{"id":21983,"date":"2018-01-25T08:00:11","date_gmt":"2018-01-25T07:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21983"},"modified":"2021-02-25T10:55:20","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:20","slug":"bitcoin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21983","title":{"rendered":"O \u010demu pri\u010damo kada pri\u010damo o bitcoinu?"},"content":{"rendered":"

Investicijska prilika, tehnolo\u0161ka virtuoznost, teorije zavjere, monetarna odr\u017eivost, politi\u010dka pozadina: sve su to aspekti koji su obilje\u017eavali vru\u0107e i intenzivne rasprave o bitcoinu proteklih mjeseci. Prije nego se rasprave nastave valja rezimirati: \u0161to je bitcoin, kako je nastao, kako se razvijao, koji mu je monetarni domet, a \u0161to mu je politi\u010dki limit? Skicirane odgovore na ta pitanja nudi Tomislav Medak.<\/strong><\/p>\n

U 2017. godini kriptovalute su od marginalne teme o kojoj strastveno raspravljaju programeri, aktivisti i startapa\u0161i postale temom blagdanskih ru\u010dkova. Kako se godina bli\u017eila kraju kurs bitcoina (kratica BTC) vinuo se s 6.000 kuna, koliko je vrijedio po\u010detkom godine, na vrtoglavih 106.000 kuna. Ni direktorica MMF-a Christine Lagarde<\/a> nije mogla ne prihvatiti da 16.000.000 bitcoina po 106.000 kuna nisu zanemariva veli\u010dina i da kriptovalute donose izazov za postoje\u0107i nov\u010dani sistem i monetarnu politiku. Redoviti padovi i usponi vrijednosti i od po 20% u dan-dva dali su mnogima priliku za ekspertne procjene o kretanju te\u010daja. Ne\u0161to kao tip za sportsku prognozu ili, kao u dobra stara vremena, savjeti za dobitke poker automatu.<\/p>\n

U tako solidno lokaliziranom globalnom fenomenu roditelji nisu mogli ne zapitati mla\u0111ariju \u0161to je to bitcoin i mo\u017ee li se u toj zlatnoj groznici kako u\u0161i\u0107ariti? I dok im je mla\u0111arija mogla demonstrirati kako je otvaranje bitcoin nov\u010danika na online<\/em> mjenja\u010dnici i ulaganje u razli\u010dite kriptovalute postalo lak\u0161e no internetsko bankarstvo, ve\u0107ina se morala pomu\u010diti da pojasni kako to bitcoin funkcionira i koja je njegova svrha mimo trenutne groznice.<\/p>\n

Dakle, \u0161to je bitcoin?<\/strong><\/p>\n

Bitcoin je svijet ugledao prije devet godina u formi \u010dlanka<\/a> i softverske implementacije<\/a> kojima je anonimni stru\u010dnjak za kriptografiju, a mo\u017eda i grupa njih, pod pseudonimom Satoshi Nakamoto, izlo\u017eio koncept sistema digitalnog pla\u0107anja me\u0111u anonimnim korisnicima na mre\u017ei bez potrebe za financijskim posrednikom. Bitcoin kao sustav pla\u0107anja postoji u formi javnog konta (public ledger<\/em>) na kojem se vode sva pla\u0107anja u bitcoinima. Taj javni konto sadr\u017ei \u010ditavu povijest transakcija u bitcoinima i distribuiran je me\u0111u svim korisnicima mre\u017ee. Bitcoini kao virtualni novac postoje isklju\u010divo kao zapisi na tom kontu, a nastaju kao nagrada \u010dlanovima mre\u017ee za vo\u0111enje tog konta.<\/p>\n

Transakcije preko javnog konta odvijaju se tako da uplatitelj iz svoje aplikacije, tzv. nov\u010danika, generira zapis o uplati, potpisuju\u0107i ga svojim privatnim klju\u010dem za \u0161ifriranje i adresom primatelja kreiranom isklju\u010divo za to jedno pla\u0107anje. Takav zapis on onda raza\u0161ilje svim korisnicima u BTC mre\u017ei. Pla\u0107anje mre\u017ea provodi na kontu procesom “rudarenja” (mining<\/em>). U tom procesu neki od “rudara” uvr\u0161tava tu transakciju u blok s oko 2.000 drugih transakcija koje naposljetku zahtjevnim izra\u010dunom dodaje lancu prethodnih blokova (blockchain<\/em>) u kojem je zabilje\u017eena cjelokupna povijest transakcija.<\/p>\n

