{"id":22242,"date":"2018-02-08T07:00:38","date_gmt":"2018-02-08T06:00:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22242"},"modified":"2021-02-25T10:55:16","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:16","slug":"elon-musk-prvobitna-akumulacija-svemira-i-ljevica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22242","title":{"rendered":"Elon Musk, prvobitna akumulacija u svemiru i ljevica"},"content":{"rendered":"

Ekonomska eksploatacija svemira zasigurno ne predstavlja neku daleku, nezamislivu budu\u0107nost. Najprepoznatljivija figura u tim nastojanjima jest ameri\u010dki poduzetnik Elon Musk. Kako bismo razumjeli domet njegove uloge, valja prije svega objasniti dru\u0161tveni, politi\u010dki i ekonomski kontekst u kojem se profilirao.<\/strong><\/p>\n

Orbitom oko Zemlje od utorka 6. februara 2018. kru\u017ei crveni kabriolet Tesla Roadster<\/em> za \u010dijim volanom sjedi lutka Starman<\/em> u astronautskom odijelu i iz \u010dijeg se radija na loop<\/em> vrti pjesma Space Oddity\u00a0<\/em>Davida Bowiea. Roadster<\/em> i Starman<\/em>\u00a0izba\u010deni su iz SpaceX-ove rakete Falcon Heavy<\/a> prekju\u010der lansirane iz Cape Canaverala na Floridi u SAD-u. SpaceX\u00a0(SAD) je privatna kompanija za svemirska istra\u017eivanja u vlasni\u0161tvu Elona Muska koja je, sa zaka\u0161njenjem od pet godina, izvela testni let najve\u0107e rakete koju Zemlja trenutno posjeduje \u2013 Falcon Heavy<\/a> (FH). Ono \u0161to FH \u010dini najve\u0107om, ali i najboljom raketom ikad izgra\u0111enom omjeri su te\u017eine same letjelice, teretni kapacitet, reducirana koli\u010dina goriva potrebna za lansiranje i dijelovi rakete dostupni za vi\u0161ekratno kori\u0161tenje. Sve to rezultiralo je vi\u0161estrukim pojeftinjenjem lansiranja u svemir.<\/p>\n

Svakako, na prvi pogled radi se o potpuno besmislenom \u010dinu \u010diji je jedini ishod stvaranje svemirskog sme\u0107a u orbiti oko Zemlje. Prvo \u0161to treba pojasniti svima koji se boje da \u0107e ih Roadster<\/em>\u00a0“lupiti u glavu” ili pasti u njihovo dvori\u0161te, jest da se automobil ne nalazi u geostacionarnoj orbiti (dakle nije zahva\u0107en Zemljinom gravitacijom) ve\u0107 pluta u me\u0111uplanetarnom prostoru<\/a> s potencijalnom orbitom prema asteroidnom pojasu, \u0161to je usput re\u010deno, najisplativija kapitalisti\u010dka destinacija prepuna asteroida sa\u010dinjenih od dragocjenih resursa (litij, dijamanti, drugi rijetki metali…) koji su nam sve potrebniji za odr\u017eavanje suvremenog na\u010dina \u017eivota na Zemlji. Asteroidni pojas<\/a> dana\u0161njim generacijama nudi znatno ve\u0107e mogu\u0107nosti od onih \u0161to je\u00a0europskim dru\u0161tvima dalo osvajanje Amerika i Indije.<\/p>\n

