{"id":21972,"date":"2018-01-29T07:00:10","date_gmt":"2018-01-29T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21972"},"modified":"2021-02-25T10:55:19","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:19","slug":"crowdfunding-za-golo-prezivljavanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21972","title":{"rendered":"Crowdfunding za golo pre\u017eivljavanje"},"content":{"rendered":"<p><strong>Prikupljanje malih donacija putem internetskih platformi za financiranje projekata ili proizvoda, gdje su donatori budu\u0107i korisnici ili kupci, mnogima se \u010dini kao po\u0161tena tr\u017ei\u0161na utakmica: uspijeva onaj projekt za koji publika poka\u017ee interes. Dok u komercijalnim djelatnostima mo\u017eda ne izgleda tako, ovaj model poslovanja problemati\u010dan je kad se prebaci na usluge i dobra koja trebaju biti u potpunosti javno financirana.<\/strong><\/p>\n<p>&#8220;Budu\u0107nost neprofitnih medija \u2013 izme\u0111u pomo\u0107i dr\u017eave i <em>crowdfundinga<\/em>&#8220;, tako je glasio naslov nedavno odr\u017eane <a href=\"https:\/\/www.portalnovosti.com\/tribina-buducnost-neprofitnih-medija-izmedju-pomoci-drzave-i-crowdfundinga\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">tribine <\/a>u zagreba\u010dkom Privrednikovom domu. Bilo je to usred <em>crowdfunding<\/em> kampanje &#8220;Ima nas!&#8221; koju je pokrenulo uredni\u0161tvo portala Lupiga, a kojoj je pribjeglo nakon pro\u0161logodi\u0161njeg ukidanja sredstava Ministarstva kulture. Sudionici tribine, troje novinara i jedan stru\u010dnjak za <em>crowdfunding<\/em>, pretresli su goru\u0107e probleme hrvatskog novinarstva. U situaciji u kojoj ministrica kulture Nina Obuljen-Kor\u017einek nastavlja smjerom prethodnog ministra kulture, Zlatka Hasanbegovi\u0107a, i re\u017ee, ili ukida, ve\u0107 ionako sramotno male potpore medijima, nakon <em>Zareza<\/em> i <em>Le Monde Diplomatiquea<\/em>, gase se i pritajuju portal Muf i \u010dasopis <em>Libra Libera<\/em>, a i ostali strepe od toga.<\/p>\n<p>Tribina je u\u010dinila razvidnim i to da, kada govore o tome tko treba financirati neprofitne medije, novinarska struka i stru\u010dnjaci za <em>crowdfunding<\/em> zauzimaju posve opre\u010dne politi\u010dke pozicije. Dok su se sudionici iz novinarske struke slo\u017eili da je neprofitne medije potrebno javno financirati, predstavnik potonjih stru\u010dnjaka, Marko Gregovi\u0107, izrazio je posve suprotan stav: novinarstvo ne ulazi u kategoriju <em>minimuma<\/em> za koji dr\u017eava treba izdvajati sredstva i upravo zbog toga on podr\u017eava Lupiginu kampanju. Stvar je to principa jer, ka\u017ee, ne bi podr\u017eao kampanju za bolesnu djecu, s obzirom da vjeruje da o zdravstvenoj skrbi dr\u017eava mora voditi ra\u010duna. Ono \u0161to Gregovi\u0107 vidi kao rje\u0161enje za opstanak neprofitnih medija je to da se &#8220;prestane pri\u010dati o dr\u017eavi i Nini Obuljen-Kor\u017einek i okrene se suvremenim tehnologijama, <em>crowdfundingu<\/em> i kriptovalutama&#8221;.