{"id":2195,"date":"2014-08-27T06:45:38","date_gmt":"2014-08-27T05:45:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=2195"},"modified":"2021-02-25T11:06:19","modified_gmt":"2021-02-25T10:06:19","slug":"muk-sa-zrinjevca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=2195","title":{"rendered":"Muk sa Zrinjevca"},"content":{"rendered":"

Diplomatska politika biv\u0161e Jugoslavije i dalje dr\u017ei status kojeg se ne usu\u0111uju osporiti niti najagresivniji revizionisti\u010dki programi. S druge strane, jedan od najistaknutijih politi\u010dkih u\u010dinaka raspada Jugoslavije su potpuno paralizirane vanjske politike dr\u017eava nasljednica. Ovogodi\u0161nje zahuktavanje geopoliti\u010dke situacije, od Ukrajine preko Iraka do Gaze, ogoljuje ih do apsurdnih situacija.<\/strong><\/p>\n

Razumljivo, vanjska politika kao bitna komponenta i izvr\u0161ne vlasti, a i dr\u017eavne politike uop\u0107e, u novonastalim postjugoslovenskim dr\u017eavama pro\u0161la je kroz zna\u010dajne promjene od devedesetih na ovamo. Potpuna promjena uloge od va\u017enog politi\u010dkog subjekta multilaterale (\u0161to je Jugoslavija svakako bila kao \u010dlanica pa, mo\u017eemo to otvoreno re\u0107i, i \u201cpredvodnica\u201d Nesvrstanih) do njenog raspadaju\u0107eg objekta bila je svakako klju\u010dan i presudan momenat u sagledavanju diplomatskog smjera kojeg su dr\u017eave \u201csljednice\u201d prihvatile. No, ne samo \u201csmjera\u201d, ve\u0107 i bazi\u010dne diplomatske infrastrukture. Drugi momenat je svakako rat tj. \u201cdugi raspad\u201d biv\u0161e dr\u017eave koji je uvelike odredio naglaske vanjske politike i diplomatske inicijative (zadnji primjer: (ne)priznavanje Kosova i posljednji pjev ostataka diplomacije SFRJ-a predvo\u0111enih notornim Vukom Jeremi\u0107em). Tre\u0107a faza u ovoj \u201cprovizornoj\u201d podjeli je odre\u0111ena procesom integracije u Europsku uniju koja je svojom zajedni\u010dkom vanjskom politikom ostavila malo prostora za neke samostalne vanjsko-politi\u010dke inicijative \u2013 pogotovo manjim \u010dlanicama EU-a. Zadnji primjer \u201cpacki\u201d upu\u0107enih Beogradu u slu\u010daju sankcija Rusiji tu zajedni\u010dku politiku \u0161iri i na zemlje kandidatkinje, ostavljaju\u0107i skoro nikakav prostor za izlazak iz, zapravo, euroatlantske vanjske politike. Jer nakon Busha, EU i SAD su se na\u0161le u fazi srastanja, tj. me\u0111usobnog pro\u017ediranja koji nas stavlja u posve novu poziciju u kojoj bi vanjska politika napokon trebala postati dio politi\u010dke rasprave tj. unutarnje politike, a ne obrnuto. A kad se postavi takvo pitanje s ovakvim demokratskim deficitom u sklopu ovakve Europske unije kao jedini politi\u010dki progresivan odgovor name\u0107u se vaninstitucionalne multilaterale.<\/p>\n