Osim kursa prema materijalnim bogatstvima u svemiru oko Zemlje, drugi va\u017ean aspekt ovog naizgled neva\u017enog \u010dina jest \u010dinjenica da je auto slobodno lansiran bez nekih pravnih zapreka i pretjeranih dozvola. To otvara brojna politi\u010dka, dru\u0161tvena i ekonomska pitanja na koja ni ljevica, a ni mainstream<\/em> zasad nemaju previ\u0161e odgovora. Stoga ovaj tekst treba \u010ditati u klju\u010du otvaranja rasprave, a ne kona\u010dnih mi\u0161ljenja. Pitanje regulacije “zemaljskih odnosa” u svemiru otvara svojevrsnu Pandorinu kutiju. Bilo da se radi o odnosima SAD-a i Rusije ili Irana, Indije, Kine, ili Saudijske Arabije te Europske unije me\u0111u svima njima, razumijevanje ali i demokratska svijest o temi i njezinim dosezima \u2013 u na\u0161im \u017eivotnim vjekovima \u2013 nije javno adresirana ni artikulirana. Dok se formalno pretvaramo da prostor svemira i svih blaga koja le\u017ee u na\u0161em Sun\u010devom sustavu stoji u ingerenciji Ujedinjenih Naroda, zapravo u praksi, svatko lansira \u0161to ho\u0107e i ovisno o vlastitoj ekonomskoj mo\u0107i. Zemlje kriju svoje interese jedne pred drugima, otvaraju\u0107i prostore za teorije zavjere, a javnost zapravo ne zna \u0161to se to\u010dno i u kojoj mjeri lansira u svemir. I bez Elona Muska i njegovih “megalomanskih” ili “vizionarskih” planova broj satelita u orbiti Zemlje sve je ve\u0107i (u orbiti oko Zemlje trenutno se nalazi oko 4.600 satelita). Njihovi vlasnici su kako pojedine zemlje tako i sve ve\u0107i broj privatnih kompanija, posebno npr. telekomunikacijskih. Iako UN ima formalnu ingerenciju, on zapravo ne zna \u0161to se krije iza kojeg “komunikacijskog satelita” i kr\u0161i li\u00a0ijedan od njih na\u010dela zabrane militarizacije svemira<\/a> (Sporazum o o\u010duvanju svemira potpisan je 2006. godine u UN-u). Dok se prosje\u010dnom \u010ditatelju ovo sve \u010dini kao science-fiction<\/em>, moramo upozoriti da se radi o aktualnim raspravama, koje bi uskoro mogle postati akutne.<\/p>\n

Kritika s ljevice<\/strong><\/p>\n

Bilo da se radi o lijevim raspravama na Redditu<\/a>\u00a0ili tekstovima na jednom od najboljih ljevi\u010darskih portala \u2013 Jacobinu<\/a>, postoje\u0107e rasprave o Elonu Musku, vlasniku SpaceX-a, Tesla Motors-a i Solarcity-ja u pravilu su parcijalne ili postavljene bez prevelikog obzira\u00a0prema povijesti i dru\u0161tvenom kontekstu u kojima su firme nastale. Ponekad su \u010dak i pora\u017eavaju\u0107e kratkovidne<\/a>, kao kad se radi o primjeru demokratskih mogu\u0107nosti koje otvara skladi\u0161tenje solarnog napajanja<\/a> i po\u017eeljnim posljedicama koje to mo\u017ee imati po globalnu energetsku mre\u017eu. Gdje neoprezni kriti\u010dari vide privatizaciju (ve\u0107 globalno privatizirane elektri\u010dne mre\u017ee) mo\u017ee se isto tako vidjeti i njenu potpunu demokratizaciju i decentralizaciju. Razlika, kao i obi\u010dno, le\u017ei u demokratskoj mo\u0107i. Primjerice, skladi\u0161tenje solarne energije u baterije trenutno se \u010dini kao nu\u017ean demokratski preduvjet za besplatnu i svima dostupnu struju. Djelovanje Solarcityi-ja u Portoriku, Australiji i Nevadi ne doprinosi akumulaciji profita nastalog iz prodaje struje (to \u010dini prodajom sustava prikupljanja i skladi\u0161tenja), ve\u0107 zapravo \u010dini suprotno: osim \u0161to demokratizira, on tako\u0111er izvr\u0107e i \u010dini izli\u0161nima postoje\u0107e mehanizme naplate struje. Utoliko je jedina prepreka po\u010detna cijena koja se, podsjetimo, lako isplati u\u0161tedama na energetskim ra\u010dunima.<\/p>\n

