{"id":22130,"date":"2018-02-02T08:00:21","date_gmt":"2018-02-02T07:00:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22130"},"modified":"2021-02-25T10:55:18","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:18","slug":"vjeronauk","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22130","title":{"rendered":"Vjeronauk u \u0161kolama: davno izgubljena bitka?"},"content":{"rendered":"

Nedavni skandal s vjerou\u010diteljem u jednoj zagreba\u010dkoj osnovnoj \u0161koli ponovo je u sredi\u0161te dru\u0161tvene pozornosti donio pitanje vjeronauka u \u0161kolama. Me\u0111utim, daleko od bilo kakve suvisle rasprave, “ekscesnost” tog slu\u010daja\u00a0samo nam je potvrdila\u00a0da je klerikalna dominacija u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu odavno zacementirana.<\/strong><\/p>\n

Status najjezovitijeg trenutka u \u0161kolskom odgojno-obrazovnom procesu ima onaj u kojemu predava\u010dki autoritet maloljetnicima (javne) \u0161kole “predaje” osnove govora mr\u017enje. Takav je slu\u010daj vjerou\u010ditelja Kre\u0161imira Bagari\u0107a koji je u zagreba\u010dkoj osnovnoj \u0161koli “Matija Gubec” starijim osnovno\u0161kolcima u izbornom predmetu vjeronauka (tko zna koliko dugo, dok javnost krajem pro\u0161le godine nije doznala) “predavao” i prodavao “politi\u010dka rje\u0161enja po kratkom postupku” odnosno “preporu\u010divao” \u0111acima da oblikuju vlastita, u toj dobi jo\u0161 doista nje\u017ena, dru\u0161tveno-politi\u010dka uvjerenja.<\/p>\n

Potaknut politi\u010dkim doga\u0111ajem koji je aktualna vlast (ali i takozvana oporbena manjina) proglasila “nepravdom” \u2013 naime ha\u0161kom presudom Slobodanu Praljku, vjerou\u010ditelj Bagari\u0107 je instinktivno ili strate\u0161ki (\u0161to u standardu pedago\u0161kih okvira ima jednaku te\u017einu) tu aktualnu temu \u0111acima odlu\u010dio pribli\u017eiti “jakim” prispodobama “brzih” rje\u0161enja govore\u0107i tinejd\u017eerima o potrebi “nabijanja na kolac” tijela konkretnih (desni\u010darski omra\u017eenih) politi\u010dara\/ki (Vesne Pusi\u0107, Stjepana Mesi\u0107a) i “opravdavaju\u0107i” postupke ratnoga zlo\u010dinca Ratka Mladi\u0107a koji je, po predava\u010du Bagari\u0107u, “\u0111eneral koji je imao pravo jer je za\u0161titio srpske interese”.<\/p>\n

“Tako je trebalo da bude finoj gospodi zagreba\u010dkoj koja misli da Hrvatska zavr\u0161ava u Karlovcu. Debili i kreteni kratkovidni!”, \u010duli smo vjerou\u010ditelja: kao da daje klasnu i socijalnu lekciju frustriranim \u010dlanovima ultradresne stran\u010dice u ve\u010dernjoj partijskoj \u0161koli, a ne na adresi javne \u0161kolske ustanove. Bagari\u0107evo jezgrovito predavanje javnost je \u010dula zahvaljuju\u0107i snimci koju je mobitelom napravio neimenovani\/a hrabri\/a tinedj\u017eer\/a, Bagari\u0107ev frustrirani u\u010denik\/ica. Snimku je, u dogovoru s roditeljima, poslao\/la medijima.<\/p>\n

“Bagari\u0107ev pristup”<\/strong><\/p>\n

Za poreme\u0107enog pedagoga Bagari\u0107a, epilog je bio izvjestan istoga trena kad je javnost obavije\u0161tena. Suspendiran je s najvi\u0161ih nadle\u017enih instanci, nema ga vi\u0161e u O\u0160 “Matija Gubec”. Ali to nije, naravno, poanta slu\u010daja. Bagari\u0107ev\u0161tina je naprosto ukazala na ozbiljnije poreme\u0107aje u odgojno-obrazovnom polju. Recimo, umjesto da se vrlo uzrujano i za\u0161titni\u010dki postavi prema \u0111acima vlastite \u0161kole, ravnateljica je neposredno nakon fatalne “Bagari\u0107eve lekcije” na javnoj televiziji mucala o potrebi “ispitivanja \u010dinjenica i osude kada se one neprijeporno utvrde”.<\/p>\n

