{"id":22171,"date":"2018-02-07T07:00:35","date_gmt":"2018-02-07T06:00:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22171"},"modified":"2021-02-25T10:55:17","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:17","slug":"ines-tanovic-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22171","title":{"rendered":"Zaglavljena u dijalogu: bh. imovina u Hrvatskoj"},"content":{"rendered":"

Nakon raspada SFRJ, pitanja sukcesije imovine rje\u0161avala su se prvo jedinstvenim zakonima da bi potom bili zamijenjeni bilateralnim sporazumima. No, zbog kompleksnog ustroja BiH i nedavne povijesti odnosa s Hrvatskom, takav sporazum izme\u0111u dvije zemlje nikad nije potpisan, a prema nedavnim najavama, \u010dini se da vrijeme rje\u0161avanja ovog problema isti\u010de.\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ministar dr\u017eavne imovine Republike Hrvatske Goran Mari\u0107, predstavio je po\u010detkom sije\u010dnja u Saboru prijedlog novog Zakona o upravljanju dr\u017eavnom imovinom. Prema Mari\u0107evim rije\u010dima, novi je Zakon usmjeren na za\u0161titu i aktivaciju dr\u017eavne imovine kojom upravlja Ministarstvo i to u svrhu poticanja gospodarske aktivnosti i pove\u0107anja zaposlenosti, te stavljanja u funkciju neiskori\u0161tene imovine i nekretnina za koje nisu rije\u0161eni imovinsko-pravni odnosi. Me\u0111utim, u tu “dr\u017eavnu imovinu” kojom se novi Zakon bavi, spada i imovina koju razli\u010diti pravni subjekti iz BiH (dr\u017eava, sindikati, preduze\u0107a i dr.) potra\u017euju u Republici Hrvatskoj ve\u0107 dugi niz godina.<\/p>\n

Naime, prema ovom zakonu 1<\/a><\/sup> Ministarstvo je, do sklapanja odgovaraju\u0107eg me\u0111unarodnog ugovora, ovla\u0161teno dati u vi\u0161egodi\u0161nji zakup do najvi\u0161e 30 godina nekretnine u zemlji\u0161noknji\u017enom vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske na koje se primjenjuje zabrana raspolaganja i preuzimanja sredstava (Uredba o zabrani raspolaganja i preuzimanju sredstava odre\u0111enih pravnih osoba na teritoriju RH (Narodne novine, broj 40\/92) i Zakon o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava odre\u0111enih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 35\/94) ).<\/p>\n

Pomenuta Uredba i Zakon doneseni su 1992., odnosno 1994. godine i odnosili su se na imovinu pravnih osoba sa sjedi\u0161tem u Republici Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Danas se\u00a0oni primjenjuju samo na imovinu subjekata iz BiH, s obzirom na to da je Hrvatska u me\u0111uvremenu sklopila bilateralni sporazum o imovinsko-pravnim pitanjima s Makedonijom i Slovenijom. Unato\u010d \u010dinjenici da su Ugovor o pitanjima sukcesije biv\u0161ih zemalja SFRJ potpisale, izme\u0111u ostalih, i Hrvatska i Bosna i Hercegovina, i to davne 2001. godine, ovaj Ugovor ne sprovodi se godinama. U praksi, to zna\u010di da vlasnici iz BiH koji potra\u017euju imovinu u Hrvatskoj zbog nepo\u0161tivanja Aneksa G ovog Ugovora, koji se odnosi na privatnu imovinu i ste\u010dena prava te nepotpisivanja bilateralnog ugovora izme\u0111u dvije dr\u017eave, ve\u0107 gotovo dva desetlje\u0107a nisu u posjedu svoje imovine. Ako Sabor uskoro usvoji novi Zakon o dr\u017eavnoj imovini, BiH bi na povrat imovine mogla \u010dekati jo\u0161 30 godina.<\/p>\n