Klju\u010d za uspjeh bitcoina za razliku od prethodnih implementacija kriptovaluta je u tome kako je rije\u0161io problem dvostruke potro\u0161nje (double spending<\/em>), tj. prevare kojom korisnik istim virtualnim novcem pla\u0107a dvaput. Ra\u010dunala koja “rudare” prilikom dodavanja novog bloka moraju uspje\u0161no rije\u0161iti matemati\u010dku zagonetku koja iziskuje dugo ra\u010dunanje, veliku procesorsku snagu i puno elektri\u010dne energije. Zagonetka je postavljena tako da nije mogu\u0107e napraviti matemati\u010dki bolji algoritam dolaska do njenog rje\u0161enja. U utrci da prvi rije\u0161i zagonetku i dobije nagradu “rudaru” poma\u017ee samo da \u0161to br\u017ee broji. Konkurentniji “rudar” je onaj koji paralelno vrti vi\u0161e “broja\u010da”. “Rudarenje” se stoga danas odvija na farmama grafi\u010dkih kartica \u010dija arhitektura zbog matemati\u010dkih zahtjeva 3D grafike omogu\u0107ava bolju paralelizaciju i br\u017ee brojanje nego \u0161to je to slu\u010daj s arhitekturom procesora op\u0107e namjene. Kako se ra\u010dunalna snaga i broj onih koji su spremni ulagati u “rudarenje” mijenja, tako se svaka dva tjedna prilago\u0111ava i kompleksnost zagonetke kako bi izra\u010dun bloka uvijek u prosjeku trajao 10 minuta. “Rudar” koji prvi rije\u0161i zagonetku kao nagradu dobiva 12.5 BTC i transakcijske naknade koje korisnici moraju ponuditi kako bi motivirali “rudara” da \u0161to prije uvrsti njihovu transakciju u blok. Svake \u010detiri godine ta nagrada se prepolovljava i ograni\u010dava u kona\u010dnici emisiju bitcoina na 21.000.000. Transakcija u bitcoinima kona\u010dno je potvr\u0111ena nakon \u0161to je pro\u0161la \u0161est ciklusa dodavanja novih blokova.<\/p>\n

Kako taj zahtjevan proces “rudarenja” rje\u0161ava problem dvostruke potro\u0161nje? Budu\u0107i de se novoizra\u010dunati lanac distribuira \u010ditavoj mre\u017ei, postoji povijest transakcija koju vrlo brzo dobivaju svi korisnici. Ako bi netko htio prevariti mre\u017eu time da naknadno napravi dvostruku uplatu, on bi morao nametnuti alternativnu verziju povijesti pla\u0107anja. No, ako on ponudi alternativnu povijest, nju \u0107e mre\u017ea koja je ve\u0107 krenula dodavati daljnje blokove na postoje\u0107i lanac odbaciti i tro\u0161ak ra\u010dunanja \u0107e mu biti uzaludan, osim ako ne kontrolira preko 50% ra\u010dunalne snage (hash power<\/em>) svih ra\u010dunala koja “rudare” i time mo\u017ee ra\u010dunalnom snagom “uvjeriti” ostatak mre\u017ee u svoju verziju povijesti. Taj poku\u0161aj prevare tako\u0111er \u0107e prevaranta ko\u0161tati sav tro\u0161ak novog izra\u010duna.<\/p>\n

Ovakvim rje\u0161enjem koje se zasniva na tome da “rudari” dokazuju da su ulo\u017eili zna\u010dajan rad u brojanje (proof-of-work<\/em>) Satoshi je osigurao da se poku\u0161aji prevare ne isplate i da ne mogu naru\u0161iti kolektivni konsenzus mre\u017ee. Tehni\u010dka okolnost takvog rje\u0161enja je sve ve\u0107i utro\u0161ak ra\u010dunalne snage i elektri\u010dne energije koji procesu kreiranja bitcoina daju karakter robnog novca kao \u0161to je bilo zlato.<\/p>\n

