{"id":21870,"date":"2018-01-19T07:00:16","date_gmt":"2018-01-19T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21870"},"modified":"2021-02-25T10:55:22","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:22","slug":"r-seksualno-zlostavljanje-u-rumunjskoj-policiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21870","title":{"rendered":"Seksualno zlostavljanje u rumunjskoj policiji"},"content":{"rendered":"

Video snimka\u00a0jedne nadzorne kamere razotkrila je slu\u010daj pedofilije. Dok je pola dr\u017eave tra\u017eilo osumnji\u010denog, pravi \u0161ok dogodio se kad se pokazalo ne samo da je osumnji\u010denik policajac, ve\u0107 i da njegovo pona\u0161anje i nije tolika iznimka kolika bi trebala biti.\u00a0<\/strong>Rumunjska policija jedini je dio javnog sektora koji ne trpi pretjerane rezove i \u0161tednje. Gotovo izolirani u svom sigurnom mjehuru, daleko su od toga da budu bezgre\u0161ni, no razmjeri ovog tipa kriminaliteta jo\u0161 su jednom uspjeli \u0161okirati dr\u017eavu.<\/strong><\/p>\n

Kada naizgled izolirani incident funkcionira kao jasan simptom dubljih problema, to je znak da je dr\u017eava u krizi. Sjetimo se po\u017eara u rock klubu Colective u Bukure\u0161tu 2015. godine: ovaj nesretni, tragi\u010dni doga\u0111aj razotkrio je strukturalne probleme u zdravstvenom sustavu, efekte deregulacijskih strategija lokalne vlasti, korupciju dr\u017eavnih slu\u017ebenika zadu\u017eenih za nadzor te je iznio na svijetlo dana problem raspadanja gradske infrastrukture nakon desetlje\u0107a dezinvestiranja i privatizacija. Sve otad kriminalne neregularnosti u zdravstvenom sustavu izbijaju na povr\u0161inu pa se u javnosti otvaraju dru\u0161tvena pitanja koja znatno nadilaze tragediju koja ih je inicijalno potaknula.<\/p>\n

Sli\u010dno tome, taman \u0161to se zakora\u010dilo u novu godinu, rumunjsko dru\u0161tvo uzdrmao je novi nesretni doga\u0111aj. Sredovje\u010dni mu\u0161karac je 5. januara zapratio devetogodi\u0161njeg dje\u010daka i njegovu petogodi\u0161nju sestru u jednom bukure\u0161tanskom kvartu te je s njima u\u0161ao u lift. Mu\u0161karac ih je poljubio i pomilovao, a to su zabilje\u017eile nadzorne kamere. Ubrzo je zapo\u010dela potjera, a fotografije napasnika objavljene su u svim medijima u nadi da \u0107e se tako do\u0107i do informacija o njegovom identitetu i prebivali\u0161tu. Osumnji\u010denik je 72 sata nakon incidenta i dalje bio na slobodi, a pritisak javnosti je rastao. Potom se kona\u010dno pojavila vijest da je doti\u010dni uhva\u0107en, \u0161to je ozna\u010dilo po\u010detak nove krize sistemskih proporcija.<\/p>\n

Zata\u0161kavanja<\/strong><\/p>\n

Ispostavilo se da je osumnji\u010denik, Eugen Stan, policajac zaposlen u odjelu prometne policije u Bukure\u0161tu. Uhi\u0107en je u svome uredu nakon \u0161to se pojavio na poslu kao da se ni\u0161ta nije dogodilo. O\u010digledno, neposredna reakcija bilo je propitivanje kratkovidnosti njegovih kolega: kako je bilo mogu\u0107e da proces identifikacije po\u010dinitelja traje toliko dugo kad su njegove fotografije bile u svim medijima tri uzastopna dana? Kako je mogu\u0107e da je uhi\u0107en unutar policijske stanice, a da ga njegove kolege nisu prethodno onesposobile? Sve je mirisalo na lo\u0161 policijski film: policija se dala u freneti\u010dnu potragu za po\u010diniteljem, da bi na koncu otkrila da se on \u010ditavo vrijeme nalazio u njezinom vlastitom dvori\u0161tu.<\/p>\n

No tu nije bio kraj nevoljama. Pokazalo se da je Stan osumnji\u010den u petnaest slu\u010dajeva seksualnog zlostavljanja. Tako je 2012. napastovao maloljetnu djevojku, a 2016. \u010detrdesettrogodi\u0161nju \u017eenu. Iako je kazneni postupak pokrenut u potonjem slu\u010daju, istraga je bila aljkava, a \u010ditav niz njegovih kolega umije\u0161ao se s ciljem prikrivanja tragova. Nakon \u0161to se saznalo za ovo opstruiranje istrage, ispitano je vi\u0161e od sto policajaca, a dvadesetdvojica su optu\u017eena. \u0160ef bukure\u0161tanske policije podnio je ostavku, kao i njegov zamjenik. Aktualni i biv\u0161i \u0161ef prometne policije, odjela u kojem je Stan radio, zaradili su kaznene prijave.<\/p>\n

