{"id":21937,"date":"2018-01-23T08:00:40","date_gmt":"2018-01-23T07:00:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21937"},"modified":"2021-02-25T10:55:21","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:21","slug":"plitvice-ugrozeno-blago-u-jezerima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21937","title":{"rendered":"Plitvice: ugro\u017eeno blago u jezerima"},"content":{"rendered":"

Kada su 1949. godine Plitvi\u010dka jezera progla\u0161ena nacionalnim parkom, to je bio prvi slu\u010daj da se taj koncept za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja primijenio u biv\u0161oj Jugoslaviji. U me\u0111uvremenu, Plitvice su postale svjetski poznata atrakcija. No razvoj turizma pretvorio je ovo “nacionalno blago” u va\u017ean izvor prihoda u osiroma\u0161enoj regiji, koji dakako privla\u010di pa\u017enju mo\u0107nih privatnih aktera.<\/strong><\/p>\n

Unutarstrana\u010dke kadrovske borbe u Hrvatskoj demokratskoj zajednici oko mjesta ravnatelja Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera koje se u posljednje vrijeme odvijaju na relaciji Zagreb \u2013 Gospi\u0107 iza sebe kriju nekoliko problema vezanih uz rukovo\u0111enje na\u0161im najpoznatijim za\u0161ti\u0107enim prirodnim prostorom. Konflikt je oli\u010den u predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkovi\u0107u koji je na mjesto ravnatelja Javne ustanove NP Plitvi\u010dka jezera postavio voditelja LAG-a 1<\/a><\/sup> Lika Tomislava Kova\u010devi\u0107a, dok je li\u010dko-senjski \u017eupan i hadezeovski veteran Darko Milinovi\u0107 imao svoju kandidatkinju koja nije pro\u0161la.<\/p>\n

Prije nego utvrdimo jesu li u sukobu \u017eupana i premijera presudile kumovske, prijateljske ili neke druge interesne veze, podsjetimo da je sam Nacionalni park ve\u0107 vi\u0161e godina pod poja\u010danim monitoringom UNESCO-a. Razlog tome je u pove\u0107anom zaga\u0111enju Plitvi\u010dkih jezera i prekomjernoj apartmanizaciji koja je maha uzela posebno u posljednjih pet godina otkako je posao izdavanja gra\u0111evinskih dozvola s razine resornog ministarstva preba\u010den na regionalne \u017eupanijske urede, posljedica \u010dega su brojni novoizgra\u0111eni turisti\u010dki objekti koji su prekrili dobar dio parka smje\u0161tenog izme\u0111u Rakovice i Korenice, izme\u0111u Male Kapele i Plje\u0161evice.<\/p>\n

Ina\u010de, Plitvi\u010dka jezera jedino su na\u0161e podru\u010dje upisano na UNESCO-ovu listu svjetske prirodne ba\u0161tine, jo\u0161 1979. godine. Da s rukovo\u0111enjem na\u0161im najstarijim nacionalnim parkom ne\u0161to nije u redu utvrdila je prije godinu dana misija UNESCO-a, koja je podnijela izvje\u0161taj u kojemu je “izra\u017eena zabrinutost zbog neodr\u017eivog pro\u0161irenja turisti\u010dkog sadr\u017eaja, ali i prekomjernog broja posjetitelja u parku”. Spominjala se i mogu\u0107nost da se Plitvi\u010dka jezera zbog tih problema prebace na listu ugro\u017eene prirodne ba\u0161tine, ali se zasad to nije dogodilo. Plitvice su na toj listi ve\u0107 bile od 1992. do 1997., dakle u vrijeme kad je na tom podru\u010dju vo\u0111en rat i neposredno po njegovu zavr\u0161etku.<\/p>\n