Pitanje sukcesije \u2013 bilateralni sporazumi\u00a0<\/strong><\/p>\n

Iako se pitanje sukcesije i povrata imovine spominje pri svakom bilateralnom susretu zvani\u010dnika dvije dr\u017eave, \u010dinjenica je da dijalog ne postoji. Dok se u Hrvatskoj novim Zakonom bave dr\u017eavna tijela uz svesrdnu podr\u0161ku lokalnih samouprava kojima ovaj zakon najvi\u0161e i pogoduje, u BiH pitanjem imovine u drugim biv\u0161im republikama SFRJ, bave se entiteti i kantoni, te pojedinci i agencije iz tih entiteta i kantona. Dr\u017eavne vlasti ne uklju\u010duju se \u010dak ni onda kada postoji realna mogu\u0107nost da milijunski vrijedna imovina ostane nedostupna jo\u0161 dugi niz godina. Tako je shodno generalnom ozra\u010dju potpune inertnosti i nezainteresiranosti, izostala i bilo kakva reakcija iz BiH kada je novi Zakon u pitanju. No, naravno, i takva reakcija dolazi s razlogom.<\/p>\n

U BiH uvrije\u017eeno je mi\u0161ljenje da najve\u0107i dio odgovornosti za nastalu situaciju snose upravo vlasti u Hrvatskoj koje, nepo\u0161tivanjem Ugovora o sukcesiji i inzistiranjem na Uredbi iz 1992. godine, onemogu\u0107avaju subjektima iz BiH upravljanje i raspolaganje ovom imovinom. “Sporazumom o sukcesiji predvi\u0111eno je da sve zemlje nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije naslje\u0111uju cjelokupnu imovinu nekada\u0161njih republika, bez obzira na to je li ona na njihovu teritoriju ili teritoriju neke druge dr\u017eave. Hrvatska je posljednja od svih novonastalih dr\u017eava 2004. godine u Saboru ratificirala ovaj sporazum, ali ga ne po\u0161tuje iako je rije\u010d o me\u0111unarodnom ugovoru koji niti jedna zemlja ne mo\u017ee kr\u0161iti svojim zakonima ili uredbama”, isti\u010de Senad Rahimi\u0107, pomo\u0107nik direktora za pasivnu podbilancu Agencije za privatizaciju FBiH te dodaje da je Bosna i Hercegovina vratila gotovo svu imovinu koja je pripadala vlasnicima iz Hrvatske. 2<\/a><\/sup><\/p>\n

Ipak, Rahimi\u0107 potvr\u0111uje da problem nije samo u odnosu Hrvatske naspram ove imovine, nego i vlastima u BiH koje su malo toga poduzele kako bi za\u0161titile i vratile svoju imovinu u biv\u0161im jugoslavenskim republikama: “Pored \u010dinjenice da nemamo potpisan bilateralni sporazum o imovinsko pravnim-odnosima s Hrvatskom, \u010dijem se potpisivanju protive predstavnici iz Republike Srpske zbog problema u rje\u0161avanju stanarskih prava izbjeglih iz Hrvatske, BiH nema niti jednu agenciju ili instituciju koja se ozbiljno bavi ovim pitanjem na dr\u017eavnom nivou osim Sektora za poslove sukcesije biv\u0161e SFRJ pri Ministarstvu financija i trezora”, ka\u017ee Rahimi\u0107. Donedavno BiH nije imala \u010dak niti kona\u010dan popis imovine koju potra\u017euje, a situaciju dodatno komplicira i nerije\u0161en pravni status titulara, primjerice sindikata, \u0161to je kroz godine ostavilo vi\u0161e nego dovoljno prostora da se u pri\u010du upetljaju i razli\u010diti me\u0161etari koji su za neutvr\u0111ene iznose i donekle utvr\u0111ene na\u010dine, poku\u0161avali, a neki \u010dak i uspijevali, da dio imovine prodaju ili iznajme.<\/p>\n

