{"id":22121,"date":"2018-02-01T14:09:59","date_gmt":"2018-02-01T13:09:59","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22121"},"modified":"2018-02-02T10:23:31","modified_gmt":"2018-02-02T09:23:31","slug":"zeljka-markic-i-dobro-financirane-neistine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22121","title":{"rendered":"\u017deljka Marki\u0107 i dobro financirane neistine"},"content":{"rendered":"

Nikad simpati\u010dnija, \u017deljka Marki\u0107 pre\u0161la je nacionalne granice u videu<\/a> namijenjenom rumunjskom konzervativnom tr\u017ei\u0161tu u kojem se obra\u0107a tamo\u0161njim\u00a0politi\u010darima obja\u0161njavaju\u0107i im kako je 3 milijuna njihovih gra\u0111ana dalo svoj potpis za referendum<\/a> o definiciji braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene. Inicijativu je, kao “kredibilna” stru\u010dnjakinja za povijest dru\u0161tvenih pokreta u Rumunjskoj, zape\u010datila konstatacijom kako se radi o “najsna\u017enijem gra\u0111anskom pokretu u Rumunjskoj od uvo\u0111enja demokracije”. Ako ste pratili rumunjske teme<\/a> na Biltenu, onda ste upu\u0107eni u stanje stvari, pa tako znate da je socijaldemokracija, iako konzervativna<\/a>, u zemlji od 20 milijuna stanovnika trenutno toliko sna\u017ena da socijaldemokrati mogu bez problema u godinu dana promijeniti tri premijera iz svojih redova bez izbora, bez gubljenja koalicijskih partnera, bez ve\u0107ih disbalansa u parlamentarnoj politici, i sve to usprkos godini ispunjenoj prosvjedima<\/a>.<\/p>\n

U videu Marki\u0107 izvodi mo\u017eda dosad najve\u0107u logi\u010dku vratolomiju, no ovaj put s poraznim rezultatom. Ako je video imao za cilj utjerati strah u kosti stanovnicima Rumunjske, Marki\u0107 je, nadajmo se, uspjela samo suprotno. Kao prvo, demonstrirala je gotovo apsolutnu neinformiranost, daju\u0107i rumunskim gra\u0111anima prividni izbor izme\u0111u dvaju la\u017enih izbora. Kazala je kako rumunjski politi\u010dari moraju gra\u0111anima omogu\u0107iti referendumsko glasanje o braku kao zajednici mu\u0161karca i \u017eene jer ako to ne u\u010dine zemlju vode u smjeru \u010cau\u0161eskoga (Ceau\u015fescu), izme\u0111u ostalog, poznatog po svom progonu homoseksualaca i konzervativnom odnosu prema \u017eenskim seksualnim slobodama. No, kako je Faktografova Ana Bena\u010di\u0107 ve\u0107 secirala<\/a> ovaj aspekt Marki\u0107kinog pohoda na Rumunjsku ovdje \u0107emo samo ponoviti zaklju\u010dak njezinog sugovornika i stru\u010dnjaka na temu, Franka Dote: “[Marki\u0107] je potpuno u pravu: on je bio grozan diktator i definitivno netko tko je radio protiv naroda. No, kada se pogleda konkretno \u0161to je radio \u2013 otvara se druga pri\u010da, pogotovo oko obiteljskih i seksualnih politika. Zato, ako Rumunji zaista \u017eele biti protiv njegovih politika, kao \u0161to sugerira Marki\u0107, onda bi morali biti i protiv inicijative koju Marki\u0107 zagovara”.<\/p>\n

Emotivne manipulacije i neistiniti promotivni materijali<\/strong><\/p>\n

No, kao drugo, ovaj besmisleni video otkriva snagu i mo\u0107 obilatog financiranja: u slu\u010daju konzervativaca povezanih s Crkvom, \u010dini se kako uop\u0107e nije bitno govoriti istinu baziranu u povijesnim ili statisti\u010dkim faktima. Suvremene konzervativne istine kroje se prema aktualnim potrebama, i dokle god se sve to mo\u017ee skupo producirati, i besprijekorno medijski upakirati, stvara se iluzija demokrati\u010dnosti. A ta je iluzija sna\u017ene desnice, zapravo maksimalno rastegnute, popra\u0107ena panikom, jo\u0161 uvijek liberalnih, mejnstrim medija. Prosvjedi poput Hoda za \u017eivot u Hrvatskoj<\/a> zapravo su imali najve\u0107i mogu\u0107i doseg \u2013 organizirani i pla\u0107ani prijevoz autobusima, dovoljne koli\u010dine teku\u0107ine, profesionalne prosvjedne rekvizite, profesionalno odjevene redare u odje\u0107u osmi\u0161ljenu posebno za tu priliku itd… S druge strane stoje sekularni prosvjedi \u010desto reaktivno organizirani u posljednji \u010das, s minimalnim mogu\u0107nostima (najve\u0107a izdvajanja su vjerojatno zvi\u017edaljke, ostalo organizacije uglavnom me\u0111usobno posu\u0111uju), ali obi\u010dno posje\u0107eniji i ve\u0107i od desni\u010darskih prosvjeda. Kao \u0161to smo ve\u0107 isticali<\/a>, desni\u010darski su prosvjedi znatno medijski popra\u0107eniji od ljevi\u010darskih, ipak to ne zna\u010di da su desni\u010darski projekti uspje\u0161niji, oni su jednostavno financijski znatno bogatiji.<\/p>\n