Strana\u010dki bankomat<\/strong><\/p>\n

Devedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a UNESCO je nekoliko puta bio u inspekciji parka i osim oru\u017eanog sukoba problemati\u010dnim su se pokazali i bespravan lov na medvjede, izlov ribe dinamitom te uni\u0161tenje \u0161uma i parkovnih sadr\u017eaja. U najnovijem izvje\u0161taju<\/a> iz sije\u010dnja pro\u0161le godine rat i krivolov vi\u0161e nisu problemi, ali zato jest sve ostalo. Navodi se da su sada\u0161nje pote\u0161ko\u0107e uzrokovane intenzifikacijom turizma, naglim pove\u0107anjem broja posjetitelja (pro\u0161le godine dnevno je parkom znalo pro\u0107i i do 15 tisu\u0107a turista, \u0161to je prema nekim procjenama duplo vi\u0161e nego \u0161to on mo\u017ee podnijeti), zna\u010dajnim pove\u0107anjem smje\u0161tajnih kapaciteta, one\u010di\u0161\u0107enjem jezerskih i rije\u010dnih voda, nekontroliranom izgradnjom cestovne infrastrukture i poja\u010danim prometom motornih vozila kroz sam park.<\/p>\n

Od 12 to\u010daka koje je misija UNESCO-a predlo\u017eila u sedmoj se od dr\u017eave tra\u017ei da osigura obustavu izdavanja bilo kakvih novih gra\u0111evinskih dozvola sve dok se ne proanalizira prostorni plan i njegova implementacija i dok se ne provjeri ima li i u kojoj mjeri ilegalne izgradnje. U posljednjoj, 12. to\u010dki, otvoreno se ka\u017ee da \u0107e se Plitvi\u010dka jezera premjestiti na listu ugro\u017eene svjetske ba\u0161tine ukoliko se predlo\u017eene mjere ne usvoje i ne po\u010dnu provoditi. Prvog velja\u010de ove godine radi se novi izvje\u0161taj koji \u0107e biti podnesen na 42. sjednici UNESCO-ovog Komiteta svjetske ba\u0161tine u lipnju i srpnju u Manami, glavnom gradu Bahreina, a ne poka\u017ee li taj novi izvje\u0161taj napredak u o\u010duvanju parka, Plitvice bi se mogle preseliti na listu ugro\u017eene svjetske ba\u0161tine.<\/p>\n

Drugi problem koji le\u017ei iza konflikta oko direktorskog mjesta na Plitvicama jest klijentelizam, tipi\u010dan za HDZ, o \u010demu se posljednjih tjedan-dva dosta moglo pro\u010ditati u medijima. Ukratko, lokalnom HDZ-u i aktualnom \u017eupanu Milinovi\u0107u Nacionalni park je slu\u017eio kao svojevrsni bankomat. Kako politi\u010dka mo\u0107 HDZ-a u Lici polako ali sigurno erodira, tako je i priliv sredstava iz razli\u010ditih javnih ustanova za lokalne hadezeovce sve slabiji, pa je utoliko plitvi\u010dka kasica-prasica va\u017enija. Kako to zapravo funkcionira pokazalo je najnovije izvje\u0161\u0107e o poslovanju Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera za pro\u0161lu godinu iz kojega se, prema pisanju pojedinih medija, vidi da je na stavci rashoda za promid\u017ebu, sponzorstva i donacije utro\u0161eno preko 27 milijuna kuna, \u0161to je nekoliko puta vi\u0161e nego prethodnih godina.<\/p>\n