Lijevi prigovori na Elona Muska<\/a> i SpaceX o\u010dekivani su i mahom opravdani, me\u0111utim, ipak parcijalni. Setovi kritika polaze od onih temeljnih \u2013 kr\u0161enja radni\u010dkih prava, reduciranog sindikalnog organiziranja, iznosa pla\u0107a, podugovaranja, akumulacije tu\u0111ih znanja i javno-privatnih partnerstava<\/a>. U tom kontekstu ovi su prigovori zapravo nu\u017ean i dovoljan uvjet za pripadnost kategoriji “kapitalist”. Kao takvi oni su dovoljni da se nekoga diskvalificira iz kategorije “revolucionara”, stoga na\u010delni prigovori o njemu kao “kapitalistu” ne stoje jer nitko ga niti ne poku\u0161ava prikazati kao revolucionara. Podsjetimo da je istoj kategoriji pripadao i Friedrich Engels, \u010dije po\u017eeljno politi\u010dko djelovanje ne pori\u010demo, usprkos pripadnosti toj kategoriji. Bez grandioznih namjera u usporedbi spomenutog dvojca, i izvo\u0111enja pogre\u0161nih analogija, odmah treba re\u0107i da se Musk, za razliku od Engelsa, ne bavi politikom, barem ne artikulirano i ne svjesno, ve\u0107 njegove poslovne ambicije imaju puno ve\u0107i politi\u010dki u\u010dinak od onih Engelsovih. Me\u0111utim, iz njegovih ciljeva i djela neke se politi\u010dke namjere mogu povremeno otkriti \u2013 poput izjave da se osobno zala\u017ee za direktnu demokraciju na Marsu<\/a>.<\/p>\n

Dovo\u0111enje Muska i Engelsa u vezu ovdje ima za cilj samo privremeno ostaviti sa strane set prigovora koji se ti\u010du dru\u0161tvene pozicije pojedinog kapitalista. Zbog toga \u0161to ova rasprava nadma\u0161uje tu dimenziju. Za razliku od Engelsa, Musk zaista premalo pozornosti posve\u0107uje dru\u0161tveno-politi\u010dkim aspektima svog rada. No, ne mo\u017ee sva budu\u0107nost le\u017eati na samo jednoj osobi. Kritika sada\u0161njosti i organiziranje budu\u0107nosti posao je lijeve kritike i dru\u0161tveno-humanisti\u010dkih znanosti koje su pak zbog\u00a0nametnutih im ograni\u010denja (redukcije financiranja) zanemarile ogroman broj dru\u0161tvenih tema na koje ne nude pravovremene odgovore. Drugim rije\u010dima, vrijeme za dati svoju viziju eventualne i zasad hipotetske kolonizacije Marsa, nije kad prva posada sleti na Crveni planet, ve\u0107 sada, dok se misija tek priprema (slijetanje prve posade mo\u017ee se o\u010dekivati oko 2030-ih godina iako Musk to najavljuje za 2022.-2024.).<\/p>\n

Kontekst svemirskih istra\u017eivanja<\/strong><\/p>\n

Dok \u0107e mnogi lijevi kriti\u010dari kazati da je Elon Musk tipi\u010dan produkt neoliberalizma, mo\u017eda bi bilo ispravnije na njega gledati kao na ne\u017eeljeni ishod neoliberalizma. Za razliku od brojnih drugih podru\u010dja organizacije dru\u0161tva gdje je pritisak privatnog kapitala bio toliko sna\u017ean da je dr\u017eava kapitulirala i prepustila pojedine svoje sektore tr\u017ei\u0161tu, u kontekstu svemirskih istra\u017eivanja, stvar je ne\u0161to druga\u010dija. Iako je NASA odustala od svemirskih misija nakon programa Apollo i relativnih neuspjeha Space Shuttle-a (izgubili su dvije letjelice s posadom \u2013 Challenger i Columbia) koji su bili izrazito skupi i jako nesigurni za ljude, najva\u017eniji dru\u0161tveni razlog odustajanja od svemirskih istra\u017eivanja zapravo je kraj Hladnog rata i manjak pritiska komunisti\u010dke konkurencije koja je prijetila osvajanjem svemira. U nekom trenutku, taj se manjak konkurencije pretvorio u kooperaciju pa je astronaute na Me\u0111unarodnu svemirsku postaju (ISS) po\u010deo prevoziti ruski Sojuz. Zbog apsolutnog monopola u polju transporta ljudi u svemir, Rusi su mogli proizvoljno postavljati<\/a> cijene svemirskih letova. Tako je najjeftiniji let Sojuza sa Zemlje do ISS-a ko\u0161tao 21 milijun dolara, a najskuplji 81 milijun. Ka\u017eimo i da su cijene lansiranja SpaceX raketa u startu najjeftinije na tr\u017ei\u0161tu<\/a>, dok predvi\u0111anja za letove recikliranih raketa<\/a> procjenjuju dalje sni\u017eavanje cijena. 1<\/a><\/sup> O\u010dekivanja su da reciklirana raketa mo\u017ee sniziti cijenu lansiranja za otprilike 30 posto.<\/p>\n