<\/p>\n<p>Razumljivo je za\u0161to se na ovom prijeporu nije inzistiralo ni na samoj tribini ni u kasnijim izvje\u0161tajima: u trenutku Lupigine kampanje i trenutku u kojem je izgledno da se na civilnoj sceni sprema jo\u0161 kampanja kojima \u0107e se neprofitne organizacije boriti za \u017eivot, propitivanje metode pre\u017eivljavanja svojih kolega moglo bi biti shva\u0107eno kao nedrugarsko. No dugoro\u010dno gledano, zanemariti ovaj politi\u010dki problem i zadr\u017eati se na pitanju mo\u017ee li se pre\u017eivljavati <em>crowdfundingom<\/em> (a na koje i sami novinari daju negativan odgovor jer su i novinarska i \u010ditateljska scena osiroma\u0161eni preko svih granica), zna\u010dilo bi pre\u0161utno pristati na smjer kojim \u0107e se nezavisno novinarstvo preseliti na tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n<p>Dodajmo da Lupiga nije jedini nezavisni medij koji se dao u ovaj poduhvat (i putem njega uspio pribaviti sredstva) \u2013 na kampanju se krajem 2016. odlu\u010dio i nezavisni portal Forum.tm i time postao prvi medij koji je u Hrvatskoj <em>crowdfundao<\/em>\u00a0novce za rad. Pored medija, i mnoge su udruge civilnog dru\u0161tva prisiljene na taj na\u010din tra\u017eiti spas. U 2017. godini, primjerice, <em>crowdfundan\u00a0<\/em>je novac za odr\u017eavanje FALI\u0160-a, \u0161ibenskog festivala alternative i ljevice, nakon \u0161to su organizatori odbili drasti\u010dno smanjenu donaciju Ministarstva kulture. Radio Student je u jesenskoj kampanji prikupio novce za prijeko potrebni oda\u0161ilja\u010d, a u o\u017eujku 2017. udruga otpu\u0161tenih tekstilnih radnica propale industrije Kamensko <em>crowdfundingom\u00a0<\/em>je prikupljala novce za nove strojeve. U 2016., poznatoj po radikalnom zaokretu kulturne politike u desno, novce je <em>crowdfundao<\/em><em>\u00a0<\/em>Subversive Film Festival, a te su godine na isti na\u010din prikupljeni i novci za dva prosvjeda podr\u0161ke kurikularnoj reformi inicijative Hrvatska mo\u017ee bolje.<\/p>\n<p><strong>Bez rizika na tr\u017ei\u0161te?<\/strong><\/p>\n<p>Paralelno s rezanjem javnih potpora i okretanjem organizacija civilnog dru\u0161tva <em>crowdfundingu<\/em>, razvija se i bran\u0161a doma\u0107ih stru\u010dnjaka za <em>crowdfunding<\/em>, koji kao budu\u0107e korisnike <em>crowdfundinga\u00a0<\/em>(pored obrtnika, poduzetnika i <em>start-upova<\/em>) vide upravo udruge, inicijative, zadruge i ostale aktere koji \u017eele provesti dru\u0161tveno korisne projekte. Tako dru\u0161tveno poduze\u0107e Brodoto, trenutno vode\u0107i doma\u0107i akter me\u0111u stru\u010dnjacima za <em>crowdfunding<\/em>, od 2015. jednom godi\u0161nje organizira <em>Crowdfunding<\/em> akademiju te <em>Crowdfunding<\/em> konvenciju koja okuplja me\u0111unarodne stru\u010dnjake i doma\u0107e uspje\u0161ne <em>crowdfundere<\/em>.<\/p>\n<p>I same organizacije civilnog dru\u0161tva bave se educiranjem o <em>crowdfundingu\u00a0<\/em>pa je tako Udruga za razvoj civilnog dru\u0161tva SMART u o\u017eujku 2017. godine u suradnji sa Zakladom za poticanje partnerstva i razvoja civilnog dru\u0161tva objavila &#8220;<a href=\"http:\/\/www.mrrak.info\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Vodi%C4%8D-za-crowdfunding-Hrvoje-Hafner-Udruga-SMART.