Prvotna kriptovalutna zajednica<\/strong><\/p>\n

Kako je in\u017eenjerski cilj bitcoina rije\u0161iti problem dvostruke potro\u0161nje u distribuiranom sustavu digitalnog pla\u0107anja bez centralne institucije koja bi jam\u010dila za ispravnost uplata, njegova o\u0161trica usmjerena je protiv uloge financijskih institucija u upravljanju nov\u010danim tokovima. Satoshijeva izvorna zamisao je elegantno distribuirano rje\u0161enje koje na metu uzima oligopole poput PayPala i kreditnokarti\u010dnih poduze\u0107a. Bitcoin tako u svom izvornom kodu ima upisane neke pretpostavke kriptoanarhisti\u010dke zajednice<\/a> iz koje su ra\u010dunalna kriptografija i kriptovalute stasale, a \u010dije su bitne vrijednosti anonimnost, decentraliziranost i podazrenje spram velikih korporacija, dru\u0161tvenog nadzora i dr\u017eave. Na\u010delo distribuiranih, end-to-end<\/em><\/a> sistema koje je ugra\u0111eno i u arhitekturu Interneta vo\u0111eno je idejom o tome kako tehnolo\u0161ki izgraditi sustav autonomije u kojem samo krajnje to\u010dke imaju mogu\u0107nost pristupa informaciji. Povjerenje je zajam\u010deno kodom, a ne posrednicima i institucijama kojima se ne mo\u017ee vjerovati.<\/p>\n

Dok su anarhisti i ljevica bili privu\u010deni idejom autonomije, adepti austrijske ekonomske \u0161kole – tehnolibertarijanci i anarhokapitalisti – bili su privu\u010deni dokidanjem institucijalne regulacije, formom robnog novca i ograni\u010denom ukupnom emisijom. Utoliko je prvotna zajednica korisnika vrijednosno bila vrlo \u0161arolika. S jedne strane decentralizirana zadru\u017ena ekonomija<\/a>, a s druge strane poduzetni\u010dki individualizam i stjecanje legitimirano meritokracijom. Povremeno i prkos dr\u017eavnoj regulaciji u formi ilegalne trgovine opijatima, oru\u017ejem i naru\u010denim ubojstvima u dark webu<\/em><\/a>.<\/p>\n

I dok je Satoshijev klju\u010dni doprinos in\u017eenjersko rje\u0161enje problema povjerenja, imaginaciju tehnolo\u0161ke zajednice s po\u010detka pobudila je prije svega uspje\u0161na implementacija blockchaina. Takva distribuirana baza podataka smanjuje transakcijske tro\u0161kove utoliko \u0161to \u010dini sve ulazne i izlazne informacije vidljive svim umre\u017eenim akterima i olak\u0161ava koordinaciju ako je takvih aktera mnogo. Krenula je lavina inovacija. Ethereum, najve\u0107i konkurent bitcoinu me\u0111u kriptovalutama, distribuirana je ra\u010dunalna platforma koja omogu\u0107uje izvr\u0161avanje instrukcija i aplikacija na samom blockchainu<\/em> Ethereuma. Transakcija iz bitcoin svijeta apstrahirana je na vi\u0161u razinu ugovornog odnosa, tzv. “pametnih ugovora” koji automatski izvr\u0161avaju radnje kada su ispunjeni ugovoreni uvjeti. To omogu\u0107uje, primjerice, kreiranje distribuiranih organizacija \u010dija je operativna dimenzija automatizirana kodom<\/a>, povezivanje ure\u0111aja<\/a> u tzv. Internet stvari, direktnu kupoprodaju<\/a> energije iz obnovljivih izvora izme\u0111u malih proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da i – za \u010deljad s Interneta najva\u017enije – sakupljanje kriptomaca<\/a>. Zbog eksponencijalnog rasta vrijednosti kriptovaluta investicije su ogromne i neprestano se najavljuju nove ideje revolucionarnih primjena koje bi ove tehnologije odvele dalje od anegdota o najskupljoj pizzi na svijetu i spekulativnog balona.<\/p>\n

Okolnosti rasta cijene bitcoina<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, klju\u010dni doga\u0111aji za \u0161irenje i rast bitcoina nisu bili tehnolo\u0161ki. Bitcoin nastaje u trenutku po\u010detka Velike recesije i spa\u0161avanja privatnog bankarskog sektora. U prvi blok bitcoina Satoshi je zapisao naslov \u010dlanka iz The Timesa<\/em><\/a> od 3. sije\u010dnja 2009.: “Ministar financija na rubu drugog spa\u0161avanja banaka”. Pored tog inicijalnog legitimacijskog momenta, ra\u010duna se da je ciparska bankarska kriza 2012-2013. rezultirala prvim velikim bijegom kapitala u bitcoin i da je bila otponac prvog velikog rasta opsega trgovine i cijene bitcoina. Bitcoin je sli\u010dno poslu\u017eio kao sredstvo \u010duvanja vrijednosti i u periodu prikrivene inflacije<\/a> u Argentini i monetarne krize u Venecueli.<\/p>\n