Strategija pre\u017eivljavanja<\/strong><\/p>\n

Rije\u010d je o tome da Nacionalni park poma\u017ee lokalna sportska, kulturna, veteranska i lova\u010dka dru\u0161tva i u tome ne bi trebalo biti ni\u0161ta sporno (privredni giganti uvijek poma\u017eu civilnu scenu), ali problem je u tome \u0161to se novac s te stavke obi\u010dno distribuira po strana\u010dkom klju\u010du. Kad se zna da je godi\u0161nji prihod na\u0161eg najzna\u010dajnijeg nacionalnog parka oko 200 milijuna kuna i da kroz njega godi\u0161nje pro\u0111e oko milijun gostiju, jasno je za\u0161to se vodi gr\u010devita borba oko toga tko \u0107e ga kontrolirati. Ante Kova\u010d, novi na\u010delnik Op\u0107ine Plitvi\u010dka jezera izabran na nezavisnoj listi, u medijima bez krzmanja o tome ka\u017ee: “Nisam naro\u010dito bio upoznat s vizijom Milinovi\u0107eve kandidatkinje Antonije Dujmovi\u0107, ali poznaju\u0107i koncepte Darka Milinovi\u0107a i njegovih sljedbenika smatram da bi kona\u010dni rezultat bio privatizacija, najprije hotela, a onda i \u010ditavog Parka. Doma\u0107i \u010dovjek bi u tom konceptu postao gra\u0111anin drugog reda koji bi nadni\u010dario za crkavicu.”<\/p>\n

Da s vo\u0111enjem Nacionalnog parka ne\u0161to nije u redu prije deset godina ustvrdili su i \u010dlanovi HSLS-a u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji, koji su 2008. upozoravali da se zara\u0111eni novac u parku tro\u0161i nenamjenski, \u010dak da se njime \u0161pekulira na burzi. Naime, upozorili su javnost da je dr\u017eavna revizija u svom izvje\u0161taju iz 2008. ustanovila da Nacionalni park od 2005. ula\u017ee financijska sredstva u otvorene investicijske fondove i da je vrijednost uloga u 2008. godini iznosila \u010dak 53,7 milijuna kuna. Tih godina \u010dlanovi upravnog vije\u0107a parka bili su upravo najzna\u010dajniji li\u010dki hadezeovci, me\u0111u njima u prvom redu Darko Milinovi\u0107. S druge strane, apartmanizacija koja se u UNESCO-ovom izvje\u0161taju spominje kao jedan od problema vezanih uz one\u010di\u0161\u0107enje i naru\u0161avanje prirodne ravnote\u017ee u Nacionalnom parku zapravo je rezultat \u0161ireg fenomena po kojemu se nacionalni i prirodni parkovi te priroda op\u0107enito u perifernim dr\u017eavama do\u017eivljavaju kao mogu\u0107i, a nerijetko i jedini izvor prihoda za lokalno stanovni\u0161tvo.<\/p>\n

Posve depopulirana i ekonomski devastirana Lika vidjela je u nature-based<\/em> turizmu, a u okvirima svojevrsne nature-based<\/em> ekonomije u Hrvatskoj, priliku da se materijalno mrdne s nule, za \u0161to su joj poslu\u017eili liberalizacija izdavanja gra\u0111evinskih dozvola te mogu\u0107nosti koje su nudile privatna inicijativa u turizmu i pove\u0107anje vlastitih smje\u0161tajnih kapaciteta. Zapravo je apartmanizacija na neki na\u010din predstavljala strategiju pre\u017eivljavanja lokalnog stanovni\u0161tva, kojemu bi druga opcija najvjerojatnije bila iseljavanje. Zanimljivo je da se u apartmanizacijski pekmez uvalila i Crkva, i to preko javnosti dobro poznatog Mije Gabri\u0107a, donedavnog prvog financija\u0161a Kaptola, za kojega je otkriveno da je prije 15 godina umjesto sakralnog objekta, kako su stanovnici sela Rastova\u010de o\u010dekivali, sagradio apartmane…<\/p>\n

Priprema terena<\/strong><\/p>\n

Apartmanizacija na Plitvicama mo\u017ee se dijelom tuma\u010diti i kao posljedica Zakona o za\u0161titi prirode iz 2013. Njime je naime omogu\u0107eno da se hotelski, smje\u0161tajni i ugostiteljski kapaciteti koji su dotad bili isklju\u010divo u vlasni\u0161tvu nacionalnih parkova daju u vi\u0161egodi\u0161nju koncesiju privatnim investitorima. Me\u0111utim, unato\u010d namjerama tada\u0161nje SDP-ove vlade da se \u010detiri plitvi\u010dka hotela privatiziraju, od toga jo\u0161 uvijek nema ni\u0161ta. Vi\u0161e je razloga za to. Jedan od njih je taj \u0161to su potencijalnim investitorima postavljena vrlo restriktivna pravila u pogledu mogu\u0107nosti pro\u0161irenja postoje\u0107ih kapaciteta tih hotela pa im je upitna isplativost investicija. Kao zaobilazno rje\u0161enje pojavila se mogu\u0107nost da se privatna inicijativa u Nacionalnom parku prakticira putem izgradnje apartmana i manjih smje\u0161tajnih jedinica.<\/p>\n