Javnost nije dokraja obavije\u0161tena – jer to doista nije u skladu s pedago\u0161kim standardima za\u0161tite maloljetnika; ali je ipak posredno-\u010dar\u0161ijski saznala pod kojim je pritiskom “nano\u0161enja \u0161tete ugledu \u0161kole” bio hrabri\/a u\u010denik\/ica koji\/a je snimku podijelio\/la s javno\u0161\u0107u, kao i njegovi\/zini roditelji. U tom zagreba\u010dkom neovesternu, zvi\u017eda\u010d\/ica i roditelji nisu dobili javnu epoletu u ime za\u0161tite osnovnih ljudskih prava, nego su otrpjeli kvartovski prezir “odre\u0111enog broja” roditelja iste \u0161kole zbog “nano\u0161enja \u0161tete reputaciji \u0161kole”. Ali nema veze, re\u0107i \u0107emo, gotova stvar: jer je javnost pravovremeno i istinito obavije\u0161tena. To je dovoljno?<\/p>\n

Zatim, predstavnici nacionalnog katehetskog ureda su javno, naravno, osudili “Bagari\u0107ev pristup” sna\u017eno se ogradiv\u0161i od nemilog slu\u010daja u ime jasnih standarda kateheze, precizno propisanog programa vjeronauka u javnim \u0161kolama. Javnosti, me\u0111utim, nikako nisu htjeli odgovoriti ho\u0107e li inkriminirani u\u010ditelj vjere dobiti trenutnu suspenziju, do\u017eivotnu zabranu zapravo, da propovijeda u budu\u0107nosti, kad malo smiri uzburkane \u017eivce.<\/p>\n

Ne, javnosti se ubrzo obratio sam vjerou\u010ditelj Bagari\u0107. Portalu Index na kojemu je objavljena snimka “predavanja”, Bagari\u0107 je postfestum poslao vlastiti “Ispravak uvredljivih i neto\u010dnih informacija”, dr\u017ee\u0107i da je snimka kojom \u010ditav svijet mo\u017ee bez auditivnih pote\u0161ko\u0107a \u010duti svaku njegovu rije\u010d, “nezakonita” jer nije “potvr\u0111ena njezina autenti\u010dnost”.<\/p>\n

Vatikanski ugovor<\/strong><\/p>\n

I tu bi bilo dovoljno, \u010dak previ\u0161e prostora potro\u0161eno na “Bagari\u0107ev pou\u010dak”? Ako je cinizam njegova pravno fundiranog “demantija” jedini post festum \u010ditave stvari, onda smo proma\u0161ili rubriku: bila bi mo\u017eda dovoljna kratka crtica pod egidom bizarnosti na nekom online<\/em> mediju, idiotski doga\u0111aj za sekundu va\u0161e pa\u017enje. A za \u0161iri plan, protiv idiotizacije? Repriza temeljnih pitanja: \u010dinjenice, u ime budu\u0107ih.<\/p>\n

Svi, primjerice, znaju da je vjeronauk u javne \u0161kole, vrti\u0107e i pred\u0161kolske ustanove dospio nakon \u0161to je 19. prosinca 1996. godine potpisan “Ugovor izme\u0111u Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podru\u010dju odgoja i kulture”. \u00a0U dva izvorna i podjednako vjerodostojna primjerka na talijanskom i hrvatskom jeziku dokument su potpisali mons. Giulio Einaudi za Svetu Stolicu i Jure Radi\u0107 za Republiku Hrvatsku. Pretpostavka takvom ugovoru bila je jednostavna \u010dinjenica: dr\u017eavica Vatikan me\u0111u prvima je zagovarala priznavanje Republike Hrvatske na ma\u0111unarodnoj sceni, a zatim ju i priznala me\u0111u prvima, 13. sijec\u030cnja 1992. godine.<\/p>\n

“Ugovor o odgoju i kulturi” donosi nac\u030cela o nastavi vjeronauka u javnim s\u030ckolama i preds\u030ckolskim ustanovama, ali uz opc\u0301e nac\u030celo, \u0161to nam se iz dana\u0161nje perspektive \u010dini osobito zna\u010dajnim: da su “roditelji prvi nadlez\u030cni za odgoj djece”. Jamc\u030ci se nastava vjeronauka “kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta”. Jer C\u030clanak 1. tog Ugovora kaz\u030ce “Odgojno obrazovni sustav u javnim preds\u030ckolskim ustanovama i s\u030ckolama, ukljuc\u030cujuc\u0301i i visoka uc\u030cilis\u030cta, uzimat c\u0301e u obzir vrijednosti krs\u030cc\u0301anske etike.”<\/p>\n