Pored ovih inicijalnih okolnosti nekoliko je strukturnih faktora koji su potakli financijske institucije i tr\u017ei\u0161ta da se okrenu kriptovalutama. Prvo, nakon Velike recesije poku\u0161aj oporavka rje\u0161avan je transferima centralnih banaka privatnim bankama po iznimno niskim kamatama koje su taj jeftini svje\u017ei novac radije usmjeravale prema financijskim tr\u017ei\u0161tima nego li u poticanje proizvodnje i otvaranje radnih mjesta. Financijska tr\u017ei\u0161ta sigurniji su izvor profita negoli rizi\u010dna ulaganja u proizvodnju. Stoga su odr\u017eavanje i pove\u0107anje razina profita u financijskom sektoru od presudnog zna\u010daja, a financijske tehnologije obe\u0107avaju nove instrumente i pove\u0107anu u\u010dinkovitost.<\/p>\n

Drugo, od ukidanja zlatnog standarda i uvo\u0111enja fluktuiraju\u0107eg kursa u 1970-ima devizna tr\u017ei\u0161ta su se konstituirala<\/a> kao prva istinski globalna, tehnolo\u0161ki umre\u017eena, dvadeset\u010detverosatna tr\u017ei\u0161ta. Od po\u010detnog prometa od 10-20 milijardi dolara dnevno ekspandirala su do dana\u0161njih 5 bilijuna dnevno. Ukupni iznos deviznih rezervi svih centralnih banaka jedva prelazi taj iznos. Nestabilnost cijena, manja razina regulacije negoli na drugim financijskim tr\u017ei\u0161tima i vrlo ograni\u010den prostor dr\u017eavama da kontroliraju fluktuacije, pogoduju manipulaciji i visokim profitima. Iako je tr\u017ei\u0161te kriptovalutama komparativno maleno (~500 milijardi dolara), kriptovalute su nova prilika za \u0161irenje i transformaciju takvog poslovanja. \u010cinjenica da je zadana \u010dvrsta gornja granica ponude bitcoina, naglo pove\u0107anje potra\u017enje o\u010dekivano rezultira naglim rastom cijena, \u0161to stvara poticaj za manipulacije tr\u017ei\u0161tem.<\/p>\n

Nevolje u kriptovalutnom raju<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom sije\u010dnja kurs bitcoina se prepolovio. Niz manipulacija tr\u017ei\u0161tem<\/a>, raskola me\u0111u razvijateljima BTC-a (i drugih kriptovaluta) pa onda i odvajanje razvoja u razli\u010dite nove grane, prevara prilikom inicijalnih javnih ponuda valuta i redovitih hakerskih napada na mjenja\u010dnice u kojima nestaju velike koli\u010dine uloga njihovih komitenata razlozi su sve \u010de\u0161\u0107ih regulatornih intervencija i zabrana poput one u Ju\u017enoj Koreji.<\/p>\n

Unato\u010d idealima decentraliziranosti, anonimnosti i autonomije, pokazalo se, kao i u brojnim prethodnim prilikama, da su digitalna tr\u017ei\u0161ta podlo\u017ena dinamici akumulacije kapitala prema koncentraciji, centralizaciji i oligopolu. Oligopol olak\u0161ava kontrolu tr\u017ei\u0161ta, a centralizacija racionalizaciju resursa. Primjerice, danas je “rudarenje” visokokoncentrirani sektor kojim dominira nekolicina velikih igra\u010da, ve\u0107inom smje\u0161tenih u Kini i to zbog niske cijene subvencionirane struje. S druge strane, u demokratizaciji dostupnosti kriptovaluta danas bitnu ulogu igraju velike mjenja\u010dnice koje uglavnom prikupljaju podatke korisnika i time de facto<\/em> dokidaju anonimnost. Nedavno je Coinbase morao ameri\u010dkim poreznicima dati podatke svih korisnika koji su imali transakcija u iznosu od vi\u0161e od 20.000 dolara.<\/p>\n

U primjeni se tako\u0111er pokazalo da kriptovalute slabo funkcioniraju<\/a> kao sredstvo pla\u0107anja: bitno su sporije za nov\u010dane transfere od postoje\u0107ih centraliziranih sistema poput Vise, MasterCarda ili Amexa, a preskupe naknade za transakcije \u010dine ih nepovoljnima i za pla\u0107anje malih iznosa. Pritom ne nude jamstva u slu\u010daju prevare ili gubitka kakva ve\u0107ina korisnika o\u010dekuje danas od financijskih usluga. Tehnolo\u0161ka rje\u0161enja kojima bismo trebali izbje\u0107i privatne i javne institucije ne ulijevaju dovoljno povjerenja jednom kada se na\u0111u u stvarnom svijetu. Dapa\u010de, prilikom dono\u0161enja odluka u sukobima u razvoju bitcoina ili hakerskog prisvajanja ethera<\/a> u slu\u010daju Digitalne autonomne organizacije (The DAO) same zajednice razvijatelja i korisnika prisiljene su na oblike rasprave i upravljanja koji nisu sprovedivi<\/a> bez organizacijskih struktura i autoriteta.<\/p>\n