Primjeri kompleksnosti situacije<\/strong><\/p>\n

Me\u0111u spornim primjerima nalazi se onaj iz op\u0107ine Gradac, vjerojatno najboljeg primjera kompleksnosti nastale situacije. Prije rata, ova mala op\u0107ina imala je \u010dak 18 odmarali\u0161ta, hotela i dugih nekretnina bosanskohercegova\u010dkih i srbijanskih vlasnika. Danas su to derutni i ru\u0161evni objekti na atraktivnim lokacijama uz more, \u010diji status \u017eele rije\u0161iti i op\u0107ina Gradac i njihovi vlasnici iz BiH, no ne na obostrano zadovoljstvo. Pored Zabrane raspolaganja imovinom, veliki broj vlasnika iz BiH suo\u010dava se i s problemom dokazivanja pravnog slijeda. Tako primjerice Sindikat radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti BiH koji u op\u0107ini Gradac potra\u017euje dva objekta \u2013 Odmarali\u0161te trgovinskih radnika “Trgovci” i objekt Vile Bosanke , godinama nije u mogu\u0107nosti dokazati, a time niti uknji\u017eiti vlasni\u0161tvo nad ovim nekretninama. 3<\/a><\/sup> Iako u ZK izvatku stoji da je vlasnik objekta Republi\u010dki sindikat radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti, dana\u0161nji Sindikat nije priznat kao njegov pravni nasljednik. Naime, u biv\u0161oj SFRJ sindikati su bili dru\u0161tveno-politi\u010dke organizacije, a danas su u BiH registrirani kao udru\u017eenja. Ministarstvo pravde BiH jo\u0161 uvijek nije reguliralo njihov status nasljednika nekada\u0161njih republi\u010dkih sindikata i ne zna se ho\u0107e li se to i dogoditi.<\/p>\n

Drugi, ilustrativni primjeri su\u00a0Hotel “\u0110uro Salaj” i Odmarali\u0161ta “Valter Peri\u0107”, tako\u0111er u Gracu, koje Agencija za privatizaciju FBiH bezuspje\u0161no poku\u0161ava prodati ve\u0107 godinama. Pravni sljednici hotela \u0110uro Salaj – SOUR-a “Titovi rudnici uglja” u Tuzli i “Aluminij” d.d. Mostar kao izvanknji\u017eni suvlasnici ove nekretnine, opunomo\u0107ili su direktora Agencije za privatizaciju u Federaciji Bosne i Hercegovine da potpi\u0161e kupoprodajni ugovor predmeta prodaje, jednako kao i JP Elektroprivreda BiH koja je izvanknji\u017eni vlasnik odmarali\u0161ta Valter Peri\u0107. I dok na\u010delnik Matko Buri\u0107 tvrdi da potencijalne investitore i kupce spaja s Agencijom za privatizaciju FBiH u cilju \u0161to skorijeg rje\u0161avanja statusa i stanja ovih objekata, ministar Mari\u0107 u isto vrijeme \u010dini upravo suprotno: “Neshvatljiva je neozbiljnost i samovolja dr\u017eave u ovom slu\u010daju \u2013\u00a0kad nevlasnik ogla\u0161ava prodaju nekretnine. Nijedan potencijalni kupac ne\u0107e se mo\u0107i uknji\u017eiti kao vlasnik niti \u0107e u\u0107i u posjed takve nekretnine”, komentirao je u Dnevniku HTV-a ministar dr\u017eavne imovine i time vjerojatno zape\u010datio sudbinu Valterove i \u0110urine prodaje, barem za sada. Iz ovog primjera potpuno je jasno da \u0107e se sudska i pravna bitka oko ove imovine voditi jo\u0161 godinama pred doma\u0107im i me\u0111unarodnim sudovima, kao \u0161to je to ve\u0107 i slu\u010daj.<\/p>\n

Bosanska \u0161teta, hrvatska korist<\/strong><\/p>\n

Va\u017eno je dodati, da u Gracu, pored novog Zakona, biv\u0161im odmarali\u0161tima bh. vlasnika prijeti i ru\u0161enje. Naime, na\u010delnik Buri\u0107 u razgovoru nam je potvrdio da je op\u0107ina uputila zahtjev Ministarstvu za ru\u0161enje \u010detiri objekta na podru\u010dju op\u0107ine zbog derutnog stanja u kojem se nalaze i prijetnje koju predstavljaju za stanovni\u0161tvo. O kojim je odmarali\u0161tima rije\u010d nismo uspjeli saznati, ali ako se objekti sru\u0161e, zemlji\u0161te na kojem su sagra\u0111eni pripada Republici Hrvatskoj i time bi de facto<\/em> ova imovina zauvijek bila izgubljena, osim ako njeni vlasnici iz BiH ne bi dobili obe\u0161te\u0107enje, \u0161to se vrlo rijetko spominje kao mogu\u0107nost, iako je vi\u0161e nego jasno da se sva imovina ne\u0107e mo\u0107i vratiti (primjerice udio bh. vlasni\u0161tva u luci Drvo \u0160ibenik i dr).<\/p>\n