\u010cesto se, zapravo, poku\u0161ava vanjsku politiku nakititi i opteretiti nepotrebnom mistikom i kona\u010dno izdvojiti u zasebne predjele mo\u0107i tajnog pregovaranja i vje\u0161tine tihe diplomacije. Time ju se odvaja od pogleda, a onda i, tobo\u017ee, mogu\u0107nosti razumijevanja obi\u010dnog puka \u201coptere\u0107enog\u201d dnevnim pitanjima tzv. golog pre\u017eivljavanja! Me\u0111utim, vanjska politika nije zbog toga manje ukorijenjena u na\u0161u dnevnu politiku i njenu \u201cprofanost\u201d i \u201cgolotinju\u201d \u0161to ukazuje jednostavan pogled na topografiju npr. Zagreba i Sarajeva i poziciju koju zauzima veleposlanstvo Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava u dnevnom ritmu grada. U prvom slu\u010daju odvu\u010den na periferiju tik do \u201cme\u0111unarodne zra\u010dne luke\u201d postavljen u sigurnosnu kutiju \u010dije unutarnje aktivnosti mo\u017eemo lako pretpostaviti bez obzira na jednostavnost na\u0161eg pu\u010dkog razuma. U drugom slu\u010daju \u2013 u samom centru grada na prostoru nekada\u0161nje Kasarne Mar\u0161al Tito kao opomena, podcrtavanje uloge koju SAD ima u bh. svakodnevici, ali i svojevrsna ironija povijesti ovih prostora. Iz te perspektive, \u010dini nam se da je posthladnoratovski sistem vrlo jednostavan, unipolaran i da se prostom inercijom preslikava na na\u0161e predjele ili je cijela slika ipak malo slojevitija i uklju\u010duje ne samo vojno-sigurnosna nego ekonomska, kulturna pa i juridi\u010dka i eti\u010dka pitanja. Da bismo govorili o dana\u0161njoj vanjskoj politici zemalja Balkana ili u ovom konkretnom tekstu \u2013 RH \u2013 mo\u017eda je prvo potrebno napraviti i jedan korak unazad koji \u0107e zadovoljiti i \u010desto neproduktivni pogled prema zlatnim vremenima, ali i postaviti osnovno pitanje: kako raspola\u017eemo s kulturnim i znanstvenim kapitalom koji je tada stvoren i koji je neodvojivi dio jednog ozbiljnog diplomatskog pogona koji \u0107e biti spreman na izazove globalne tektonike?<\/p>\n

Naslje\u0111e \u201cnesvrstanosti\u201d<\/strong><\/p>\n

Nostalgi\u010dne reminiscencije na Pokret nesvrstanih zemalja, ne\u0107e nas daleko odvesti. No povijesno gledaju\u0107i, rije\u010d je svakako o va\u017enom projektu u me\u0111unarodnim odnosima nastalom uslijed bipolarne strukture svjetskog sistema, ali i kona\u010dne dekolonizacije Afrike i Azije. U okviru tog pokreta ostvarivala se ekonomska suradnja (u ve\u0107ini slu\u010dajeva: jednosmjerna), ali i kulturna razmjena, pa u kona\u010dnici i jaka diplomatska infrastruktura sa svojom kulturnom i znanstvenom podr\u0161kom kroz institute za me\u0111unarodne odnose (u Zagrebu<\/a> i Beogradu<\/a>), odsjeke na dru\u0161tveno-humanisti\u010dkim fakultetima, stru\u010dne \u010dasopise (poput Marksizma u svetu<\/a>) ili muzeje<\/a> \u0161to je svakako tada\u0161nju dr\u017eavu izdvajalo i iz dominantno eurocentristi\u010dkog pogleda na svijet, ali i kolonijalisti\u010dkog zadaha prema periferiji. Tada\u0161nji europski interes za to podru\u010dje bio je vo\u0111en isklju\u010divo ostatcima ekspanzionisti\u010dkih kolonijalnih i ekonomskim neokolonijalnim pretenzijama, a ne, kao u ovom slu\u010daju \u2013 internacionalizmom i otvorenom suradnjom i politi\u010dkom podr\u0161kom novonastalim dr\u017eavama. Naravno, odnosi me\u0111u \u201cnesvrstanima\u201d nisu bili li\u0161eni nekih unutarnjih kontradikcija i borbi za mo\u0107 izme\u0111u razli\u010ditih tabora i revolucionarnih persona. U svakom slu\u010daju \u2013 PNZ je bio projekt koji je gradila jugo-diplomacija i koji je izgradio jugo-diplomaciju i njen prate\u0107i pogon kojem novonastale dr\u017eave mogu zahvaliti i veliki dio profesionalnog ljudstva i, nakon provedbe sukcesije, dio diplomatskih predstavni\u0161tva.<\/p>\n

