{"id":22282,"date":"2018-02-09T14:20:50","date_gmt":"2018-02-09T13:20:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22282"},"modified":"2018-02-09T14:47:47","modified_gmt":"2018-02-09T13:47:47","slug":"saborski-zastupnici-hko-i-hiperinflacija-diploma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22282","title":{"rendered":"Saborski zastupnici, HKO i “hiperinflacija diploma”"},"content":{"rendered":"

Rasprava koja se u petak 9. februara 2018. vodila u Hrvatskom saboru na temu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru<\/a> (HKO) lako bi se mogla uvrstiti me\u0111u \u0161kolske primjere potpune proma\u0161enosti predstavni\u010dke demokracije, a na kojemu bi se mogle obrazovati cijele generacije nekih budu\u0107ih profesionalnih politi\u010dara. Uz malu iznimku SDP-ovih Sabine Glasnovac i Miranda Mrsi\u0107a, koji su jedini barem pogodili okvire diskursa, ostali su, uklju\u010duju\u0107i npr. i dr. Vesnu Pusi\u0107 (HNS), dugogodi\u0161nju profesoricu na odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, pokazali gotovo frapantnu neupu\u0107enost i neinformiranost. Posebno se iskazao predstavnik kluba zastupnika HDZ-a Tomislav Sokol, doktor pravnih znanosti, koji je na temelju niza pogre\u0161nih zaklju\u010daka, poluinformacija i objeda koje obi\u010dno plutaju u konzervativnim dijelovima akademskih krugova na ovu temu argumentirao protiv HKO-a, da bi potom svoje izlaganje zaklju\u010dio podr\u0161kom zakonu koja se nije mogla prejudicirati ni iz jednog argumenta \u0161to ga je ranije iznio. Njemu za petama pozicionirao se Ivan Lovrinovi\u0107 koji je nekako uspio zaklju\u010diti da ovaj zakon dokida stru\u010dna zvanja majstora \u2013 u srednjim \u0161kolama \u2013 te da Bolonja nije globalni sustav. Poanta njegove intervencije ostaje misti\u010dna.<\/p>\n

Od poluistina i objeda koje smo mogli \u010duti u Saboru, najzanimljivija je nova HDZ-ova retorika o “hiperinflaciji diploma”. Skandaloznost ove pozicije proizlazi iz \u010dinjenice da je HDZ u ovoj dr\u017eavi na vlasti ve\u0107inu njezine samostalnosti. S obzirom na to, upravo je HDZ mijenjao dio po dio svakog dijela obrazovanja, a sve u skladu s tada novom ideologijom kapitalizma, liberalizacija, privatizacija, komercijalizacija i zajedni\u010dkog nazivnika za sve to \u2013 bolonjske reforme. S obzirom na to da smo u godinama koje su prethodile pridru\u017eivanju Europskoj uniji imali izrazito nizak broj visokoobrazovanih osoba (od 7-13 posto stanovni\u0161tva, ovisno prema statisti\u010dkoj metodi, dok je cilj bio pove\u0107ati do na 20 posto) u periodu oko 2005. godine kada je po\u010dela prakti\u010dna implementacija Bolonje, najzastupljeniji argument bio je kako moramo ostvariti “dru\u0161tvo znanja”i “informati\u010dko dru\u0161tvo” za \u0161to je bilo nu\u017eno pove\u0107ati broj visokoobrazovanih. Od svih negativnih ishoda Bolonje, ovaj pozitivni je zapravo i ostvaren, te je skra\u0107ivanjem pojedinih ciklusa visokog obrazovanja (na 3 preddiplomske i 2 diplomske studijske godine) s jedne strane smanjen “drop out”, a s druge pove\u0107an broj visokoobrazovanih ljudi u zemlji.<\/p>\n

