Te\u0161ku europsku situaciju danas \u0107e se u Strasbourgu jo\u0161 jednom poku\u0161ati prikazati kao ne\u0161to \u0161to se nalazi pod kontrolom Europske komisije i parlamenta. No, ve\u0107 postavljanje roka za pristup balkanskih zemalja EU do 2025. godine svjedo\u010di o zabrinutosti Bruxellesa stanjem na kontinentu. \u0160to se ti\u010de unutarnje politike na zapadu Unije, Britanija poku\u0161ava iza\u0107i iz braka dugog 45 godina, \u0160panjolska se “raspada” po linijama nerije\u0161enima ve\u0107 80 godina. Njema\u010dka ve\u0107 mjesecima ne mo\u017ee sastaviti vladu, kontrola nad Ma\u0111arskom jedva da i postoji, dok Poljskoj prijeti suspenzija glasovanja, a Gr\u010dka ve\u0107 godinama le\u017ei desetkovana dugovima i siroma\u0161tvom. Na vanjskopoliti\u010dkom planu, osim straha od Rusije, ve\u0107 nekoliko godina pogor\u0161ava se i situacija s Turskom, dok na ekonomskom planu kineske intervencije na Balkanu (i u EU i ne-EU zemljama) ostvaruju sve ve\u0107e rezultate, svi\u0111ali nam se ili ne.<\/p>\n
Kontradiktorne politike donose se na gotovo svim poljima \u2013 od zabrane glifosata do iznimaka koji zabranu \u010dine izli\u0161nom, od trgovanja klimatskim promjenama do potpunog gubitka globalne energetske prednosti u obnovljivim izvorima; od zabrane uvoza ruskog plina do gradnje plinovoda za ruski plin, itd… Europska unija ne ide vi\u0161e “u korak s vremenom” i ne uspijeva zadovoljiti svoje gra\u0111ane, no kako njezina “vlada” zapravo ni ne ovisi o izborima i glasa\u010dima, osiguran je kontinuitet ovih politika.<\/p>\n
U takvim se uvjetima ipak predsjednik Europske komisije Jean \u2013 Claude Juncker name\u0107e kao arbitar balkanskih odnosa te poru\u010duje na\u0161em “buretu” da izvolimo rije\u0161iti grani\u010dne probleme ako \u017eelimo u EU. Isti diktat pretpostavimo, dat je i gr\u010dkom premijeru, napa\u0107enom Alexisu Ciprasu, koji se otprilike posljednjih pola godine intenzivno trudi rije\u0161iti problem imena s Makedonijom, a to se pokazuje puno \u0161irim problemom, \u010dije uzroke treba tra\u017eiti u nacionalnim pripadnostima, \u0161to su identiteti koji i dalje daju ekonomski i politi\u010dki plodonosne rezultate. Isto to, onemogu\u0107ava rje\u0161avanje pitanja ostalih granica \u2013 od slovensko-hrvatske, do ogromnog problema Srbija \u2013 Kosovo.<\/p>\n
\u0160est “nadanja”<\/strong><\/p>\n Usprkos dubokim problemima, usprkos tome \u0161to se pokazuje da demokratski mehanizmi ove zajednice ne funkcioniraju, i \u0161to se zemlje periferije sve vi\u0161e opiru nametima Bruxellesa, EU predla\u017ee pro\u0161irenje broja \u010dlanica sa 27 (minus V.B.) na 33 u iluzornom roku do 2025. Tih 6 \u010dlanica su zemlje biv\u0161e Jugoslavije (Srbija, BiH, Makedonija, Crna Gora, Kosovo) i Albanija.<\/p>\n Posebno su se ovome razveselili bosanskohercegova\u010dki politi\u010dari i analiti\u010dari koji danas daju op\u0161irne komentare u medijima o tome \u0161to se sve mo\u017ee i \u0161to se sve treba. I dok se kao prepreke vide zihera\u0161ki problemi mita i korupcije, \u010diji se uzrok ne tra\u017ei u sustavu ve\u0107 balkanskom “mentalitetu”, o problemima koji proizlaze iz daytonovskog ustrojstva zemlje, ne govori se u realnim okvirima, ve\u0107 kao o ne\u010demu \u0161to ovisi o politi\u010dkoj volji<\/a> \u2013 koja ne postoji, jer ne postoji niti konsenzus me\u0111u zara\u0107enim narodnostima o tome kako BiH treba izgledati. Me\u0111utim, razmjere reforme koji proizlaze iz ustrojstva ove zemlje, jednostavno je prikazati npr. na obrazovnom sustavu\u00a0\u2013 poglavlju koje se obi\u010dno zatvara me\u0111u prvima. Samo za njegovo uskla\u0111ivanje s europskim, BiH bi trebala su\u0161tinski promijeniti \u010dak 24 zakona i pritom ugasiti brojna resorna ministarstva te otpustiti ogroman broj zaposelnih u javnim slu\u017ebama, koje su glavna grana zapo\u0161ljavanja u zemlji.\u00a0Ako se pritom i zanemare pitanja poput: na kojem \u0107e jeziku se predavati “materinji” jezik i knji\u017eevnost i kojim \u0107e se standardom pisati, i dalje ostaje problem etni\u010dki podijeljenih \u0161kola i neadekvatno opremljenih kako profesora, tako i cijele infrastrukture. Ali prije svega, \u010dinjenice da \u0107e reforme uskla\u0111ivanja s EU vjerojatno izazvati ga\u0161enje brojnih radnih mjesta.<\/p>\n