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Vodi\u010d za crowdfunding<\/a>&#8220;, svojevrsnu po\u010detnicu za sve budu\u0107e <em>crowdfundere<\/em>. Njegov autor Hrvoje Hafner, ina\u010de pokreta\u010d stranice crowdfunding.hr, obja\u0161njava \u0161to je zapravo <em>crowdfunding<\/em>: &#8220;proces u kojem se od javnosti tra\u017ei financijska podr\u0161ka za pokretanje kreativnog projekta ili poduze\u0107a&#8221;. Odvija se preko specijaliziranih internetskih platformi putem kojih se nastoji potaknuti ve\u0107i broj ljudi da manjim nov\u010danim uplatama podr\u017ee projekt ili proizvod koji \u0107e se realizirati ako se u zadanom vremenu prikupi dovoljan novac. Hafner isti\u010de prednosti <em>crowdfundinga<\/em> koje navodno revolucionariziraju financijsku industriju: omogu\u0107uje se testiranje ideje prije izlaska proizvoda na tr\u017ei\u0161te, omogu\u0107uje se &#8220;direktan pristup kapitalu&#8221; i zaobila\u017eenje &#8220;kolaterala&#8221; kojeg zahtjeva tradicionalni financijski sektor te se minimalizira rizik, kako pokreta\u010da kampanje, tako i samog podr\u017eavatelja koji ula\u017ee malo, pa u slu\u010daju nezadovoljstva ishodom kampanje nema mnogo ni za izgubiti. Dodatan benefit je i veliki marketing koji kampanja osigurava proizvodu prije same realizacije.<\/p>\n<p>Direktan kapital, tr\u017ei\u0161te, minimalizacija rizika i marketing \u010dine, dakle, klju\u010dne rije\u010di digitalne poduzetni\u010dke fantazije koju utjelovljuje <em>crowdfunding<\/em>, na koju se poti\u010de neprofitne medije i udruge kao na &#8220;korak u suvremenost&#8221;, a koji dugoro\u010dno zna\u010di dodatnu liberalizaciju i njihovo prebacivanje na tr\u017ei\u0161te. Stoga ne \u010dudi \u0161to je \u0161irenje <em>crowdfundinga\u00a0<\/em>poljem doma\u0107eg civilnog dru\u0161tva ispunilo mokre snove <a href=\"http:\/\/www.mrrak.info\/wordpress\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/Vodi%C4%8D-za-crowdfunding-Hrvoje-Hafner-Udruga-SMART.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">blogera<\/a>\u00a0s Liberal.hr-a, koji slavi Lupiginu kampanju kao primjer &#8220;evolucije dru\u0161tva na djelu&#8221; zbog \u010dinjenice da je Lupiga napokon &#8220;maknuo ruku iz njihovih d\u017eepova&#8221; i posegnuo u d\u017eepove vlastitih \u010ditatelja. Liberal.hr nam tako <a href=\"http:\/\/liberal.hr\/clanak.php?id=1447\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">obja\u0161njava<\/a>\u00a0i da tr\u017ei\u0161na utakmica novinarstvu mo\u017ee samo vratiti elan jer &#8220;dr\u017eava ubija novinarstvo kad mu daje pare&#8221;.<\/p>\n<p><strong>Akumulirani resursi i gomila (nepla\u0107enog) rada<\/strong><\/p>\n<p>Niz kriti\u010dara, mahom stranih, pozabavio se dekonstruiranjem ideje o <em>crowdfundingu\u00a0<\/em>kao &#8220;digitalnoj demokraciji na djelu&#8221; te upozorilo na njene negativne strane i dugoro\u010dno \u0161tetne implikacije. Najprije valja spomenuti da se iza svake <em>crowdfunding<\/em> kampanje nalazi puno prekarnog, nepla\u0107enog i afektivnog rada koji obuhva\u0107a pripremu, promociju, gomilu ustrajnog lobiranja, intenzivnu komunikaciju s kolegama, medijima, poznanicima, javno\u0161\u0107u i podr\u017eavateljima, zatim administraciju, pla\u0107anje i slanje nagrada (perkova) te <em>follow-up<\/em> kampanje kako ne bi bilo iznevjereno povjerenje podr\u017eavatelja. Sve to mora biti obavljeno &#8220;s duhom&#8221; jer je, prema Hafneru, upravo &#8220;vlastita osobnost&#8221; tajni sastojak koji prodaje proizvod. Rije\u010d je o gomili resursa koji na kraju dana ne jam\u010de uspjeh \u2013 jednako va\u017ean faktor je dobar