n

Pojavile su se, naravno, reakcije. Pismom predsjedniku vlade, Miri Ceraru, oglasila se konferencija 48 najve\u0107ih ameri\u010dkih \u017eidovskih organizacija. U njemu izra\u017eavaju neugodnu iznena\u0111enost najavljenim priznanjem: “Slovensko priznanje Palestine ne\u0107e uvjeriti Palestince da se vrate pregovorima te \u0107e potkopati smislen pristup rje\u0161avanju desetlje\u0107ima duge krize, kakav su neposredni pregovori me\u0111u stranama. Uzrokovat \u0107e produ\u017eenje razdoblja bez mira”. Neka nitko vi\u0161e ne sumnja u strahovitu mo\u0107 malih dr\u017eava, jer ako Slovenija na Bliskom Istoku mo\u017ee “odu\u017eiti razdoblje bez mira”, onda je o\u010dito sve mogu\u0107e!<\/p>\n

To je pratila i turneja izraelskog veleposlanika u Sloveniji koji je posjetio sve parlamentarne stranke (uz iznimku Levice koje je odbila razgovore) te ih uvjeravao u besmislenost i kontraproduktivnost priznanja. Unato\u010d tome da se u proceduralnom smislu priznavanje oduljilo, u me\u0111uvremenu su se ocrtala stajali\u0161ta doma\u0107ih politi\u010dkih aktera. S jedne su strane stranke vladaju\u0107e koalicije, mo\u017eda s figom u d\u017eepu. Podr\u017eala bi ih i Levica, barem neki od nezavisnih zastupnika, a vrlo vjerojatno i barem nekoliko zastupnika Nove Slovenije. Kr\u0161\u0107anskodemokratska Nova Slovenija bi se pritom naime ugledala na politiku Svete stolice, koja je naklonjena priznavanju Palestine. Novope\u010deni predsjednik te stranke, Matej Tonin, tako\u0111er je u pro\u0161losti vi\u0161e puta izrazio potporu rje\u0161enju palestinskog pitanja u obliku dviju dr\u017eava.<\/p>\n

Drugi, poput osun\u010danog predsjednika Boruta Pahora, ve\u0107 su izrazili zadr\u0161ke oko priznanja jer to u trenutnim okolnostima ne bi doprinijelo mirovnom procesu te bi situaciju potencijalno jo\u0161 i zao\u0161trilo. Ukratko, ponavljanje to\u010dno onoga \u010dime prijeti konferencija ameri\u010dkih \u017didova. Jo\u0161 manje dlake na jeziku imaju na nacionalisti\u010dkom portalu Domovina.je<\/a>. Jedan od njihovih kolumnista na primjer pi\u0161e<\/a> da je “priznanje Palestine ideolo\u0161ka pobjeda slovenske ljevice koja podr\u017eava antisemitsku politiku palestinskih terorista, realiziraju\u0107i time politiku svojih prethodnika”. Drugi su navodno zabrinuti komentatori poku\u0161ali upozoriti na \u0161tetne ekonomske posljedice koje bi priznanje imalo za Sloveniju. Ipak, detaljniji pogled otkriva da bi one bile jedva primjetne, jer je robna razmjena izme\u0111u zemalja ve\u0107 sada izrazito skromna, pa i unutar tih proporcija ide vi\u0161e u korist Izraela nego Slovenije. Na Izrael otpada 0,2 posto slovenskog izvoza, dok na Sloveniju otpada 0,5 posto izraelskog izvoza. I izraelskih je turista jedva jedan posto me\u0111u svima koji posje\u0107uju Sloveniju. Ostali su ekonomski pokazatelji jednako skromni, zbog \u010dega nije potrebno strahovati pred eventualnim ekonomskim embargom.<\/p>\n

Jupiter i vol<\/strong><\/p>\n

Naposljetku se vratimo Radiju Jerevan: priznavanje prava na samoodre\u0111enje je kao obi\u010dno uvjetovano narodom, a ne pravom samoodre\u0111enja, koje bi trebalo va\u017eiti za sve narode. Katalonija, Kosovo, Kurdi(stan), Krim itd. \u0160to drugo uop\u0107e re\u0107i nego ponoviti staru rimsku izreku \u2013 \u0160to je dozvoljeno Jupiteru, nije dozvoljeno volu! Naravno da pritom postoji jo\u0161 jedna, mo\u017eda i najva\u017enija perspektiva, koju je iznio jedan od najboljih poznavatelja bliskoisto\u010dne problematike u Sloveniji, dr. Primo\u017e \u0160trbenc. On u svojoj analizi pru\u017ea presjek grandioznog uvjerenja i samozanesenosti da se zbog pitanja slovenskog priznanja Palestine doga\u0111a ne\u0161to veliko i sudbonosno. Uistinu, radi se o prvorazrednoj simboli\u010dkoj politi\u010dkoj gesti, no ona na samu palestinsku dr\u017eavnost ne\u0107e i ne mo\u017ee imati realnih u\u010dinaka. Naime, zate\u010deno stanje na terenu takvo je da jednostavno vi\u0161e ne postoje uvjeti za uspostavu palestinske dr\u017eave, \u010dak i kad bi ju deklarativno priznao \u010ditav svijet.<\/p>\n

Kako je izlo\u017eio \u0160trbenc, Izrael je od 1967. godine na okupiranoj zemlji, Zapadnoj Obali i Isto\u010dnom Jeruzalemu, naselilo je ve\u0107 vi\u0161e od 700.000 naseljenika. Ta je dr\u017eava to napravila sistemski i promi\u0161ljeno, s izri\u010ditom namjerom spre\u010davanja osnutka neovisne Palestine. Velike su izraelske kolonije Jeruzalem prakti\u010dki odrezale od palestinskog zale\u0111a. Dodatan moment komadanja Palestine mre\u017ea je modernih \u0161irokih autocesta po kojima smiju voziti samo Izraelci, da “sigurnosnu ogradu” duboko u unutra\u0161njosti Zapadne Obale uop\u0107e ne spominjemo. Izrael je zaposjeo izvore vode i okupirao bogata palestinska podru\u010dja te sistemski onemogu\u0107ava ekonomski razvoj Palestine. Ukratko, sam Izrael ve\u0107 pedeset godina sistematski uni\u0161tava uvjete za nastanak neovisne Palestine i to ni slovensko priznanje nikako ne mo\u017ee promijeniti.<\/p>\n

Za Sloveniju takvo priznanje naravno ima simboli\u010dki zna\u010daj, no vi\u0161e zbog vlastite povijesti i prava na samoodre\u0111enje, nego zbog istinske predanosti palestinskoj borbi za vlastitu dr\u017eavu. Iako se za to priznanje, bez obzira na sve, potrebno odlu\u010diti, te\u0161ko se rije\u0161iti osje\u0107aja da se u svemu tome radi o brzopoteznom predizbornom politi\u010dkom naklapanju.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela: Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Davnih vremena, u sedamdesetim i osamdesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a, postojala je jedna neobi\u010dna stvar, zvala se politi\u010dka satira. O\u010dito se politika tada uzimala jo\u0161 dovoljno ozbiljno da se s tom ozbiljno\u0161\u0107u moglo kvalitetno izrugivati…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22300,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-22296","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22296","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22296"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22296\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22348,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22296\/revisions\/22348"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22300"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22296"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22296"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22296"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22296"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22296"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22296"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22296"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}