Smrt Jugoslavije i potreba za izgradnjom me\u0111unarodnog imid\u017ea novonastalih dr\u017eava, kao i lobiranje usred ratnih de\u0161avanja potpuno su izmijenili i horizonte vanjske politike, ali i strukturu diplomatskih predstavni\u0161tva. Hrvatska je svoju vaneuropsku diplomaciju u vrijeme Franje Tu\u0111mana vodila principom servilnosti Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i interesima vlastite dijaspore koja je zauzela i zna\u010dajne pozicije u Ministarstvu vanjskih poslova. Selektivni poku\u0161aji ostvarivanja ekonomskih veza s Isto\u010dnom i Jugoisto\u010dnom Azijom su neslavno propali jo\u0161 za vrijeme Mate Grani\u0107a. U vrijeme Ra\u010danove koalicijske Vlade \u2013 sva diplomatska aktivnost i Ministarstva vanjskih poslova i Ureda predsjednika Mesi\u0107a u prvom mandatu bila je usmjerena krpanju slike koju je pred Zapadom ostavio Tu\u0111man u domeni ljudskih prava i sloboda. Pred kraj prvog i kroz cijeli drugi mandat, Stipe Mesi\u0107 se upu\u0161ta u poku\u0161aj revitalizacije veza s \u201cnesvrstanima\u201d \u0161to je rezultiralo njegovim obilaskom Sjeverne Afrike, Bliskog Istoka, Indije i Jugoisti\u010dne Azije \u2013 dakle okosnica nekada\u0161njeg, odnosno jo\u0161 postoje\u0107eg, ali znatno slabijeg Pokreta. Deklarativno, svi ti posjeti su u doma\u0107oj javnosti bili opravdavani potragom za stranim investicijama \u2013 \u0161to je postao standardni dio retori\u010dke prtljage u slu\u017ebenim izvje\u0161tajima o diplomatskim aktivnostima RH. Ta potraga traje i danas, a sve\u010dano je inaugurirana i slu\u017ebenom inicijativom MVEP-a o osnivanju tzv. gospodarske diplomacije. Posljednja evidentirana \u0161tacija te karavane bila je negdje u pje\u0161\u010danim pustinjama Katara da bi se ovo ljeto ponovo javila na makarskoj rivi pojavom izvjesnog saudijskog princa kojeg je sa svim gestama dvorskog pa\u017ea do\u010dekao predsjednik republike u pohodu na drugi mandat.<\/p>\n

Cijena jednostrane vanjskopoliti\u010dke orijentacije<\/strong><\/p>\n

U njegovom prvom mandatu koji je koincidirao s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, na\u0161a vanjska politika je u potpunosti ostavljena briselskim okruglim stolovima koji su nedavno \u2013 upravo zbog izostanka na\u0161e visoke delegacije na jednoj od sesija barunice Ashton (kako je oslovljavaju doma\u0107i vanjskopoliti\u010dki novinari bez imalo ironije) o Ukrajini – kona\u010dno usmjerili medijsku pa\u017enju na \u201cproblem\u201d na\u0161e vanjske politike. Dosad je to pitanje postavljeno samo u slu\u010daju sezonskih diplomatskih kri\u017ealjki uslijed kohabitacija s obzirom da se vanjska politika sukreira iz Pantov\u010daka i sa Zrinjevca. Ljeto obilje\u017eeno me\u0111unarodnim susretima, sukobima i krizama: osnivanje razvojne banke BRICS-a, rat u Ukrajini, invazija na Gazu, ISIS te ebola u Zapadnoj Africi natjeralo je neke od kriti\u010dkih glasova na\u0161e umirovljene diplomacije da progovore o stanju u doma\u0107oj diplomaciji. Ivica Ma\u0161truko<\/a>, Tomislav Jaki\u0107<\/a> i Bo\u017eo Kova\u010devi\u0107<\/a> \u2013 suglasni su da je hrvatska vanjska politika neozbiljna, dezorijentirana, gotovo nepostoje\u0107a. \u0160to je zapravo jedina to\u010dna dijagnoza. A izostanak visoke delegacije MVEP-a na sastanku u Briselu koji je ponukao na\u0161e medije da se zgra\u017eaju nad na\u0161om diplomacijom i njenim obi\u010dajima \u2013 je zapravo jedini shvatljiv potez. Jer \u201c\u0161to da se radi\u201d za tim stolom? \u0160to da se radi u slu\u010daju da dobijete nare\u0111enje za isporuku oru\u017eja pe\u0161mergama<\/a> za borbu protiv ISIS-a, a godinu dana prije je to oru\u017eje iz Hrvatske je \u201cnekako\u201d do\u0161lo u ruke borcima tog istog ISIS-a<\/a>?<\/p>\n