tajming odnosno raspolo\u017eenje javnosti, kao i potentnost socijalnog kapitala koji prethodno posjedujete. To stru\u010dnjaci za <em>crowdfunding<\/em> ne skrivaju nego jasno obja\u0161njavaju da nije rije\u010d o &#8220;lakom novcu&#8221; i da se u kampanju ne treba upu\u0161tati bez pripreme. Osim toga, kad je rije\u010d o resursima, nije neva\u017eno spomenuti i da se dio prikupljenih sredstava (obi\u010dno 5%) pla\u0107a samoj platformi te da odre\u0111en postotak (malo ve\u0107i od 3%) odlazi na tro\u0161kove transakcije.<\/p>\n<p>Zastupanje <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=pJ3PSewhAgQ\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">stava<\/a>\u00a0da <em>crowdfunding<\/em> &#8220;ukida barijere pristupa novcu&#8221; direktno se oslanja na ve\u0107 uvrije\u017eenu tvrdnju da slobodnom tr\u017ei\u0161tu svatko ima \u0161ansu za uspjeh. Me\u0111utim, da biste ga pokrenuli potrebni su vam solidna informati\u010dka pismenost, neograni\u010den pristup internetu, poznavanje engleskog, PR-vje\u0161tine te solidan socijalni kapital. Ve\u0107e \u0161anse za uspjeh imat \u0107e onaj <em>crowdfunder<\/em> koji tih resursa ima vi\u0161e. K tome, postoji i odre\u0111ena geografska uvjetovanost. <em>Crowdfunding<\/em> se uglavnom pokre\u0107e u velikim gradovima u kojima\u00a0postoji ve\u0107a\u00a0koncentracija digitalno pismenih, dobrostoje\u0107ih ljudi. U Hrvatskoj je 2016. godine najvi\u0161e kampanja, njih 27, provedeno u Zagrebu, dok su jo\u0161 samo u Rijeci i Zadru provedene po tri kampanje.<\/p>\n<p>Vrijedi istaknuti i to da, iako je u Hrvatskoj relativno mnogo dru\u0161tveno korisnih kampanja (u 2015. je &#8220;community&#8221; bila kategorija pod kojom je <em>crowdfundano\u00a0<\/em>7 od 36 projekata). Ipak najve\u0107i kapital privla\u010de komercijalni projekti pa je tako te iste godine najvi\u0161e novaca skupila <em>crowdinvesting<\/em> kampanja za razvoj platforme za 3D virtualni shopping &#8220;Trillienium&#8221; koju je proveo &#8220;poslovni an\u0111eo&#8221; Hrvoje Prpi\u0107. Mit o tome da <em>crowdfunding<\/em> stubokom mijenja logiku klasi\u010dne tr\u017ei\u0161ne utakmice opovrgavaju i sami <em>crowdfunding<\/em>-stru\u010dnjaci kada savjetuju da se prije kampanje unutar kruga obitelji, prijatelja i kolega treba osigurati tre\u0107inu sredstava jer \u0107e ostatak javnosti uplatiti tek kad se uvjeri da kampanja ima dovoljno dobre \u0161anse za uspjeh.<\/p>\n<p><strong>Privid politi\u010dkog<\/strong><\/p>\n<p>Osim zablude &#8220;demokrati\u010dnosti&#8221; i univerzalnosti, prisutna je iluzija o &#8220;politi\u010dkom djelovanju&#8221; kroz <em>crowdfounding<\/em>. Dru\u0161tveno korisne kampanje se zato naj\u010de\u0161\u0107e komuniciraju kao poziv na sudjelovanje u promjeni i preuzimanje mo\u0107i u svoje ruke, kao \u0161to je vidljivo i u kampanjama Lupige, Forum.tm-a i FALI\u0160-a, koje su nosile nazive &#8220;Ima nas&#8221;, &#8220;Neka vide da nas ima&#8221; i &#8220;Nemoj da fali\u0161&#8221;. Formulirane kao politi\u010dki <em>fightback<\/em> poru\u010divale su da \u0107e uspjeh kampanje, bez obzira na visinu iznosa, zna\u010diti moralnu pobjedu. Koliko je ona va\u017ena u politi\u010dki nepovoljnim uvjetima pokazuju i priznanja Lupige i Forum.tm-a da su im novci u cijeloj kampanji bili manje va\u017eni spram odnosa na osje\u0107aj podr\u0161ke i kohezije. Taj osje\u0107aj, ipak, ne smije zamagliti dvije \u010dinjenice: prva je ta da polet zbog dobivene podr\u0161ke ne mo\u017ee kompenzirati stabilne prihode bez kojih je sustavan, kvalitetan i pla\u0107en rad neodr\u017eiv, a druga je ta da <em>crowdfunding<\/em> daje partikularno rje\u0161enje za problem koji je strukturalne, politi\u010dke prirode.