{"id":22043,"date":"2018-02-05T08:00:50","date_gmt":"2018-02-05T07:00:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=22043"},"modified":"2021-02-25T10:55:17","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:17","slug":"nasilje-nad-zenama-na-kosovu-zrtve-bez-sigurnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=22043","title":{"rendered":"Nasilje nad \u017eenama na Kosovu: \u017ertve bez sigurnosti"},"content":{"rendered":"<p><strong>Po\u010detkom godine, objavljeno je da se skloni\u0161ta za \u017ertve obiteljskog nasilja na Kosovu zatvaraju zbog nedostatka sredstava. Skandal je u me\u0111uvremenu otvorio i druga pitanja vezana uz sigurnost \u017eena i problem rodnog nasilja u toj zemlji.<\/strong><\/p>\n<p>Proteklih nekoliko mjeseci, problem nasilja nad \u017eenama dobio je ne\u0161to ve\u0107u globalnu pozornost, a odjeci toga \u010duli su se i na Kosovu gdje je nedavno najve\u0107a opozicijska stranka obe\u0107ala staviti pitanje rodne jednakosti u centar svojeg programa. Rije\u010d je o problemu doslovno u cijelom svijetu, koji ne predstavlja samo kr\u0161enje \u017eenskih prava, ve\u0107 i va\u017eno javnozdravstveno pitanje. U mnogim dijelovima svijeta preko 10% \u017eena redovito trpi nasilje od svog \u017eivotnog partnera, a ta se brojka u ponegdje penje i do preko polovice. Pod pojmom nasilja nad \u017eenama kriju se razli\u010dite stvari od silovanja, saka\u0107enja, ozlje\u0111ivanja, raznih oblika spolnog zlostavljanja do ubojstava. U tom je smislu jasno da svaka borba protiv ovog op\u0107eg fenomena mora uklju\u010divati dugotrajno iskorijenjivanje dru\u0161tvene podr\u0161ke ili prihva\u0107anja nasilja usmjerenog protiv \u017eena.<\/p>\n<p>No da je rije\u010d o dru\u0161tvenom, a ne individualnom problemu jasno pokazuju karakteristike tog nasilja: ono se pove\u0107ava tijekom vremena i uslijed zlouporabe alkohola, po\u010dinitelji su \u010de\u0161\u0107e poznate osobe nego stranci, a pritom nije rije\u010d o osobama koje bi se mogle smatrati mentalno bolesnima. Prihva\u0107anje mu\u0161kog nasilja nad \u017eenama povezano je uz ideje mu\u0161ke dominacije ili pak slavljenje mu\u0161ke agresivnosti. Sve ove vrijednosti izrazito su prisutne na Kosovu, pa ne \u010dudi da se zemlja nosi s vrlo ozbiljnim problemom nasilja nad \u017eenama. Prema posljednjim istra\u017eivanjima, vi\u0161e od 40% Kosovarki u nekom trenutku \u017eivota do\u017eivjelo je nasilje u obitelji. To je fenomen koji prelazi klasne granice i doga\u0111a se u svim dru\u0161tvenim slojevima. No jasno je kako su siroma\u0161nije \u017ertve znatno slabije za\u0161ti\u0107ene i u tom smislu trebaju posebnu pomo\u0107, osobito u pogledu skloni\u0161ta za \u017eene \u017ertve nasilja.<\/p>\n<p><strong>Za\u010darani krug<\/strong><\/p>\n<p>Izvje\u0161taji o &#8220;ljudskom razvoju&#8221; na Kosovu pokazuju jasnu vezu izme\u0111u siroma\u0161tva, diskriminacije i nasilja koju do\u017eivljavaju invalidi, manjine i \u017eene na selu. No tako\u0111er je jasno i kako je nasilje zapravo jedan od faktora koji pove\u0107ava siroma\u0161tvo \u017eena, jer ih tjera u daljnju egzistencijalnu nesigurnost. Na primjeru drugih zemalja, ve\u0107 je ranije dokazano kako ovisnost \u017eena o partneru kao izvoru prihoda pove\u0107ava njihovu izlo\u017eenost nasilju, pa nasilje, siroma\u0161tvo i ovisnost \u017eena \u010dine elemente svojevrsnog za\u010daranog kruga. Nevoljkost \u017eena da napuste zlostavlja\u010da, koja se \u010desto opisuje kulturnim i obi\u010dajnim terminima, tako je zapravo sna\u017enije povezana s njihovom nemogu\u0107no\u0161\u0107u izbora zbog egzistencijalne ugro\u017eenosti. Da stvar bude gora, djeca koja odrastaju u nasilnoj obitelji izlo\u017eena su ve\u0107oj vjerojatnosti da i sama u odrasloj dobi postanu ili zlostavlja\u010di ili \u017ertve.