Kao \u0161to smo rekli, padom \u017eeljezne zavjese globalni interes za svemirska istra\u017eivanja se smanjuje, no jo\u0161 je va\u017enije kazati kako je NASA s privatizacijom svemirskih istra\u017eivanja po\u010dela u periodu ameri\u010dkog predsjednika Ronalda Regana i po\u010detaka neoliberalnog perioda. Do kraja mandata Georgea H.W. Busha (1989.-1993.) projekt je ve\u0107 bio mrtav<\/a>. Zatim se na tom polju ni\u0161ta ne doga\u0111a idu\u0107ih 20 godina do pojave SpaceX-a kada je neoliberalizam ve\u0107 u punom zamahu, a svjetska ekonomija se uz pomo\u0107 mjera \u0161tednje oporavlja od velike krize iz 2007.-2008. godine. Ameri\u010dki predsjednik Barack Obama provodi novi krug privatizacije i liberalizacije svemirskih istra\u017eivanja 2011. godine i prisiljava NASA-u na javno-privatna partnerstva poput ovih s SpaceX-om<\/a> ili onih s Boeingom<\/a>.<\/p>\n

Politi\u010dka ili poslovna strategija?<\/strong><\/p>\n

Elon Musk tako na scenu stupa s ve\u0107 unaprijed pripremljenom pozornicom i odgovornost za postojanje JPP-a ne le\u017ei na njemu osobno, ve\u0107 je pitanje \u0161to u takvom okru\u017eenju \u010dini s javnim sredstvima koja mu stoje na raspolaganju. Univerzalni odgovor je da izume daje kao open source<\/em>. Patenti Tesla Motorsa<\/a> postali su svima javno dostupni 2014. godine, a za izume SpaceX-a Musk ka\u017ee da uop\u0107e nisu ni patentirani<\/a>, no nisu javno dostupni jer su za\u0161ti\u0107eni Pravilnikom o me\u0111unarodnom prometu naoru\u017eanjem<\/a> (ITAR). Neki autori tuma\u010de da se ITAR-ova ograni\u010denja primjenjuju na neameri\u010dke subjekte, dok su ameri\u010dkima dostupni, drugi upozoravaju da nije sve transparentno<\/a> u Muskovom pristupu patentima; primjerice njegovo obja\u0161njenje da patenti \u010dine kompanije podlo\u017ene tu\u017ebama. Kriti\u010dari radi toga upozoravaju da ne treba imati iluzije o tome kako Musk dobre stvari radi zbog svojih politi\u010dkih uvjerenja, ve\u0107 da na umu ima poslovnu ra\u010dunicu. Princip slobodnog pristupa ne \u0161teti poslovanjima, pokazalo se to u primjerima brojnih kompanija, a pokazuje se i u slu\u010daju Tesla Motorsa koji i dalje ima veliki broj komercijalnih kupaca zainteresiranih za kupnju njihovih opensource<\/em>-anih\u00a0litij-ionskih baterija.<\/p>\n