Prema podacima koje je svojevremeno iznio Petar Vidakovi\u0107, dugogodi\u0161nji direktor NP Plitvi\u010dka jezera u SFRJ i autor nekoliko monografija o Plitvicama i nacionalnim parkovima, Plitvi\u010dka jezera jedini su nacionalni park u svijetu, od njih vi\u0161e od 1.400, koji je materijalno i funkcionalno samoodr\u017eiv za gotovo cijelo vrijeme svog postojanja, \u0161to zna\u010di da se pokriva samofinanciranjem. Godine 1970. dotada\u0161nje dvije uprave, prva koja je bila zadu\u017eena za za\u0161titu prirode i druga koja je skrbila o ugostiteljstvu, hotelijerstvu i turizmu, objedinjuju se u jednu koja postaje odgovorna za njegove “za\u0161titarske, znanstvene, razvojne, turisti\u010dke i financijske zada\u0107e”. Premda u tom modelu upravljanja, koji se dakle provodio gotovo 50 godina i za koje vrijeme privatni kapital u njega nije imao pristup, “podjednako uspje\u0161no funkcioniraju”, kako pi\u0161e Vidakovi\u0107, “za\u0161tita, turizam i ekoturizam, zaposlenici i znanstveno-istra\u017eiva\u010dka djelatnost”, SDP-ova vlada se odlu\u010duje za promjene i spomenutim Zakonom o za\u0161titi prirode uvodi tzv. ameri\u010dki model, za koji je karakteristi\u010dno da odvaja djelatnost za\u0161tite prirode od komercijalnih djelatnosti, koje se ustupaju koncesionarima.<\/p>\n

Sve u svemu, izgleda da se Plenkovi\u0107evom pobjedom nad Milinovi\u0107em odustalo od dosada\u0161nje privatizacije na sitno, po principu malo lokalnim hadezeovcima, malo Crkvi, malo veteranskim organizacijama, malo lokalnom stanovni\u0161tvu, \u0161to zna\u010di da bi se kapaciteti na Plitvi\u010dkim jezerima uskoro mogli prodavati na veliko, \u0161to je igra koja nadilazi li\u010dki HDZ. A SDP je, kao i mnogo puta do sada, uslu\u017eno pripremio zakonski teren za to. Bitno je samo da se Plitvice tokom sljede\u0107ih mjeseci ne presele na listu ugro\u017eene svjetske ba\u0161tine \u2013 i zato je, izme\u0111u ostalog, trebalo maknuti nezgrapnog Milinovi\u0107a \u2013 kako bi ih se nakon bahreinskog samita moglo \u0161to bolje utr\u017eiti.<\/p>\n

  1. Lokalna akcijska grupa, oblik udru\u017eivanja predstavnika lokalnih vlasti, privatnog kapitala i “civilnog dru\u0161tva” radi prijave europskih projekata, op.ur.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Unutarstrana\u010dke kadrovske borbe u Hrvatskoj demokratskoj zajednici oko mjesta ravnatelja Nacionalnog parka Plitvi\u010dka jezera koje se u posljednje vrijeme odvijaju na relaciji Zagreb \u2013 Gospi\u0107 iza sebe kriju nekoliko problema vezanih uz rukovo\u0111enje na\u0161im najpoznatijim za\u0161ti\u0107enim prirodnim prostorom…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21940,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[182],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-21937","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-okolis","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21937","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21937"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21937\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36500,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21937\/revisions\/36500"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21940"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21937"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21937"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21937"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21937"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21937"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21937"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21937"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}