{"id":22206,"date":"2018-02-09T08:00:07","date_gmt":"2018-02-09T07:00:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22206"},"modified":"2021-02-25T10:55:16","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:16","slug":"mobilnost-migracije-i-zastita-radnika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22206","title":{"rendered":"Lan\u010dane radne migracije: mobilnost kao izgovor za nesigurnost"},"content":{"rendered":"

Slobodno kretanje unutar Europske unije olak\u0161alo je bugarskim radnicima potragu za poslom na Zapadu istovremeno kada je pritisak “konkurentnosti” pla\u0107e i radne uvjete u Bugarskoj u\u010dinio neprivla\u010dnima. Poslodavci stoga tra\u017ee olak\u0161avanje uvoza stranih radnika. To, me\u0111utim, otvara vi\u0161e problema nego \u0161to ih rje\u0161ava.<\/strong><\/p>\n

Jedna od standardnih \u017ealopojki predstavnika bugarskog kapitala je ona kako ima puno radnih mjesta, ali nema onih koji \u017eele raditi. To se dodu\u0161e ne vidi u stopi nezaposlenosti, koja je i dalje iznad prosjeka Europske unije, no i to je samo jo\u0161 jedna ilustracija \u010dinjenice da su bugarski radnici lijeni, tvrde poslodavci. Rje\u0161enje koje se nudi je uvoz radnika iz zemalja koje nisu \u010dlanice EU, po mogu\u0107nosti “etni\u010dkih Bugara” iz siroma\u0161nijih Europskih zemalja, ali mogu poslu\u017eiti i Vijetnamci i Indijci. Nedavno je ova ideja ponovno promovirana pod izgovorom “uskla\u0111ivanja sa zakonodavstvom EU”. \u010cetiri poslodava\u010dke udruge zahtijevaju da se doma\u0107i zakoni usklade s europskim direktivama koje se bave mobilno\u0161\u0107u visoko kvalificiranih radnika i studenata. Pritom su se upustili u vrlo kreativnu interpretaciju tih direktiva.<\/p>\n

Za po\u010detak, prema trenutnim zakonima, dr\u017eavljani tre\u0107ih zemalja mogu \u010diniti do deset posto zaposlenih u nekoj lokalnoj tvrtki. Ukoliko postoji nedostatak doma\u0107e kvalificirane radne snage, poslodavac mo\u017ee o zapo\u0161ljavanju stranaca konzultirati sindikate, ali nakon \u0161to je utvrdio da doma\u0107e tr\u017ei\u0161te rada ne mo\u017ee pokriti njegove potrebe. Poslodavci su ovu odredbu o konzultiranju sindikata htjeli ukinuti, a kvotu stranih radnika podi\u0107i na trideset posto, da bi kasnije rekli da \u0107e se zadovoljiti i s dvostrukim pove\u0107anjem. Osim toga, trenutni zakoni \u0161tite strane radnike od pretjerane eksploatacije i lokalne radnike od dampinga tako \u0161to odre\u0111uju<\/a> minimalnu visinu pla\u0107e za radnika u odnosu na godinu ranije. Poslodavcima ta razina ne odgovara i nastoje da se ona prepolovi, pozivaju\u0107i se na europske direktive.<\/p>\n

No njihovo pozivanje na direktive je na staklenim nogama, izme\u0111u ostalog jer se oni \u017eale na manjak sezonskih radnika u turisti\u010dkom, poljoprivrednom i gra\u0111evinskom sektoru, dok se europska pravila zapravo odnose na migracije visokokvalificiranih radnika. Poslodavcima se ipak planira iza\u0107i u susret: vize za sezonske radnike produ\u017eit \u0107e se s tri na devet mjeseci, dok \u0107e radne dozvole za strance koje su do sada vrijedile tri godine biti produ\u017eene na pet. Osim toga, olak\u0161at \u0107e se davanje dr\u017eavljanstva “etni\u010dkim Bugarima” te pojednostaviti i pojeftiniti administrativna procedura zapo\u0161ljavanja stranaca. No to ne zadovoljava sasvim poslodava\u010dke apetite, koji se u borbi protiv ostalih ograni\u010denja pozivaju i na direktive koje reguliraju razmjene studenata i znanstvenika.<\/p>\n