Politika Ministarstva vanjskih i europskih poslova tako se svela isklju\u010divo na ovu svoju drugu i relativno novu odrednicu \u2013 postaju\u0107i tek manja mjesna zajednica briselske politike. Vanjski poslovi prema zemljama van EU-a, s druge strane, vo\u0111eni su zaprimanjem instrukcija SAD-a, a svaka inicijativa u okvirima i dalje nestabilnog \u201cregiona\u201d propala je u svojoj po\u010detnoj to\u010dki<\/a>. No kako se bli\u017ee parlamentarni izbori, tako se po\u010dinju zauzimati pozicije ili bar pripremati politike i u toj domeni. Predsjednik HDZ-a, Tomislav Karamarko retori\u010dki se oslanjaju\u0107i na svoje politi\u010dke ba\u0161tinika poku\u0161avaju\u0107i skupiti glasove me\u0111u Hrvatima u BiH, zapravo je potvrdio da \u0107e podr\u017eati politiku SAD-a i EU-a prema BiH<\/a>. A jedini druga\u010diji glas dolazi iz OraH-a koji u potrazi za vlastitim politi\u010dkim identitetom koji se ne\u0107e (samo) oslanjati na kult li\u010dnosti predsjednice stranke zagovara suradnju sa zemljama BRICS-a<\/a>. No tu alternativu treba gledati isklju\u010divo na istoj retori\u010dkoj i politi\u010dkoj ravni kao i neke ranije poku\u0161aje pronalaska novih tr\u017ei\u0161ta ili stranih investicija.<\/p>\n

Uzimaju\u0107i u obzir kompleksnost trenutnih geopoliti\u010dkih odnosa, ekonomske tj. du\u017eni\u010dke odnose, kao i o\u010diti podre\u0111eni polo\u017eaj i servilnost manjih dr\u017eava \u010dlanica EU, jedini izlazak iz te pozicije name\u0107e se u stvaranju alternativnih multilaterala trenutnom smjeru u kojem kormilare najve\u0107e sile EU-a i SAD-a. To bi trebala biti pozicija koju u vanjskoj politici treba zauzeti i Hrvatska i kad je rije\u010d o krizi u Ukrajini i na Bliskom Istoku i op\u0107enito. No naravno, svaka takva politika i odluka povla\u010di za sobom i druge slojeve vanjske politike, razotkrivaju\u0107i zapravo narav statusa ove i sli\u010dnih zemalja u sjevernoatlantskom savezu i(li) europskim integracijama. A rije\u010d je o poziciji koja te\u0161ko da mo\u017ee biti trenutno prevladana, ali se mo\u017ee postati svjestan trenutnosti takvih odnosa, ali jednako tako i njihove dugoro\u010dne odr\u017eivosti koja zemljama poluperiferije puno vi\u0161e \u0161teti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Vanjska politika kao bitna komponenta i izvr\u0161ne vlasti, a i dr\u017eavne politike uop\u0107e, u novonastalim postjugoslovenskim dr\u017eavama pro\u0161la je kroz zna\u010dajne promjene od devedesetih na…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":2198,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103,78],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-2195","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","tag-nato","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2195","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2195"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2195\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36848,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2195\/revisions\/36848"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2195"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2195"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2195"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=2195"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=2195"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=2195"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=2195"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}