{"id":22053,"date":"2018-02-01T07:00:49","date_gmt":"2018-02-01T06:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22053"},"modified":"2021-02-25T10:55:18","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:18","slug":"stanje-albanskih-rafinerija-dug-korupcija-i-bankrot","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22053","title":{"rendered":"Stanje albanskih rafinerija: dug, korupcija i bankrot"},"content":{"rendered":"<p><b>Otkako je albanska dr\u017eava privatizacijom izgubila kontrolu nad svojom nekada veoma razvijenom i profitabilnom naftnom industrijom, u biv\u0161im dr\u017eavnim rafinerijama ni\u017eu se novi vlasnici i sve neuspje\u0161nija rukovodstva, a jedini kojima je zaista stalo do oporavka rafinerija i cijelog sektora su uporni i borbeni radnici.<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">U rano ujutro 27. prosinca 2017. tri stotine radnika <\/span><a href=\"http:\/\/www.exit.al\/en\/2017\/12\/28\/financially-troubled-irtc-invests-13m-in-oil-company-but-fails-to-pay-workers-wages\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">okupilo<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> se kod rafinerije\u00a0ARMO u Ballshu, jednom od posljednjih industrijskih gradova u Albaniji. Krenuli su mar\u0161irati prema centru regije, gradu Fieru, gdje su se sastali s radnicima druge ARMO-ve rafinerije. Zajedno su protestirali ispred sredi\u0161ta regionalne vlasti. Iako se bli\u017eio kraj decembra, oni jo\u0161 uvijek nisu dobili pla\u0107e za novembar. Rafinerije ne rade ve\u0107 nekoliko tjedana, a poduze\u0107a im nisu uplatila doprinose gotovo godinu dana, da ne spominjemo nepo\u0161tivanje drugih radni\u010dkih prava, kao \u0161to je pla\u0107anje prekovremenih.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nakon \u0161to su radnici mar\u0161irali skoro dva sata, bez velikog povjerenja u prazne rije\u010di lokalnih du\u017enosnika, odlu\u010dili su se zaputiti prema Tirani, udaljenoj od Fiera vi\u0161e od 70 kilometara. Formirali su red uz glavnu autocestu te, uz pratnju i povremeno uznemiravanje policijskih snaga, uspjeli su propje\u0161a\u010diti gotovo polovicu puta. Premoreni, nakon pola dana pje\u0161a\u010denja odlu\u010dili su pored grada Rrogozhin\u00eb put nastaviti autobusom. Nakon samo dva kilometra vo\u017enje, policija je zaustavila autobuse i voza\u010dima naredila da tra\u017ee od radnika da iza\u0111u. Fierski \u0161ef policije ponudio je da ih se policijskim vozilima preveze nazad u Fier i Ballsh. Sa svim raspolo\u017eivim sredstvima poku\u0161avalo ih se sprije\u010diti da do\u0111u do Tirane. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">No radnici nisu pristali. Iscrpljuju\u0107i se, nastavili su hodati prema zacrtanom cilju. Nekoliko gra\u0111ana Tirane, zgro\u017eeni pona\u0161anjem policije i ravnodu\u0161no\u0161\u0107u vlade, odvezli su se osobnim automobilima do autoceste, pokupili dio prosvjednika i dovezli ih do glavnog grada. Stigli su oko pono\u0107i i ugo\u0161\u0107eni su u socijalnom centru Logu i Shk\u00ebndij\u00ebs.<\/span><\/p>\n<p><b>Sindikati na krivoj liniji<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Nekoliko mjeseci prije ovog mar\u0161a, radnici iz Ballsha i Fiera \u017ealili su se na sindikalne predstavnike. Na lokalne sindikaliste gledaju sa sve ve\u0107om sumnjom, vi\u0161e im izgledaju kao predstavnici vlasnika poduze\u0107a, a ne radnika. I slu\u017ebenike iz tiranskih sindikata ve\u0107inom se smatra servilnom i korumpiranom klikom koja je pod utjecajem sredi\u0161nje vlasti i koja je uklju\u010dena u nepo\u0161tene i netransparentne odnose sa \u0161efovima rafinerije. U nekoliko navrata, tijekom radni\u010dkog mar\u0161a, sindikalcima se izvikivalo da su izdajnici, a jednom ili dvaput je to skoro zavr\u0161ilo tu\u010dnjavom. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Kako svjedo\u010di nekoliko aktivista iz politi\u010dke platforme Organizata Politike koji su se pridru\u017eili radnicima na putu od Ballsha a do Tirane &#8211; ve\u0107ina radnika i vi\u0161e je nego uvjerena da je cijeli sindikat korumpiran, a da se lokalnim predstavnicima mjesecima davala pla\u0107a vi\u0161a od pla\u0107e obi\u010dnih radnika te da im je bilo dopu\u0161teno da uop\u0107e ne dolaze na posao. Ne \u010dudi \u0161to su radnici od aktivista nekoliko puta tra\u017eili da im pomognu u osnivanju novog i autonomnog sindikata.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Jutro nakon mar\u0161a, radnici su se okupili pred zgradom Ministarstva ekonomskog razvoja, trgovine i poduzetni\u0161tva. Nakon nekoliko sati protesta, ministar je pristao sastati se s predstavnicima radnika i pred jednim od \u010dlanova uprave firme obe\u0107ao da \u0107e im barem pla\u0107a od prethodnog mjeseca biti ispla\u0107ena u roku od 24 sata. Umorni i na rubu o\u010daja, radnici su se odlu\u010dili vratiti u svoje gradove. Sljede\u0107eg je dana vi\u0161e od tisu\u0107u radnika obaju rafinerija stajalo pred bankama i \u010dekalo da kona\u010dno pla\u0107a sjedne na ra\u010dun. Saznav\u0161i da je pla\u0107a za novembar upla\u0107ena, mnogi od njih briznuli su u pla\u010d, \u0161to zbog momentalnog osje\u0107aja sre\u0107e, \u0161to zbog dugo nakupljanog bijesa. Neki od njih su ganuto izjavili da sad barem mogu ne\u0161to svojoj djeci pokloniti za Novu godinu.<\/span><\/p>\n<p><b>Od privatizacije do bankrota<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Uzroke problema rafinerije treba tra\u017eiti u procesu njezine privatizacije, jednom od najkorumpiranijih primjera privatizacije u zemlji. <\/span><a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=16816\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">Naftna industrija<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\"> je izgra\u0111ena tijekom socijalizma i bila je jedan od najprofitabilnijih sektora socijalisti\u010dke ekonomije. Nekoliko tisu\u0107a radnika bilo je zaposleno u rafinerijama, a cijela je regija bila industrijski razvijena upravo zbog tog sektora. ARMO je bila kompanija za rafiniranje nafte kojom je upravljala dr\u017eava, punih 16 godina nakon pada socijalizma. Unato\u010d lo\u0161em upravljanju i korumpiranim birokratima, njene rafinerije bile su profitabilne. U ranim 2000-ima zapo\u0161ljavale su vi\u0161e od dvije tisu\u0107e radnika i ostvarivale milijunske profite svake godine, nakon \u0161to su platile poreze i sredi\u0161njoj vlasti isplatile druge obveze (oko 30 milijuna ameri\u010dkih dolara svake godine).<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Me\u0111utim, 2008. godine, pritisnuta Me\u0111unarodnim monetarnim fondom i Europskom unijom, vlada predvo\u0111ena Demokratskom strankom (PD) odlu\u010dila je privatizirati ARMO. Biznismen koji je postao vlasnik ARMO-a, Rezart Ta\u00e7i, smatran je bliskim suradnikom i klijentom va\u017enih \u010dlanova vlade, posebice biv\u0161eg premijera Salija Berishe. Odmah nakon privatizacije, ARMO je u\u0161ao u dugu spiralu kriza. Zaglibio je i potom prestao pla\u0107ati poreze i druge obaveze prema dr\u017eavi, o\u010dito s njenim pre\u0161utnim pristankom. Pored toga, nije ispunio ni svoje ugovorne obaveze da ula\u017ee u nove tehnologije. Jedina stvar koju je uprava uspjela \u201cposti\u0107i\u201d bilo je smanjenje radne snage na pola. Jo\u0161 gore, poduze\u0107e je pove\u0107alo svoje dugove prema bankama i uvijek je bilo na rubu bankrota.<\/span><\/p>\n<p>Rezart Ta\u00e7i prodao je\u00a02013. ARMO tvrtki iz Azerbajd\u017eana. Izvje\u0161\u0107a mnogih istraga poja\u010dala su sumnje da iza te tvrtke jo\u0161 uvijek stoji albanski gazda, koji sada poku\u0161ava izgraditi ilegalnu mre\u017eu povezanu s novooformljenom vladom Socijalisti\u010dke stranke. Kako god, azerbajd\u017eanski vlasnik nije gotovo godinu dana ni\u0161ta ulo\u017eio u rafineriju i 2014. je odlu\u010dio dati je u najam drugim dvjema kompanijama. Panorama ostaje ista: mjesecima su radnici bili bez posla, nije im ispla\u0107eno nekoliko pla\u0107a itd.