Uzimaju se u obzir, zna\u010di, vrijednosti “krs\u030cc\u0301anske etike” u kojoj se prepoznaje gotovo 87,5 % njezinog stanovnis\u030ctva (76% katolika i 11,1% pravoslavaca te 0,4% protestanata prema popisu iz 1991.god.). Katolic\u030ckoj crkvi priznaje se “pravo osnivanja preds\u030ckolskih ustanova i s\u030ckola bilo kojeg stupnja, pravo upravljanja tim s\u030ckolama prema zakonima kanonskog prava, hrvatskog drz\u030cavnog zakonodavstva i Ugovora o odgoju i kulturi.” Tako\u0111er, temeljem tog Ugovora “Katolic\u030cka crkva ima pravo pristupa drz\u030cavnim sredstvima javnog priopc\u0301avanja, te pravo osnivanja i djelovanja vlastitih radiopostaja i televizije”.<\/p>\n

“Nagodba” s roditeljima<\/strong><\/p>\n

Nismo sigurni je li notorno ponavljati, ali ipak: sve ono \u0161to nam se u suvremenim okolnostima \u010dini vrlo nasilnom, galopiraju\u0107om metodom pokatoli\u010denja svih aspekata i institucionalnih formi sekularne dr\u017eave, ima \u010dvrsto legislativno utemeljenje u Vatikanskom ugovor(ima). Svi znamo, niti jedna politi\u010dka opcija na vlasti – ponajmanje liberalno-lijeva odnosno esdepeovska koja se tih Ugovora otvoreno bojala kao najvru\u0107eg pravnog predmeta, nije i ne\u0107e ih, kako se \u010dini, ubudu\u0107e “revidirati”. U krajnjem cinizmu spektralnih aspekata procesa “odumiranja sekularne dr\u017eave” mo\u017eemo zato svjedo\u010diti o pitanjima stila, kojim se desna klerikalna politi\u010dka opcija hegemonijski uspinje na \u017eu\u0111eno mjesto s kojega se pru\u017ea suvremeno panoramski pogled na dru\u0161tvo.<\/p>\n

U po\u010decima, primjerice, uvo\u0111enja vjeronauka u vrti\u0107e i pred\u0161kolske ustanove, roditeljima (podaci poznati redakciji) je prije odluke o “uvo\u0111enju vjeronau\u010dnog odgoja” \u010detverogodi\u0161njacima u vrti\u0107koj ustanovi, podijeljen “upitnik” : \u017eele li da njihovo dijete poha\u0111a vjeronauk. Pisalo je na papiri\u0107u: “ukoliko sto posto roditelja odlu\u010di pozitivno, vjeronauk se uvodi u odgojni program”. Ali zaludu retori\u010dka koncilijantnost, jer je ona “nekolicina roditelja” koja je doslovno shvatila “nagodbu” o stopostotnosti anga\u017emana pretpostaviv\u0161i da onda katoli\u010dke nastave biti ne\u0107e; ubrzo pozvana na izvanredni roditeljski sastanak gdje se objasnilo da se “vjeronauk ipak uvodi, ali tako da djeca koja ne \u017eele poha\u0111ati imaju osiguran boravak u drugoj prostoriji s drugom odgojiteljicom”.<\/p>\n

Po sli\u010dnom modelu, iako bez upitnika o “stopostotnoj” odluci roditelja, vjeronau\u010dni program u\u0161ao je i u osnovne i srednje \u0161kole. Ondje “gdje je to interno mogu\u0107e” po\u0161tuje se raspored takozvanog prvog ili posljednjeg sata onih \u0111aka koji, po odabiru vlastitih roditelja, ne poha\u0111aju izborni predmet vjeronauka.<\/p>\n

Ali da ne duljimo daljnje notornosti. Znamo kako je zav\u0161io kri\u017earski rat desno-klerikalnih udruga \u017deljke Marki\u0107 & co. protiv uvo\u0111enja Nastavnog programa Zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Taj, uz salve uvreda politi\u010dke desnice prema autorima (mogu\u0107eg) Programa zdravstvenog odgoja koji uklju\u010duje i seksualni odgoj, naravno, s institucionalnih, sveu\u010dili\u0161niih ili nevladinih adresa; jednostavno nije slu\u017ebeno ni razmotren u sadr\u017eajnom smislu, a kamoli da je uveden. Pa tako napreduje sustavni plan retradicionalizacije odgoja djece i omladine. Nakon \u0161to je, pod pritiskom desnoklerikalnih aktivista “obitelja\u0161a” i konzervativne akademske elite propala takozvana Joki\u0107eva kurikularna reforma, osna\u017eena politi\u010dka desnica grabi dalje.<\/p>\n

Davna dubinska klerikalizacija \u0161kolstva<\/strong><\/p>\n

Predstoje\u0107a kurikularna reforma, vrlo mutno kadrovski ekipirana ali svejedno uporno najavljivana kao “najva\u017enija reforma u cjelokupnom obrazovnom sistemu”, mogla bi lijepo le\u0107i u krilo napora klerikalnoj desnici jer se \u010dini da je aktualna ministrica obrazovanja, desnici ina\u010de posve jasno politi\u010dki nesklona Bla\u017eenka Divjak, u\u010dinila koban korak “popu\u0161tanja”.<\/p>\n