Proma\u0161ene logike<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, logika “prilago\u0111avanja obrazovanja tr\u017ei\u0161tu” u tranzicijskim i kriznim uvjetima pokazala se potpuno pogre\u0161nom, jer tr\u017ei\u0161te novoimplementirani obrazovni sustav jednostavno nije “prepoznavalo<\/a>“. To, je kao \u0161to smo ve\u0107 vi\u0161e puta pisali<\/a> rezultiralo s jedne strane udvostru\u010davanjem veleu\u010dili\u0161nih i sveu\u010dili\u0161nih diploma te gotovo potpunom nezapo\u0161ljivo\u0161\u0107u tzv. bakalara, odnosno sveu\u010dili\u0161nih prvostupnika. HKO nudi jednostavno rje\u0161enje ovog problema \u2013 izjedna\u010davanje veleu\u010dili\u0161nih i sveu\u010dili\u0161nih studija, \u0161to bi zna\u010dilo zapravo inkorporaciju veleu\u010dili\u0161ta u sveu\u010dili\u0161ta. Sli\u010dni se primjeri mogu prona\u0107i u brojnim zemljama, poput primjerice Velike Britanije koja je tako\u0111er pripojila svoje politehnike sveu\u010dili\u0161tima. HKO je jedan od posljednjih i najva\u017enijih zakona koje Hrvatska treba donijeti da bi se bolonjski sustav napokon integrirao u dru\u0161tvo i tr\u017ei\u0161te rada i \u010dije \u0107e dono\u0161enje smanjiti broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba.<\/p>\n

No, tokom devedesetih godina, HDZ je pomogao otvaranje brojnih veleu\u010dili\u0161ta u koje je ne samo uhljebio jedan dio svojih kadrova, nego su ta veleu\u010dili\u0161ta slu\u017eila i za brzi dolazak do visoke stru\u010dne spreme potrebne za budu\u0107e bavljenje politikom. Stoga danas kada se govori o spajanju ovih razina, za HDZ dolazi do brojnih prakti\u010dnih problema \u2013 od vi\u0161ka vlastitog kadra, do ukidanja nekih veleu\u010dili\u0161ta koji su ih poprili\u010dno dobro slu\u017eili. I upravo se ovo prije\u010di na putu dono\u0161enja HKO-a. Drugi aspekt je nevjerojatan snobizam i interesi pojedinih akademika, okupljenih oko rektora Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu Damira Borasa koji su \u010dak oti\u0161li toliko daleko da su podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti<\/a> zakona o HKO ne mare\u0107i pritom za interese i karijere svih sveu\u010dili\u0161nih i veleu\u010dili\u0161nih prvostupnika.<\/p>\n

HKO se mora izglasati<\/strong><\/p>\n

Ovaj se zakon mora donijeti, alternativa ne postoji. Opasnije od integracije veleu\u010dili\u0161ta sa sveu\u010dili\u0161tima je stvoriti nekoliko izgubljenih visokoobrazovanih generacija bez ikakve mogu\u0107nosti zapo\u0161ljavanja. A upravo oni \u010dine skupine ljudi koje masovno emigriraju iz Hrvatske. To \u0161to je HDZ shvatio putem da se dru\u0161tvo znanja bazira na informati\u010dkoj ekonomiji koju nije mogu\u0107e izgraditi privatizacijama nego javnim ulaganjima, pa zbog te\u017eine izgradnje takvog dru\u0161tva odustao od ovih ideja, ne zna\u010di nipo\u0161to da ovaj problem ne treba rije\u0161iti.<\/p>\n

Ova ne\u0161to \u0161ira dru\u0161tvena perspektiva \u010dini sve argumentacijske linije koje su se danas mogle \u010duti u Saboru \u2013 izli\u0161nima. Sve su se bavile na\u010delnim i parcijalnim aspektima bilo Bolonje, bilo HKO-a. Prakti\u010dni problemi i navodne “nemogu\u0107nosti” spajanja veleu\u010dili\u0161ta sa sveu\u010dili\u0161tem, su samo privremeni, i rezultat konfliktnih ekonomskih interesa u akademiji. Prioritiziranje ovih argumenata nad zapo\u0161ljivo\u0161\u0107u nekoliko generacija visokoobrazovanih mladih ljudi, i nerazumijevanje dru\u0161tvenih posljedica (poput emigracije) koje ovo proizvodi, \u010dini saborsku raspravu s po\u010detka pri\u010de izli\u0161nom. Posebno je ona porazna za one saborske zastupnike koji su u nekom trenutku radili u visokoobrazovnom sustavu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rasprava koja se u petak 9. februara 2018. vodila u Hrvatskom saboru na temu Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) lako bi se mogla uvrstiti me\u0111u \u0161kolske primjere potpune proma\u0161enosti predstavni\u010dke demokracije, a na kojemu bi se mogle obrazovati cijele generacije nekih budu\u0107ih profesionalnih politi\u010dara. Uz malu iznimku SDP-ovih Sabine Glasnovac i Miranda Mrsi\u0107a, koji […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22283,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-22282","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22282","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22282"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22282\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22290,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22282\/revisions\/22290"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22283"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22282"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22282"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22282"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22282"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22282"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22282"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22282"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}