{"id":22145,"date":"2018-02-02T14:04:52","date_gmt":"2018-02-02T13:04:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22145"},"modified":"2018-02-02T14:14:29","modified_gmt":"2018-02-02T13:14:29","slug":"biomasa-novi-europski-faux-pas","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22145","title":{"rendered":"Biomasa: novi europski faux pas"},"content":{"rendered":"

Usprkos upozorenjima stotina europskih znanstvenika<\/a> te apelima brojnih europskih NGO-ova i gra\u0111ana, Europski parlament 17. januara ove godine podr\u017eao je amandmane Komisije na Direktivu o obnovljivim izvorima energije za period nakon 2020. godine.<\/p>\n

Povr\u0161inski promatrano, mo\u017ee se \u010diniti da se, npr. za razliku od predsjednika SAD-a, Europski parlament u pravilu nalazi na pravoj strani\u00a0rasprave o\u00a0klimatskim promjenama, stoga mejnstrim mediji, uglavnom slijepo prenose\u0107i priop\u0107enja “legitimnih izvora” u pravilu nagla\u0161avaju nepostoje\u0107u revolucionarnost europskih klimatskih politika. Lako je nasjesti na ovu iluziju kad sve vijesti govore o “ujedinjenju” europskog energetskog tr\u017ei\u0161ta ili o “ambicioznim klimatskim ciljevima” od 35 do 40 posto ukupne europske energije koja bi uskoro trebala dolaziti iz obnovljivih izvora energije (OIE).<\/p>\n

Me\u0111utim, bioenergija dobivena od biomase \u2013 gorenja drva \u2013 \u010dini \u010dak 65 posto Europske energije dobivene iz obnovljivih izvora. Upravo je to razlog za\u0161to se zemlje poput balkanskih mogu pohvaliti “visokim” stupnjem energije (posebno toplinske) dobivene “ne\u0161tetnim” putem. Ne radi se dakle o visokim\u00a0ulaganjima u solarne ili izvore iz vjetra, valova i sl., ve\u0107 o dobrom starom grijanju na drva.<\/p>\n

Oslabljena pravila<\/strong><\/p>\n

Stara verzija ove Direktive iz 2009., poticala je sakupljanje suhih i mrtvih drve\u0107a te prikupljanje piljevine i drugih otpada poput onih iz industrije papira, i njihovo sagorijevanje, jer raspadaju\u0107e drve\u0107e ionako ispu\u0161ta CO2, stoga su razlike malene, a korist ipak postoji. Radi ovoga je \u0161umska biomasa postala najve\u0107i izvor OIE u Europi. Me\u0111utim, nove izmjene u Direktivi sada omogu\u0107avaju i rezanje \u0161uma te njihovo pretvaranje u ogrjev. Jedna od ve\u0107ih mana Direktive je to \u0161to omogu\u0107ava dr\u017eavama i industrijama da prikupljaju bodove za kori\u0161tenje OIE, iako \u0107e energiju dobivati sje\u010dom i sagorijevanjem zdravih \u0161uma. Pritom gorespomenuti apeli zainteresirane javnosti nisu bili ne\u0161to posebno rigorozni, ve\u0107 su zahtijevali samo da se kori\u0161tenje biomase ograni\u010di na nusproizvode drvne i papirne industrije i \u0161umskog otpada.<\/p>\n

Glavni prijepor \u010dini se le\u017ei u razumijevanju odr\u017eivosti \u0161uma: znanstvenici upozoravaju da je mogu\u0107a sje\u0107a stabala iz odr\u017eivih \u0161uma, no da to nipo\u0161to ne zna\u010di da sagorijevanje takvih stabala \u010dini energetsku industriju odr\u017eivom u ovom smislu, iz poprili\u010dno banalnog razloga: \u0161to se takvo nenu\u017eno sagorijevanje pretvara u emisije CO2 u atmosferu. Dok s druge strane, zdrava neposje\u0107ena stabla apsorbiraju CO2 iz atmosfere i slu\u017ee nam kao “plu\u0107a planeta”. Dodaci Direktivi omogu\u0107avaju pove\u0107anje udjela energije dobivene iz sagorijevanja biomase, a promatrano iz makroekonomske perspektive, ovo \u0107e vjerojatno o\u017eivjeti uvoz drva izvan EU (recimo iz \u0161umom bogatih balkanskih zemalja) \u0161to \u0107e u kona\u010dnici reducirati broj zrelih stabala koja skladi\u0161te CO2 iz atmosfere.<\/p>\n

Politi\u010dka regresija<\/strong><\/p>\n

EU ovime nastavlja putem kojim idu Kina, Japan i druge zemlje\u00a0\u0161to ogromna postrojenja za sagorijevanje ugljena pretvaraju u pogone za sagorijevanje biomase i to u grandioznim omjerima. Paradoksalno, sagorijevanje drve\u0107a zapravo rezultira i ve\u0107om koli\u010dinom CO2 u atmosferi ba\u0161 zato \u0161to stabla imaju dvostruku funkciju upijanja i ispu\u0161tanja CO2, a pritom ne rastu dovoljno brzo da kompenziraju sje\u010du.<\/p>\n

Stoga su, isti\u010du znanstvenici, amandmani na Direktivu zapravo oslabili njezinu snagu sprje\u010davanja klimatskih promjena \u0161to je u izravnoj suprotnosti sa Pari\u0161kim sporazumom. Istim onim za kojeg su samo nekoliko godina ranije tvrdili da ne treba sadr\u017eavati penale i sankcije<\/a> jer je to patronizacija zemalja i industrija koje, \u010dinilo se uvjerljivim i logi\u010dnim, \u017eele \u010disti planet i sprje\u010davanje klimatskih promjena. Treba li uop\u0107e napominjati da su i u ovoj \u0161tetnoj europskoj politici glavnu lobisti\u010dku ulogu odigrale Finska i \u0160vedska koje imaju izrazite profitne interese u drvnoj industriji.<\/p>\n

No, pri\u010da sre\u0107om jo\u0161 nije gotova, javna rasprava na ovu temu u EU razvijat \u0107e se u idu\u0107ih nekoliko mjeseci. Ove je promjene jo\u0161 mogu\u0107e zaustaviti, ali samo ako se o njima bude izvje\u0161tavalo na pravi na\u010din.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Usprkos upozorenjima stotina europskih znanstvenika te apelima brojnih europskih NGO-ova i gra\u0111ana, Europski parlament 17. januara ove godine podr\u017eao je amandmane Komisije na Direktivu o obnovljivim izvorima energije za period nakon 2020. godine. Povr\u0161inski promatrano, mo\u017ee se \u010diniti da se, npr. za razliku od predsjednika SAD-a, Europski parlament u pravilu nalazi na pravoj strani\u00a0rasprave o\u00a0klimatskim […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22146,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,243],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-22145","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-eu","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22145","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22145"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22145\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22150,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22145\/revisions\/22150"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22145"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22145"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22145"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22145"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22145"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22145"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22145"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}