<\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Konstantni valovi radni\u010dkih protesta u Ballshu, Fieru i Tirani 2016. godine, natjerali su vladu da intervenira. Dogodile su se neke promjene u upravi rafinerija. Dvije rafinerije, u Ballshu i Fieru, iako jo\u0161 u vlasni\u0161tvu azerbajd\u017eanskog biznismena, iznajmljene su offshore kompaniji, <\/span><a href=\"http:\/\/www.exit.al\/en\/2016\/11\/16\/harry-sargeant-iii-very-serious-us-investor-in-armo-mired-in-fraud-and-corruption\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><span style=\"font-weight: 400;\">IRTC<\/span><\/a><span style=\"font-weight: 400;\">, registriranoj na Britanskim Djevi\u010danskim Otocima. Ministar financija i ekonomije Arben Ahmetaj i premijer Edi Rama tvrdili su da je to ozbiljna multinacionalna kompanija, \u010dija \u0107e ulaganja u naftno prera\u0111iva\u010dki sektor o\u017eivjeti tu industriju.<\/span><\/p>\n<p><b>Rafinerije na trajnoj rasprodaji<\/b><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Iz izvje\u0161taja nezavisnih novinara doznajemo da je u upravi IRTC-a Mitat Sulaj, brat utjecajnog albanskog biznismena, Besnika Sulaja, za kojeg se smatra da je jedan od bliskih suradnika premijera Rame i gradona\u010delnika Tirane, Eriona Veliaja, \u010dija je gradska uprava odobrila njegovim firmama nekoliko gra\u0111evinskih dozvola u najosjetljivijim dijelovima Tirane. <\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Me\u0111utim, propadanje se nastavlja. Novi \u0161efovi su nastavili s praksom nepla\u0107anja poreza i neispla\u0107ivanja pla\u0107a radnicima. Poduze\u0107e je jo\u0161 vi\u0161e optere\u0107eno dugovima. Procjenjuje se da su zadu\u017eeni u nekoliko agencija, od poreznih ureda do firmi za proizvodnju nafte, pa sve do banaka, u vrijednosti nekoliko stotina milijuna dolara, a dr\u017eavi bi tako\u0111er trebali isplatiti preko sto milijuna.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">Proteklih mjeseci, jedna od banaka uspjela je dobiti, u sumnjivim okolnostima, sudski nalog da konfiscira svu imovinu poduze\u0107a i da se mo\u017ee smatrati legalnim ve\u0107inskim vlasnikom kompanije. Danas Banka Credins poku\u0161ava rentati ili prodati imovinu tvrtke investitorima kojih nema. Iako ARMO duguje vi\u0161e dr\u017eavi preko poreza nego bankama, albanska vlada povukla se od bilo kakve potra\u017enje za imovinom firme.<\/span><\/p>\n<p><span style=\"font-weight: 400;\">U ovom kompleksnom i iznimno korumpiranom procesu gdje je uklju\u010deno nekoliko aktera, od vladinih agencija do proizvodnih firmi i banaka, rezultat je da su rafinerije zatvorene. Grad Ballsh je ekonomski zamro. Radnici su bez posla i pla\u0107e. Nastavljaju protestirati i zahtijevaju od vlade da nacionalizira rafinerije. No vlada beskrupulozno odbija taj prijedlog i gleda na to kao privatnu stvar koja se treba rije\u0161iti izme\u0111u banaka i privatnih pretendenata.<\/span><\/p>\n<p style=\"text-align: right;\"><span style=\"font-weight: 400;\">S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U rano ujutro 27. prosinca 2017. tri stotine radnika okupilo se kod rafinerije ARMO u Ballshu, jednom od posljednjih industrijskih gradova u Albaniji. Krenuli su mar\u0161irati prema centru regije, gradu Fieru, gdje su se sastali s radnicima druge ARMO-ve rafinerije&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22055,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[199,51],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[57],"class_list":["post-22053","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-industrija","tag-privatizacija","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22053"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22053\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36493,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22053\/revisions\/36493"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22055"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22053"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22053"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22053"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22053"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}