Ukoliko bude usvojen novi Zakon o dr\u017eavnoj imovini RH, najvi\u0161e \u0107e koristi imati jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj, smatra Mari\u0107, jer \u0107e aktivacija ovakvih objekata doprinijeti gospodarskom rastu i zapo\u0161ljavanju i to kroz investicije, komunalne naknade, upla\u0107ene poreze i prireze. No, nejasno ostaje kako je ministar zamislio da se objekti mogu dati u zakup i do 30 godina, dok se ne rije\u0161e imovinsko-pravni odnosi, a da to ne uti\u010de na budu\u0107e i sada\u0161nje vlasnike? Zamislimo investitora koji u op\u0107ini Gradac primjerice \u017eeli ulo\u017eiti u obnovu nekog od odmarali\u0161ta, njegovu valorizaciju i kategorizaciju. Te\u0161ko je povjerovati da bi i jedan investitor \u017eelio ulagati u hotel \u010dije je vlasni\u0161tvo pitanje me\u0111udr\u017eavnog spora ili koji bi se mogao vratiti prethodnim vlasnicima ako se u me\u0111uvremenu potpi\u0161e bilateralni sporazum o imovinsko-pravnim pitanjima. Investitor \u0107e naravno ulagati u onu nekretninu za koju zna da \u0107e je mo\u0107i i otkupiti. Tako\u0111er, kako vjerovati ministru Mari\u0107u kada ka\u017ee da se ovakvim rje\u0161enjem ne zadire u vlasni\u010dka prava subjekata iz BiH, kada te vlasnike nitko nije obavijestio o ovakvoj odluci i kada njome na neodre\u0111eni broj godina ostaju zarobljeni u pravnom vakuumu, koji u ovom slu\u010daju, na ruku ide samo Republici Hrvatskoj? Pitanje povjerenja u slu\u010daju imovine doista je rijetko, pa tako ga je te\u0161ko i o\u010dekivati u odnosu dvije zemlje \u010diji su dobrosusjedski odnosi samo floskula koju \u010dujemo pri me\u0111udr\u017eavnim posjetama i tiskovnim konferencijama.<\/p>\n

  1. \u010dlanak 70.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Mari\u0107 je u Dnevniku HRT-a 27.11.2017 izjavio da ni Hrvatskoj nije vra\u0107ena sva njena imovina u BiH te naveo kako u BiH postoji niz nekretnina, primjerice Borova koji ima 400 poslovnih prostora koji su godinama uzurpirani.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  3. Objekt Vile Bosanke predmet je spora i unutar BiH. Naime, Agencija za privatizaciju FBiH tvrdi da objekt pripada nekada\u0161njim \u017deljeznicama BiH, danas \u017deljeznicama FBiH te da se kao takav nalazi u pasivnoj podbilanci ove kompanije. I dok Agencija ve\u0107 nekoliko puta Vilu Bosanku poku\u0161ava prodati, Sindikat radnika trgovine i uslu\u017enih djelatnosti BiH ne priznaje ovakvu odluku i navodi da su u ZK izvatku upravo oni vlasnici ovog objekta. U me\u0111uvremenu, u Vili Bosanci i dalje \u017eive izbjeglice \u2013 nekada\u0161nji zaposlenici Zajednice za rekreaciju i odmor radnika BiH koja je sjedi\u0161te imala upravo u op\u0107ini Gradac.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Po\u010detkom sije\u010dnja ministar dr\u017eavne imovine Republike Hrvatske Goran Mari\u0107, predstavio je u Saboru prijedlog novog Zakona o upravljanju dr\u017eavnom imovinom…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22220,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[35,38],"articleformat":[450],"coauthors":[379],"class_list":["post-22171","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bih","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22171","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22171"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22234,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22171\/revisions\/22234"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22171"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22171"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22171"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22171"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}