Natalo\u017eilo se materijala za analizu strategija i taktika djelovanja \u017deljke Marki\u0107 i udruge U ime obitelji, te su nakon nekoliko godina pristajanja na tala\u010dku situaciju u zemlji ostatci javnog znanstvenog sektora po\u010deli “obavljati svoj posao”. Tako su znanstvenici s Pravnog fakulteta u Zagrebu Antonija Petri\u010du\u0161i\u0107, Mateja \u010cehuli\u0107 i Dario \u010cepo<\/a> analizirali mehanizme stjecanja politi\u010dke mo\u0107i iskori\u0161tavanjem strukturnih situacija, te su zaklju\u010dili kako su desni\u010darske organizacije uspje\u0161no iskoristile spornu legislativnu promjenu zakona o referendumu koji je omogu\u0107io promjene Ustava s manje od polovinom gra\u0111ana izi\u0161lih na glasanje. Negativan ishod referenduma o braku u Hrvatskoj, koji je tu pravnu instituciju definirao mogu\u0107om samo izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene, svjedo\u010di tako o neodgovornom politi\u010dkom pona\u0161anju ranijih garnirutra. Drugi aspekt uspje\u0161nosti UIO je duboko nepovjerenje dru\u0161tva u parlamentarnu politiku, zatim ekonomska kriza i u kona\u010dnici, la\u017eni i manipulativni promotivni materijali, ba\u0161 poput videa s po\u010detka pri\u010de, te igranje na emotivne dimenzije dru\u0161tvenih vrijednosti\u00a0kao kompenzaciji za znanstvenu diskreditiranost onoga \u0161to se \u017eeljelo promovirati (npr. propast tradicionalne obitelji).<\/p>\n

Zaokru\u017eimo, dok desni\u010dari u svojim inicijativama i prosvjedima uspje\u0161no mobiliziraju sve svoje snage jer ih mogu platiti, projekti ljevice u pravilu ovise o entuzijazmu, osobnim i politi\u010dkim uvjerenjima aktivista, volontiranju i visokom stupnju samoeksploatacije. Onaj jedan put kad su u Hrvatskoj postojali nekakvi resursi za kvalitetnije financiranje i organizaciju prosvjeda, dakako uz pomo\u0107 sindikata, uspjelo se sprije\u010diti privatizaciju auto-cesta, a prije toga, promjene zakona o radu. Stvar je stoga jasna, UIO i \u017deljka Marki\u0107 uspje\u0161ni su iz istih razloga zbog kojih je ljevica relativno neuspje\u0161na: dok desni\u010dari imaju sna\u017enu medijsku pokrivenost, ljevi\u010dari se za nju neprestano moraju sami boriti. Dok desni\u010dari imaju obilato financiranje, radni vijek lijevih aktivista traje onoliko dugo koliko im osobne materijalne prilike to dopu\u0161taju. Stoga nas ne treba \u010duditi nezainteresiranost \u017deljke Marki\u0107 za povijesne \u010dinjenice, skupa produkcija ionako pretvara la\u017ei u istine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nikad simpati\u010dnija, \u017deljka Marki\u0107 pre\u0161la je nacionalne granice u videu namijenjenom rumunjskom konzervativnom tr\u017ei\u0161tu u kojem se obra\u0107a tamo\u0161njim\u00a0politi\u010darima obja\u0161njavaju\u0107i im kako je 3 milijuna njihovih gra\u0111ana dalo svoj potpis za referendum o definiciji braka kao zajednice mu\u0161karca i \u017eene. Inicijativu je, kao “kredibilna” stru\u010dnjakinja za povijest dru\u0161tvenih pokreta u Rumunjskoj, zape\u010datila konstatacijom kako se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":22122,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[38,99],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-22121","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-hrvatska","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22121","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22121"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22136,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22121\/revisions\/22136"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22122"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22121"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22121"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22121"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22121"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}