U najavljenoj, budu\u0107oj kurikularnoj reformi svi \u0107e, naime, “svjetonazorski sporni sadr\u017eaji” biti “ostavljeni na izbor roditeljima, a djeca \u0107e imati pravo na alternativne programe”. Proizlazi to iz izmjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim \u0161kolama \u0161to ih je ministrica Bla\u017eenka Divjak krajem pro\u0161le godine uputila u javnu raspravu. \u010clanak 27. postoje\u0107eg zakona tako \u0107e dobiti dopunu sljede\u0107eg sadr\u017eaja: “Ako dijelovi me\u0111upredmetnih i\/ili interdisciplinarnih tema i\/ili modula prema mi\u0161ljenju agencije nadle\u017ene za odgoj i obrazovanje imaju uklju\u010denu istaknutu odgojnu dimenziju\u2026 U\u010denici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti”.<\/p>\n

A kako to u\u010denici i njihovi roditelji, konkretno, mogu odabrati, nije nam ba\u0161 najjasnije. Kad u ruci dr\u017eimo ud\u017ebenik katoli\u010dkoga vjeronauka “\u017divotom darovani” za tre\u0107i razred srednjih \u0161kola u izdanju Kr\u0161\u0107anske sada\u0161njosti iz 2014. godine, \u010dini nam se da je takav \u201e”odabir i pristup” odavno na snazi. Poglavlje tog ud\u017ebenika “Roditelji i obitelj \u2013 odgovorno roditeljstvo” otvara se re\u010denicom “Prava bra\u010dna ljubav potvr\u0111uje se u otvorenosti prema \u017eivotu i ra\u0111anju djece”, a razra\u0111uje “racionalizacijom” \u0161tetnih posljedica kontracepcije i abortivnih sredstava poput “pilule za dan poslije”.<\/p>\n

I sad smo kao zbunjeni ako u vjeronau\u010dnom ud\u017eeniku nalazimo katoli\u010dki intoniran seksualni odgoj? Ili nema mjesta za zbunjenost? Naravno da nema, jer je velika ve\u0107ina javnih ogojno-obrazovnih institucija “kristijanizirana”, posve\u0107ena sve\u0107eni\u010dkim posjetom i\/ili ukra\u0161ena raspelima i pripadnom katoli\u010dkom galanterijom. \u0160tovi\u0161e, dvori\u0161ni prostor javnih \u0161kola za vrijeme ljetnih praznika slu\u017ei kao vrlo dobro organiziran “dnevni boravak” djece koja ina\u010de poha\u0111aju katoli\u010dki vjeronauk. Mladi katolici, aktivisti, volonteri desnog krila civilne scene animiraju \u0161kolsku djecu: ima igre, zabave i katoli\u010dkog pjevanog ki\u010da do \u010detiri sata popodne, kad roditelji dolaze s posla. Zimske \u0161kolske praznike Crkva, uz simboli\u010dnu naknadu roditelja, tako\u0111er organizirano i sadr\u017eajno prilago\u0111ava \u0161kolarcima.<\/p>\n

Kad ve\u0107 javne institucije ne vode ra\u010duna: nemaju resursa, sredstava, kadrova, ideje ni volje \u2013 na njihovo mjesto uska\u010de dobro organizirana, politi\u010dki mo\u0107na organizacija. Kopija gram\u0161ijevskog modela kao cinizam kolektivne stvarnosti: kulturna hegemonija desno-katoli\u010dke civilne scene ovladala je dru\u0161tvom kao da je politi\u010dka elita. I jest. Klerikalizacija obrazovnog i javno-medijskog prostora klju\u010dno je mjesto tog dugog, prosperitetnog procesa. U njemu je, naime, lik prolupalog vjerou\u010ditelja Bagari\u0107a tek netko tko je vlastito pravo na (pedago\u0161ku?) razliku preglupo, previ\u0161e javno, prokockao. Treba ga skloniti na ti\u0161e mjesto, da se malo ohladi: javnost je ionako na taj “slu\u010daj” zaboravila odavno. Kri\u017earski rat je, naime, skoro pa gotov. Jo\u0161 poneko pu\u0161karanje kao zavaravanje da stvar nije izgubljena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Status najjezovitijeg trenutka u \u0161kolskom odgojno-obrazovnom procesu ima onaj u kojemu predava\u010dki autoritet maloljetnicima…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16172,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-22130","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22130","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22130"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22130\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22134,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22130\/revisions\/22134"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22130"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22130"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22130"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22130"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22130"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22130"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22130"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}