Ovaj skandal je imao i politi\u010dke posljedice koje su ugrozile stabilnost vladaju\u0107e stranke. Nakon navedenih otkri\u0107a ministrica unutra\u0161njih poslova, Carmen Dan, zatra\u017eila je ostavke nacionalnog \u0161efa policije i drugih visokih policijskih slu\u017ebenika, smatraju\u0107i ih odgovornim zbog nesposobnosti da sprije\u010de ovakve slu\u010dajeve i sporosti pri uhi\u0107enju po\u010dinitelja. Ipak, ni\u0161ta se nije dogodilo jer je Mihai Tudose, tada jo\u0161 premijer, odbio supotpisati njezinu odluku o smjeni. Umjesto toga, Tudose je zatra\u017eio izradu detaljnog izvje\u0161taja kojim je u kona\u010dnici krivnja svaljena na policajce iz ni\u017eih e\u0161alona, \u0161to je dovelo do gore spomenutih ostavki i optu\u017enica. No ovaj slu\u010daj je bio tek povod za sva\u0111u izme\u0111u biv\u0161eg premijera i ministrice. Naime, ministrica je prote\u017ee vo\u0111e Socijaldemokratske partije (PSD) koji je u otvorenom ratu za vlast s premijerom, ina\u010de \u010dlanom iste stranke. Stoga je slu\u010daj policajca pedofila brzo postao oru\u017eje u dugo vriju\u0107em politi\u010dkom sukobu koji se sada dodatno zao\u0161trio.<\/p>\n

Neuobi\u010dajeni sumnjivci<\/strong><\/p>\n

Tako mo\u017eemo uo\u010diti sli\u010dnosti sa slu\u010dajem kluba Colective u kojemu se dogodio na po\u010detku spomenuti po\u017ear: ono \u0161to je na prvu izgledalo kao izolirani incident, zapravo je postalo simptom sistemske disfunkcionalnosti. Policija, barem u Bukure\u0161tu, sada izgleda kao \u0161iroka mre\u017ea odnosa pokroviteljstva, uzajamnih interesa i tajnih dogovora. Ispada da su kolege znale za Stanova nedjela te su odlu\u010dile prikriti ih, kao \u0161to su u\u010dinile i u slu\u010dajevima drugih policajaca koji su se ogrije\u0161ili o zakon. Nasuprot svojoj obavezi za\u0161tite gra\u0111ana, policija je zapravo vi\u0161e zainteresirana za \u0161ti\u0107enje vlastitih slu\u017ebenika. Tako\u0111er, ovaj slu\u010daj je na svjetlo dana iznio i \u010dinjenicu koju su \u010desto isticale lokalne feministkinje, a to je benevolentnost, ako ne i potpuna nebriga, s kojom policija pristupa slu\u010dajevima seksualnog zlostavljanja i nasilja. Svake godine deseci \u017eena umiru ili zadobivaju te\u0161ke ozljede zbog toga \u0161to policija \u2013 dakako, ispunjena prete\u017eno mu\u0161kim kadrovima \u2013 propu\u0161ta djelovati u slu\u010dajevima seksualnog i obiteljskog nasilja.<\/p>\n

Zapravo, \u010dini se da je seksualno nasilje sveprisutno u policijskim snagama. Brojni slu\u010dajevi proteklih godina upu\u0107uju na postojanje fundamentalnog problema koji su vlasti dosad propu\u0161tale adresirati. Primjerice, 2013. godine policajka je osu\u0111ena na zatvorsku kaznu jer je ubola \u0161efa svoje jedinice nakon \u0161to ju je ovaj silovao u vi\u0161e navrata. Dva su policajca 2015. godine silovala maloljetnu djevojku koja je poku\u0161ala pobje\u0107i iz siroti\u0161ta u kojem je bila izlo\u017eena sli\u010dnom zlostavljanju. Trideset jedan policajac iz Bukure\u0161ta je 2012. godine optu\u017een za vo\u0111enje lanca prostitucije i za silovanja seksualnih radnica. Jedna njihova kolegica, policajka na tajnom zadatku s ciljem razotkrivanja ovih kriminalnih aktivnosti, skinuta je gola, mu\u010dena i silovana unutar policijske stanice. Najrecentniji slu\u010daj je onaj u kojemu se rektor policijske akademije na\u0161ao pod istragom zbog seksualnog zlostavljanja. Ovakvi primjeri mogu se nizati u nedogled.<\/p>\n

