Medijski i javni prostor u Hrvatskoj ovoga su tjedna zagu\u0161eni temama koje bi trebale biti dijelom ve\u0107e smislene cjeline \u2013 medijske politike. Me\u0111utim, u nedostatku iste, problemima poput la\u017enih vijesti, govoru mr\u017enje i cenzuri na internetu, ili dru\u0161tvenim mre\u017eama (ovisno o medijskom izvoru kojeg konzumirate, dobit \u0107ete razli\u010dite informacije), pristupa se parcijalno, povr\u0161no i apoliti\u010dno. Na tom tragu, name\u0107u se pitanja, kakvi su nam mediji i kakvi \u0107e tek postati?<\/p>\n
Tri su doga\u0111aja obilje\u017eila ovaj medijsko-politi\u010dki tjedan: posjet “me\u0111unarodne misije vode\u0107ih organizacija<\/a> za za\u0161titu medijskih sloboda”, zatim pu\u0161tanje u javnost probnog balona Zakona o govoru mr\u017enje na internetu, odnosno dru\u0161tvenim mre\u017eama (dakako, posredstvom glasnogovornika politi\u010dke elite Jutarnjeg i Ve\u010dernjeg lista), i odgovor na taj probni balon koji se dogodio u obliku tribine na privatnom fakultetu Vernu. Tre\u0107i primjer \u010dini politi\u010dka emisija Otvoreno HRT-a<\/a>.\u00a0Presjek ovih doga\u0111aja ilustrirat \u0107e nam proma\u0161enost pristupa rje\u0161avanju goru\u0107ih problema.<\/p>\n Primjerice “me\u0111unarodna misija” konstatirala je kako “nije dobro da dolaze dvaput u dvije godine”, te kako su dojma da “novinari mogu o\u010dekivati podr\u0161ku” od ministrice kulture Nine Obuljen Kor\u017einek<\/a>, usprkos tome \u0161to Ministarstvo kulture dvije godine nije reagiralo na njihov pro\u0161li, a negativni izvje\u0161taj<\/a>, za kojeg su “u Ministarstvu kulture dobili garancije da taj izvje\u0161taj nisu bacili, samo do sad nisu imali vremena ozbiljno mu se posvetiti”. Za\u010du\u0111uje da se u navodnoj fazi dono\u0161enja HDZ-ove medijske strategije, te potpune promjene “zastarjelog” iako redovno osvje\u017eavanog medijskog zakonodavstva, Ministarstvo kulture nije stiglo “ozbiljno posvetiti” materijalima u kojima sama struka isti\u010de najva\u017enije probleme hrvatskog medijskog prostora<\/a>. Ovime je Ministarstvo kulture oti\u0161lo jo\u0161 jedan korak dalje u svom medijskom nemaru \u2013 pitanje za koga i prema kome Nina Obuljen kroji medijsku politiku time postaje jo\u0161 ozbiljnije. Po\u0161to znamo da su iz procesa isklju\u010deni novinari, te ogromni dijelovi struke i javnosti, sada doznajemo da se u HDZ-ovom Ministarstvu kulture ne va\u017ee ni mi\u0161ljenja me\u0111unarodnih strukovnih organizacija.<\/p>\n Posljedice bez uzroka<\/strong><\/p>\n No, ovdje nije zakazalo samo Ministarstvo kulture. Profesionalno\u0161\u0107u i ozbiljno\u0161\u0107u ne mo\u017ee se pohvaliti ni Hrvatska radiotelevizija<\/a> \u010dije se kompletno rukovodstvo ispri\u010dalo za propu\u0161tanje sastanka s “me\u0111unarodnom misijom” zbog bolesti. Misionare je iznenadilo<\/a> i kad ih je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 obavijestila o tome da “agenti tajne slu\u017ebe ure\u0111uju jednu web stranicu s vijestima”. A nas iznena\u0111uje da se predsjednica republike uklju\u010dila u ove teme, makar time samo demonstrirala op\u0107i dr\u017eavni nemar. No, da li su se mediolozi sastali s misionarima i \u0161to su o svemu imali za re\u0107i, u medijskom prostoru ostaje netransparentno, jer njihovo mi\u0161ljenje, izgleda, nije bitno.<\/p>\n Mediolozi su primjetno izostali i iz drugih va\u017enih medijsko-politi\u010dkih doga\u0111aja ovoga tjedna. Tako smo mi\u0161ljenja na temu cenzure i govora mr\u017enje na internetu\/dru\u0161tvenim mre\u017eama mogli dobiti od pa\u017eljivo probranih medijskih radnika, kao i stru\u010dnjaka za odnose s javno\u0161\u0107u, ali ne i ljudi \u010diji je posao da ovo polje promatraju iz makroperspektive. Mo\u017eda se u izostanku mediologa iz rasprava mogu dijelom prona\u0107i uzroci nekvalitetne diskusije. Rijetko dobar primjer lo\u0161e artikulacije problema prona\u0161li smo u izjavama<\/a> Dra\u017eena Klari\u0107a, predava\u010da na VERN-u i glavnog urednika Ve\u010dernjeg lista koji smatra kako “na\u0161i mediji nemaju problema s la\u017enim vijestima, nego s profesionalnim standardima koji se ne po\u0161tuju dovoljno, s transparentno\u0161\u0107u vlasni\u0161tva nad portalima, te s nepo\u0161tivanjem novinarskih formi”.