<\/p>\n<p>U Americi je, primjerice, gotovo polovica svih <em>crowdfunding<\/em> kampanja vezana uz zdravstvenu skrb i medicinske usluge. Da se poslu\u017eimo lokalnim, i manje ekstremnim, <a href=\"http:\/\/www.novilist.hr\/Vijesti\/Rijeka\/Roditelji-ne-zele-cekati-drzavu-pa-sami-krenuli-u-nabavu-pametnih-ploca-za-skolu\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">primjerom<\/a>, u Hrvatskoj su se, pak, roditelji \u0161kolaraca organizirali da opreme \u0161kolu pametnim plo\u010dama, poku\u0161avaju\u0107i tako barem minimalno kompenzirati \u010dinjenicu da se Hrvatska nalazi na dnu Europske unije po ulaganju u \u0161kolstvo. Kako upozoravaju neki kriti\u010dari, ove platforme ne nude ni\u0161ta \u0161to bi omogu\u0107ilo kolektivno organiziranje. Rije\u010d je samo o <a href=\"http:\/\/firstmonday.org\/ojs\/index.php\/fm\/article\/view\/6957\/5633\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">prividu<\/a> politi\u010dkog koji pru\u017ea osje\u0107aj javnog anga\u017emana inzistiraju\u0107i na humanitarnosti kao dijelu neoliberalne ideologije koja naglasak stavlja na participaciju umjesto na politi\u010dki antagonizam. Javni problem se tako privatizira, osna\u017euje se pretpostavka o slabosti javnog sektora, a odluka o tome koji je projekt vrijedan financiranja prepu\u0161ta se individualnoj procjeni svakog podr\u017eavatelja.<\/p>\n<p>Dok <em>crowdfunding<\/em> mo\u017ee poslu\u017eiti kao metoda pre\u017eivljavanja, on ni na koji na\u010din ne mo\u017ee zamijeniti politi\u010dku borbu ili predstavljati smjer kojim se kre\u0107emo prema svjetlijoj budu\u0107nosti nakon \u0161to se okrenemo od &#8220;dr\u017eave i ministrice kulture&#8221;. Ne suprotstaviti se toj poziciji zna\u010dilo bi pristati na depolitizaciju pitanja budu\u0107nosti neprofitnih medija i potpisati liberalni stav da to pitanje treba prepustiti pojedincu i tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Budu\u0107nost neprofitnih medija \u2013 izme\u0111u pomo\u0107i dr\u017eave i crowdfundinga&#8221;, tako je glasio naslov nedavno odr\u017eane tribine u zagreba\u010dkom Privrednikovom domu&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":22002,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[377],"class_list":["post-21972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21972"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21972\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36496,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21972\/revisions\/36496"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/22002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21972"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21972"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21972"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21972"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}