Ne samo seksualno, ve\u0107 i nasilje uop\u0107e predstavlja rasprostranjenu praksu policije. Voza\u010d u jednom odjelu Ministarstva unutra\u0161njih poslova 2012. godine je metkom presudio svojoj supruzi i njezinoj kolegici u jednom frizerskom salonu, raniv\u0161i pritom \u0161est drugih osoba. Jedan je policajac 2013. godine ustrijelio svoju djevojku prije nego li je po\u010dinio samoubojstvo. Godinu potom, policajci su na smrt premlatili jednog osumnji\u010denika unutar policijske stanice. Izme\u0111u 2012. i 2014. godine, prema izvje\u0161taju nadzorne organizacije APADOR-CH, zabilje\u017eeno je preko tri tisu\u0107e pritu\u017ebi gra\u0111ana vezanih za policijsko nasilje. Oko deset posto je rezultiralo ka\u017enjavanjem policajaca po\u010dinitelja.<\/p>\n

Nesigurnost i nepovjerenje<\/strong><\/p>\n

Dva su glavna razloga koja obja\u0161njavaju ovakvo stanje. Prvi je nedostatak odgovaraju\u0107eg gra\u0111anskog nadzora nad policijskim snagama. Poput nekih drugih institucija, kao \u0161to su tajne slu\u017ebe, vojska ili sudstvo, policija je autonomna i odijeljena institucija. Ona ima paralelni sistem za stvaranje svojih kadrova (posebnu akademiju), paralelni sistem zdravstvene za\u0161tite (posebne klinike), zaseban bud\u017eet pa \u010dak i poseban sistem za procesuiranje prijestupa. Zaposlenici unutar ovog sustava, kojih je trenutno oko 160.000, \u017eive u izdvojenom univerzumu. \u0160tovi\u0161e, u usporedbi s drugim dr\u017eavnim zaposlenicima, njihov broj i pla\u0107e rastu. Prema nekim procjenama, Rumunjska tro\u0161i oko \u0161est posto bud\u017eeta na sigurnost, gotovo dvostruko vi\u0161e od prosjeka Europske unije. Policajci su u prosjeku vi\u0161e pla\u0107eni od lije\u010dnika, a uz to su i brojniji. Rumunjska je 2017. imala 57.000 lije\u010dnika i 61.000 policajaca te \u010dak 30.000 \u017eandara. Ovi podaci ne obuhva\u0107aju lokalne policijske snage, odnosno policajce koje zapo\u0161ljavaju gradske vlasti diljem zemlje. Prema konzervativnoj procijeni takvih je oko 10.000. Ovi podaci pokazuju da dr\u017eavni prioritet le\u017ei u pove\u0107avanju policijskih snaga, dok drugi sektori, osobito obrazovanje i zdravstvo, ostaju izrazito podfinancirani. Iako precizni podaci nisu dostupni, prema nekim procjenama, Rumunjska je 2017. godine imala vi\u0161e policajaca po glavi stanovnika nego li zemlje poput Njema\u010dke i SAD-a.<\/p>\n

Dok broj policajaca raste, broj psihologa koji nadziru njihov rad opada. Nedavni skandal je razotkrio da postoji manje od sto psihologa unutar Ministarstva unutra\u0161njih poslova. \u0160tovi\u0161e, ispostavilo se da se redoviti psiholo\u0161ki testovi koje su policajci du\u017eni polagati provode nemarno ili su autsorsani prijateljskim firmama koje na taj na\u010din spremaju u svoje d\u017eepove pozama\u0161ne svote javnog novca. Istra\u017eitelji su obe\u0107ali pro\u010de\u0161ljati i ovo pitanje, \u0161to bi se moglo pokazati diranjem u osinje gnijezdo zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Kao drugo, nedostatak nadzora nad policijom je izravna posljedica pretjeranog fokusa na borbu protiv korupcije. Izjedna\u010davanjem pravde i anti-korupcije, redovni slu\u010dajevi, koji brojem daleko nadma\u0161uju one povezane s korupcijom i imaju direktan utjecaj na \u017eivote milijuna Rumunja, ostaju u drugom planu. Tako neki \u201cobi\u010dni\u201d slu\u010dajevi mogu godinama \u010dekati u ladici prije nego ih policija dostavi do ureda tu\u017eitelja, a nije neuobi\u010dajeno ni da budu vra\u0107eni zbog proceduralnih gre\u0161aka. S vremena na vrijeme, neki apsurdni primjeri zadobiju pozornost medija, pa su tako novinari otkrili da je rje\u0161avanje jednostavnog slu\u010daja u kojemu je jedna osoba udarila drugu potrajalo preko sedam godina.<\/p>\n

Zasigurno, policija je samo jedan kota\u010di\u0107 u stroju, ali je njezin primjer indikativan za institucionalni i pravni sustav koji redovito podbacuje kada treba reprezentirati interese ve\u0107ine.<\/p>\n

S engleskog preveo: Kre\u0161imir Zovak<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kada naizgled izolirani incident funkcionira kao jasan simptom dubljih problema, to je znak da je dr\u017eava u krizi…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21890,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174],"theme":[458],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-21870","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","theme-drustvo","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21870","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21870"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21870\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21895,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21870\/revisions\/21895"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21890"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21870"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21870"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21870"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21870"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21870"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21870"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21870"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}