Siroma\u0161niji od siroma\u0161nih<\/strong><\/p>\n

Kako obja\u0161njava<\/a> sindikalistica Vanja Grigorova, iznenadna briga poslodavaca oko uskla\u0111enosti doma\u0107eg zakonodavstva s onim europskim posljednjih godina posljedica je emigracije bugarskih radnika, a ne ekonomskog rasta ili smanjenja nezaposlenosti. Ako je nekada oko 150 ljudi konkuriralo za jedno otvoreno radno mjesto, danas ih je svega 23, \u0161to radnicima daje ne\u0161to ve\u0107u mo\u0107 u odnosu na poslodavce koji se sad trebaju natjecati za sve manji broj radnika. A to natjecanje mo\u017ee povremeno preuzeti i oblik pritiska za pove\u0107anje pla\u0107a i pobolj\u0161anje radnih uvjeta. Dakako, poslodavci predosje\u0107aju ovu situaciju i sada je u panici nastoje zaustaviti. To je jedini razlog za\u0161to su obnovili napore da liberaliziraju doma\u0107e tr\u017ei\u0161te radne snage i nadoknade “nedostatke” zapo\u0161ljavanjem radnika izvan EU.<\/p>\n

Bugarski poslodavci tako se pokazuju kao selektivni zagovornici slobodnog tr\u017ei\u0161ta: ako doma\u0107e tr\u017ei\u0161te radne snage dovede do pove\u0107anja pla\u0107a onda je nu\u017eno intervenirati kako bi se kapitalu osigurali radnici iz zemalja koje su siroma\u0161nije od “najsiroma\u0161nije zemlje Unije”, kako glasi kli\u0161e. Dakako, uzrok slabe zainteresiranosti radnika za radna mjesta u Bugarskoj ne le\u017ei u lo\u0161oj radnoj etici, nego slabim nadnicama za rad i jo\u0161 gorim radnim uvjetima koji se nude. Doma\u0107i kapital ne mo\u017ee prihvatiti svoju odgovornost za ove katastrofalne uvjete i pretvaranje Bugarske u izvor jeftinih radnika za strane zemlje. Od 1989. zemlja je izgubila skoro dva milijuna ljudi.<\/p>\n

Slu\u010dajevi na koje povremeno upozoravaju sindikati pokazuju za\u0161to: radnici jedne prijevozni\u010dke tvrtke, nedavno je objavljeno, bili su prisiljeni da dijele jednu malenu prostoriju za spavanje s jo\u0161 devet ljudi, a prekovremeni sati i dnevnice bile su im uskra\u0107ene. Razinu odvojenosti poslodavaca od stvarnosti dobro ilustrira i slu\u010daj vlasnika Walltopije, tvrtke koja samu sebe opisuje kao “vode\u0107eg proizvo\u0111a\u010da zidova za penjanje”. On je naime nedavno kategori\u010dki demantirao<\/a> “glasine” da u njegovoj tvrtki postoje “toliko smije\u0161no niske pla\u0107e kao one od 400 eura”. Samo da bi mu se onda javno pokazali njegovi oglasi u kojima se nudi zaposlenje i za manje od toga. Takve pla\u0107e doista jesu preniske za bugarske prilike, no to je ono \u0161to se nudi. S obzirom da ih malo tko \u017eeli prihvatiti, rje\u0161enje su neki jo\u0161 siroma\u0161niji stranci.<\/p>\n