<\/p>\n Ova besubjektna, pasivna forma artikulacije problema u medijima postala je po\u017eeljno pravilo. Uzrok naime ne treba imenovati ili locirati. Subjekta radnje treba ostaviti neizre\u010denoga, jer promjene u medijima doga\u0111aju se valjda u zrakopraznom prostoru, a ne dru\u0161tvenom, ispunjenom konfliktnim interesima. Klari\u0107 ostavlja dojam da je, po njegovom mi\u0161ljenju, ono \u0161to “naziva nepo\u0161tivanjem novinarskih formi” valjda slobodan odabir brojnih medija i njihovih radnika, umjesto ishod raznih (komercijalnih) pritisaka. A ti su se pritisci eksplicitno pokazali \u0161trajkom u Ve\u010denjem listu 2011. godine. Kao \u0161to mediolozi diljem svijeta uporno isti\u010du, erozija standarda struke i nepo\u0161tivanje novinarskih formi, rezultat su komercijalnih pritisaka (za \u0161to br\u017eom objavom informacija, \u0161to ve\u0107im brojem vijesti i \u0161to skupljim oglasnim prostorom). Problem s jedne strane svakako le\u017ei u neadekvatnoj distribuciji financijskih sredstava (oligopolizacija), s druge u izmje\u0161tanju dr\u017eave iz medijskog polja, a pod obja\u0161njenjem nu\u017enog “razdvajanja medija i politike”.<\/p>\n Akteri bez stavova<\/strong><\/p>\n Zanimljivo je\u00a0i da trunku radni\u010dke perspektive medijske krize nismo dobili od medijskih radnika poput Hrvoja Kre\u0161i\u0107a ili Dra\u017eena Klari\u0107a.\u00a0Ve\u0107 od Kre\u0161imira Macana, glasnogovornika premijera Andreja Plenkovi\u0107a, koji je upozorio na to da se kota\u010d medijske proizvodnje okrenuo te da sada, PR radnici moraju sve vi\u0161e vremena tro\u0161iti na istra\u017eivanje i sastavljanje vijesti, jer je\u00a0novinara u redakcijama sve manje. Dok eroziju struke glavni urednik nekada najve\u0107ih\u00a0novina u Hrvatskoj vidi u nepo\u0161tivanju novinarskih formi, prave\u0107i se da ne vidi ekonomsku dimenziju krize, ona je \u010dini se\u00a0poprimila takve razmjere da se o njoj po\u010dinje govoriti u krugovima od kojih se to zapravo najmanje o\u010dekuje.<\/p>\n Jo\u0161 vi\u0161e \u010dudi Klari\u0107eva konstatacija da mediji u Hrvatskoj nemaju problema s la\u017enim vijestima. Dijametralno suprotno ilustrirao nam je Petar Vidov na Faktografu<\/a> pobrojav\u0161i neto\u010dne informacije izre\u010dene u na\u0161em tre\u0107em primjeru u emisiji Otvoreno HRT-a<\/a>. U ovoj emisiji, moglo bi se tvrditi, nitko od gostiju nije zapravo bio dovoljno stru\u010dan za ovu temu. Kao prvo, to se mora odnositi na voditelja koji je birao goste, a koji je, kako isti\u010de Vidov, i sam plasirao neto\u010dne informacije u javni prostor. Iz samog presjeka gostiju, bilo je jasno da cilj emisije nije zapravo donijeti kvalificirano mi\u0161ljenje o cenzuri, govoru mr\u017enje ili novim medijskim zakonima, ve\u0107 sudjelovati u me\u0111usobnom naguravanju raznih politi\u010dkih i gra\u0111anskih opcija pri \u010demu doslovno nijedna strana nije dobro zastupala svoje pozicije. Svakako se to odnosi na ministricu kulture Ninu Obuljen koja se u nedostatku razumijevanja procesa u polju uprla u tehni\u010dka ograni\u010denja cenzure. Da se ne radi o ispraznoj kritici ministrice, dokazala je sama pri kraju emisije, kad je i argumentacijski i stavom nadvladala notornu \u017deljku Marki\u0107 na temu ideja u kazali\u0161nim predstavama. Da Nina Obuljen isti pristup i interes pokazuje prema medijima, mnogo toga bi u HDZ-ovom mandatu imalo bolje posljedice po medijski sektor u Hrvatskoj. Ni\u0161ta bolji od ministrice nije bio ni SDP-ov Ranko Ostoji\u0107 koji je daleko od toga da bi bio najbolji SDP-ov kadar za medijsku politiku, a s kojima se o\u010dito nije ba\u0161 ni konzultirao prije emisije, slijepo pozivao na njema\u010dki zakon o govoru mr\u017enje na medijskim mre\u017eama, a ne internetu. Iz tako tehni\u010dkih rakursa, nijedan gost, osim Dragana Markovine koji nije dobio mnogo prilike artikulirati svoje stavove, nije mogao konkruirati konfabulacijama desni\u010darke \u017deljke Marki\u0107.<\/p>\n