<\/p>\n<p>Postojanje skloni\u0161ta za \u017ertve je neizostavni element borbe protiv nasilja nad \u017eenama. No upravo te institucije su u posljednje vrijeme ozbiljno ugro\u017eene na Kosovu. Po\u010detkom godine, lokalni su mediji objavili kako su skloni\u0161ta diljem zemlje po\u010dela zatvarati svoja vrata jer im nisu ispla\u0107ena dr\u017eavna sredstva. Zatvaranje je trebalo trajati &#8220;samo&#8221; dva mjeseca na po\u010detku godine, no pritisak javnosti ipak je prisilio ministra rada i socijalne skrbi Skendera Re\u00e7icu da neuvjerljivo demantira postojanje problem sa skloni\u0161tima. &#8220;Nemam nikakvih informacija da su skloni\u0161ta zatvorena [&#8230;] Postoji odre\u0111ena odgoda s dodjeljivanjem sredstava, ali to ne zna\u010di da ne\u0107e raditi, barem koliko ja znam.&#8221; U me\u0111uvremenu je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) upozorila vladu da prestankom financiranja kr\u0161i me\u0111unarodne sporazume.<\/p>\n<p><strong>Tek prvi korak<\/strong><\/p>\n<p>To dodu\u0161e nije prvi skandal s kosovskim &#8220;sigurnim ku\u0107ama&#8221;. Prije pet godina, tri djevojke koje su ranije pobjegle od ku\u0107e zbog zlostavljanja koje su trpjele od svojih o\u010deva, a koje su bile smje\u0161tene u jednoj &#8220;sigurnoj ku\u0107i&#8221;, morale su pobje\u0107i i iz tog skloni\u0161ta. Iako svi detalji nisu poznati, slu\u010daj je pokazao kako su skloni\u0161ta i sama \u2013 kako su ih mediji nazvali \u2013 &#8220;nesigurne ku\u0107e&#8221;. No u nedostatku boljih opcija, pro\u0161le se godine 88 djevojaka prijavilo u isto skloni\u0161te. Tijekom proteklih petnaestak godina, u njemu je bilo smje\u0161teno sedamstotinjak \u017eena i gotovo \u010detiristo djece, a vi\u0161e od polovice ih je iz ruralnih podru\u010dja. No problem je i \u0161to ne postoji nikakav mehanizam sustavnog pra\u0107enja toga \u0161to se dogodi sa \u017ertvama nakon \u0161to pod bilo kojim okolnostima napuste skloni\u0161ta. Tako je uprava spomenute &#8220;sigurne ku\u0107e&#8221; potvrdila da su se zbog \u0161tednje neke \u017eene vratile obiteljima, ali i da ne zna u kakvim uvjetima sada \u017eive.<\/p>\n<p>\u010cini se gotovo nevjerojatnim da, u situaciji u kojoj je o\u010dito da su postoje\u0107i programi pomo\u0107i \u017ertvama daleko od adekvatnih, vlada propu\u0161ta financirati \u010dak i osnovno \u2013 skloni\u0161ta za \u017ertve. &#8220;Propustom u bud\u017eetiranju&#8221; doveden je u pitanje sam opstanak postoje\u0107ih institucija, da uop\u0107e i ne spominjemo to da se ne ula\u017ee gotovo ni\u0161ta u obrazovanje \u017ertava (i njihove djece) o rodno temeljenom nasilju ili u njihovu trajniju rehabilitaciju u dru\u0161tvo. Ako tra\u017eimo pozitivnu stranu pri\u010de, zatvaranje vrata skloni\u0161ta nai\u0161lo je na toliko opravdanih kritika da se vlada osje\u0107ala obaveznom da na izvanrednoj sjednici dodijeli potrebna sredstva za &#8220;sigurne ku\u0107e&#8221;. Rije\u010d je o standardnom krpanju problema u trenutku kada je on medijski vidljiv, ali \u010dak i to daje neku nadu da \u0107e o ovom problemu biti lak\u0161e raspravljati u budu\u0107nosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Proteklih nekoliko mjeseci, problem nasilja nad \u017eenama dobio je ne\u0161to ve\u0107u globalnu pozornost, a odjeci toga \u010duli su se i na Kosovu gdje je nedavno najve\u0107a opozicijska stranka obe\u0107ala staviti pitanje rodne jednakosti u centar svojeg programa&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":22044,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174],"theme":[458],"country":[124],"articleformat":[450],"coauthors":[262],"class_list":["post-22043","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","theme-drustvo","country-kosovo","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22043","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=22043"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22043\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22154,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/22043\/revisions\/22154"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22044"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=22043"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=22043"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=22043"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=22043"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=22043"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=22043"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=22043"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}