Eufemizam za tr\u017ei\u0161te<\/strong><\/p>\n

Razlike u pla\u0107i izme\u0111u zemalja Unije su goleme, kao i one izme\u0111u \u010dlanica i ne\u010dlanica EU. U Ukrajini je npr. minimalna pla\u0107a dva i pol puta manja od one u Bugarskoj. Stoga ne \u010dudi da poslodavci poku\u0161avaju ove razlike koristiti da bi ostvarili pritisak prema sni\u017eavanju pla\u0107a i pogor\u0161anju radnih uvjeta. U ovome dobivaju punu podr\u0161ku<\/a> trenutne vladaju\u0107e koalicije, uklju\u010duju\u0107i i ekstremnu nacionalisti\u010dku desnicu. Ona se osobito istaknula u poku\u0161ajima da ispuni \u017eelje kapitala, iako se ina\u010de agresivno suprotstavlja “imigraciji”, odnosno prolasku izbjeglica iz Sirije kroz Bugarsku. Za one koji se bore za za\u0161titu radni\u010dkih prava situacija je kompliciranija: kako postaviti zahtjev, a da on ne bude neka borba protiv mogu\u0107ih novih migrantskih radnika iz siroma\u0161nijih zemalja?<\/p>\n

Naravno, “mobilnost” kakvu tra\u017ee poslodavci nema nikakve veze s internacionalizmom, ve\u0107 je rije\u010d o poku\u0161aju zao\u0161travanja konkurencije za mizerno pla\u0107ena radna mjesta. U tom smislu, mobilnost ima sli\u010dnu funkciju kao termin “korupcija”. Kad god se nastoji umanjiti dr\u017eavni utjecaj na neki aspekt tr\u017ei\u0161ta zaziva se borba protiv korupcije, a kada se nastoji smanjiti pla\u0107e poslu\u017eit \u0107e jednako atraktivni termin mobilnosti. Poklapanje izme\u0111u tr\u017ei\u0161ta i mobilnosti nigdje nije vidljivije nego u akademskim poslovima. Nekada su sveu\u010dili\u0161ta sama stvarala svoje kadrove. Danas postoje pravila koja ograni\u010davaju zapo\u0161ljavanje vlastitih studenata \u0161to mlade znanstvenike tjera da se zapo\u0161ljavaju po lo\u0161im uvjetima na drugim institucijama. Tu je “mobilnost” zapravo samo eufemizam za tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n

U situaciji ovakvih razlika izme\u0111u zemalja, mobilnost dovodi do velikih neravnote\u017ea. U Bugarskoj je osobito akutan problem nedostatka medicinskog osoblja koje u velikom broju odlazi na rad na Zapad. Ispada da Bugarska zapravo subvencionira zemlje poput Njema\u010dke kojima pru\u017ea obrazovane i jeftine radnike koje je \u0161kolovala o svom tro\u0161ku. Jedino rje\u0161enje kojeg se odgovorni mogu domisliti je da Bugarska na\u0111e neku zemlju kojoj bi mogla u\u010diniti isto. Za\u0161tita radni\u010dkih prava naravno ne zna\u010di zatvaranje granica i onemogu\u0107avanje strancima da dobiju dr\u017eavljanstvo. Nitko nije osobno kriv \u0161to tra\u017ei bolje radne uvjete u stranoj zemlji i stoga migrantski radnici ne bi trebali biti ka\u017enjavani. Ali mobilnost ipak treba biti regulirana, preko regulacije kapitala i tr\u017ei\u0161ta, a radi za\u0161tite i doma\u0107ih i stranih radnika.<\/p>\n

Dodatni je cilj naravno raditi na konvergenciji radnih uvjeta u razli\u010ditim zemljama putem financijskih transfera prema Istoku, \u0161to jedino mo\u017ee u\u010diniti te\u0161ke i stresne radne migracije manje nu\u017enima za radnike.<\/p>\n

S engleskog preveo Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od standardnih \u017ealopojki predstavnika bugarskog kapitala je ona kako ima puno radnih mjesta, ali nema onih koji \u017eele raditi. To se dodu\u0161e ne vidi u stopi nezaposlenosti, koja je i dalje iznad prosjeka Europske unije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22207,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[46,85],"theme":[458,455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[191],"class_list":["post-22206","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-migracije","tag-radnicki-pokret","theme-drustvo","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22206","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22206"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22206\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36491,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22206\/revisions\/36491"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22207"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22206"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22206"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22206"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22206"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22206"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22206"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22206"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}