Ogroman utro\u0161ak elektri\u010dne energije koji ide u odr\u017eavanje kriptovalutnog sistema raste eksponencijalno s cijenom bitcoina i ra\u010duna se da 60% zarade od “rudarenja” \u010dini tro\u0161ak struje. Trenutno bitcoin mre\u017ea tro\u0161i struje koliko i Danska, daju\u0107i pove\u0107i doprinos globalnim emisijama stakleni\u010dkih plinova. Ako nastavi rasti sada\u0161njim tempom do 2020., dakle prije sljede\u0107eg smanjenja nagrade za “rudarenje”, trebat \u0107e struje koliko danas tro\u0161i \u010ditav svijet<\/a>.<\/p>\n

Transformacija monetarnog sistema?<\/strong><\/p>\n

Puno je rasprava o tome u kojoj mjeri kriptovalute ispunjavaju ulogu novca. U funkciji sredstva pla\u0107anja nisu se pokazale uspje\u0161nima. U funkciji mjere vrijednosti zbog velikih fluktuacija pokazale su se nepouzdanima. U funkciji sredstva \u010duvanja vrijednosti pokazale su sve karakteristike mjehura iz povijesti: nepredvidljivo veliku fluktuaciju vrijednosti koja podupire spekulacije, a za malobrojne<\/a> (4% adresa posjeduje 96% bitcoina) strelovito generiranje bogatstva o \u010dijem cash outu<\/em> jo\u0161 uvijek postoji puno vi\u0161e pri\u010da nego stvarnih primjera. Izlazak iz mjehura jo\u0161 uvijek je neizvjestan za sve eventualne dobitnike s obzirom na nesre\u0111ene porezne regulacije koje ih tek \u010dekaju… Sve \u0107e se to s novim iteracijama i novim implementacijama mo\u017eda pobolj\u0161ati.<\/p>\n

No, funkcija novca je da slu\u017ei i kao sredstvo (re)distribucije u dru\u0161tvu. U svakom je dru\u0161tvu bitna informacija tko posjeduje koliko novca i na \u0161to ima utjecaj: sudovi, mediji, institucije ili vlast. Distribuirani i anonimni sistemi poput bitcoina to prikrivaju. Dok dana\u0161nje kriptovalute nalikuju piramidalnim shemama u koje svi srljaju u nadi da \u0107e i oni biti me\u0111u tima koji \u0107e na kraju zaraditi, op\u0107e nepovjerenje prema bankarskom sistemu i potreba za eksperimentiranjem indikacija su da postoje\u0107i sistem generiranja i alokacije novca nije adekvatan dru\u0161tvenim potrebama. Samo u proteklih pola stolje\u0107a nov\u010dani sistem pro\u0161ao je drasti\u010dne transformacije. Dana\u0161nji, globalno-uklopljen i visoko-kompleksan nov\u010dani sistem u kojem centralne i privatne banke generiraju novac primarno u svrhe financijalizacije smanjuje dijapazon demokratskog odlu\u010divanja o ekonomskoj politici. Kriptovalute su otvorile priliku da se odnos novca, proizvodnje, odr\u017eivosti okoli\u0161a i socijalne pravde iznova promi\u0161lja i razvija na razini koncepta i implementacije. Pitanje je, me\u0111utim, s kojim ekonomskim i politi\u010dkim pretpostavkama \u0107emo pristupiti toj konstrukciji alternativa. Ho\u0107e li naposljetku o sudbini tih alternativa, kao u slu\u010daju bitcoina, odlu\u010diti dinamika financijskih tr\u017ei\u0161ta ili demokratski proces?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U 2017. godini kriptovalute su od marginalne teme o kojoj strastveno raspravljaju programeri, aktivisti i startapa\u0161i postale temom blagdanskih ru\u010dkova…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":21986,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,244],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[69],"class_list":["post-21983","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-tehnologija","theme-rad","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21983"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36498,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21983\/revisions\/36498"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21986"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21983"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21983"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21983"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21983"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21983"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21983"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21983"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}