Ekonomsku ra\u010dunicu na umu imaju i druge privatne kompanije koje se bave svemirskim istra\u017eivanjima. Na primjer Deep Space Industries<\/a>\u00a0i Planetary Resources<\/a> koji su fokusirani na rudarenje asteroida, zatim Blue Origina<\/a> \u010dija je misija svemirski turizam, ili pak Moon Express<\/a> te Boeinga<\/a> koji \u017eeli svoju primarnu djelatnost pro\u0161iriti na Sun\u010dev sustav. Pritom jo\u0161 treba imati na umu da ono \u0161to Elona Muska \u010dini “destiliranom verzijom” kapitalista jeste upravo ono djelovanje koje rezultira op\u0107om i javnom koristi. Iz NASA-inih istra\u017eivanja razvio se veliki broj op\u0107edru\u0161tvenih primjena od ekrana pametnih telefona preko novih materijala do opti\u010dkih kablova. Stoga u kontekstu SpaceX-a i Tesla Motorsa, ako znanje dobiveno uz pomo\u0107 javnih sredstava ostaje op\u0107e-dru\u0161tveno dostupno\u00a0\u2013 je li snaga standardne kritike s lijeva dovoljno sna\u017ena? Ne \u017eivimo u dru\u0161tvu u kojem je sve vlasni\u0161tvo nad sredstvima za proizvodnju dru\u0161tveno, ve\u0107 mahom privatno, ograni\u010deno i kontrolirano. Open source<\/em> znanja u kontekstu svemirskih istra\u017eivanja stoga treba promatrati kao gra\u0111enje prema socijalizaciji \u2013 zasad znanja, a jednog dana mo\u017eda i sredstava za proizvodnju. I ovdje ponovo, gradimo odozdo.<\/p>\n

Radi toga, i radi dugoro\u010dnih dru\u0161tvenih strategija nu\u017eno je pravovremeno postavljati ova pitanja i pokretati javne rasprave. A mjesto ljevice u svemu ovome je da za promjenu ne djeluje reaktivno, kad je ve\u0107 kasno, nego da progresivno makar “doniranjem argumenata” sudjelujemo u raspravi o na\u010delima budu\u0107eg dru\u0161tvenog ustrojstva. Da ne donosimo a priori<\/em>\u00a0vrijednosne sudove ve\u0107 da nudimo konkretne\u00a0analize. U kontekstu rasprave o kolonizaciji svemira na\u0161a je uloga da name\u0107emo pitanja poput pravne regulacije svemirskih putovanja, inzistiramo na dogovorima o na\u010delima vlasni\u0161tva budu\u0107ih rudarskih kolonija, raspodjeli tako dobivenog profita i daljnjeg razvoja dru\u0161tva, a s obzirom na nove, vanzemaljske, izvore bogatstava.\u00a0Prilikom kritiziranja Elona Muska zbog niskih pla\u0107a in\u017einjera, zbog zabrane sindikalnog organiziranja, zbog prevelikog broja podugovara\u010da trebamo imati na umu i pozitivne posredne i neposredne dru\u0161tvene u\u010dinke koje ta radna zajednica proizvodi.<\/p>\n

  1. Ovdje ipak treba imati na umu razliku u cijeni<\/a> izme\u0111u komercijalnih i nekomercijalnih letova, kao i \u010dinjenicu da\u00a0ka\u0161njenja podi\u017eu cijenu lansiranja.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Orbitom oko Zemlje od utorka 6. februara 2018. kru\u017ei crveni kabriolet Tesla Roadster za \u010dijim volanom sjedi lutka u astronautskom odijelu, i iz \u010dijeg se radija na loop vrti pjesma Starman Davida Bowiea. Roadster i “Starman” izba\u010deni su iz SpaceX-ove rakete Falcon Heavy prekju\u010der lansirane iz Cape Canaverala na Floridi u SAD-u…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22244,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[244],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[47],"class_list":["post-22242","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-tehnologija","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22242","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22242"}],"version-history":[{"count":19,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36492,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22242\/revisions\/36492"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22244"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22242"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22242"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22242"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22242"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}