{"id":21798,"date":"2018-01-17T08:00:26","date_gmt":"2018-01-17T07:00:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21798"},"modified":"2021-02-25T10:55:23","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:23","slug":"vasa-jaja-smrde-vjecne-tenzije-u-piranskom-zaljevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21798","title":{"rendered":"Va\u0161a jaja smrde: vje\u010dne tenzije u Piranskom zaljevu"},"content":{"rendered":"

Nedavnim zao\u0161travanjem retorike s obje strane, spor o razgrani\u010denju na moru izme\u0111u Slovenije i Hrvatske dosegnuo je nove razine apsurda. Sve se manje diskutira o samoj crti, a jo\u0161 manje o sudbini ljudi koji \u017eive u njezinoj blizini. Spor se sveo na izraze uzajamnog animoziteta obu\u010dene u svilene diplomatske rukavice.<\/strong><\/p>\n

Balkan, Slovenija, Hrvatska i arbitra\u017ea. Glad, rat, bolesti i smrt. Postoje te\u017ei i lak\u0161i problemi s kojima se kroz povijest susre\u0107e \u010dovje\u010danstvo. Dragi \u010ditatelju, ovaj put se neustra\u0161ivo upu\u0161tamo u \u0161ikaru prvih, najte\u017eih problema, iako time mo\u017eda brzamo u preranu smrt. Jer puno ovisi o tome kako \u0107e Hrvati i Slovenci, dva u masi autohtonih balkanskih naroda, rije\u0161iti svoj grani\u010dni spor. Svijet toga mo\u017eda ni nije svjestan, \u010dini se da \u010dak i pro\u0161irena europska obitelj naroda u obliku Europske unije nije svjesna, no ipak je problematika neodlo\u017ena i sudbonosna. Radi se o dru\u0161tvenopoliti\u010dkom prostranstvu i dubini koju \u0107e znati ispravno procijeniti i vrednovati tek na\u0161i potomci. Pa ipak! Ako je neko\u0107 papir podnosio sve, suvremeni konzument internetskih sadr\u017eaja mo\u017ee potvrditi da ekran podnosi jo\u0161 beskrajno vi\u0161e i zato preko njega zajedni\u010dkim snagama ispratimo i ovo pitanje, pa makar posljedice za me\u0111udr\u017eavne odnose i ribe u Piranskom zaljevu bile sudbonosne.<\/p>\n

\u010citateljima Biltena<\/em> osnovni su vidici (ne)rje\u0161avanja grani\u010dne problematike vjerojatno poznati, znamo da politika obiju strana granice to pitanje jo\u0161 od trenutka raspada nekada\u0161nje zajedni\u010dke dr\u017eave uspje\u0161no ne rje\u0161ava. Pokojni Ivica Ra\u010dan i Janez Drnov\u0161ek su u potragu za rje\u0161enjem ulo\u017eili poprili\u010dno vremena i energije, ali na koncu su morali priznati nadmo\u0107 granice. Posve druga\u010diji, nazovimo inovativan pristup, odabrali su kasniji premijeri, Ivo Sanader i Janez Jan\u0161a. Jer, ako grani\u010dno pitanje nije mogu\u0107e rije\u0161iti, za\u0161to ga ne iskoristili za skupljanje politi\u010dkih poena? Re\u010deno \u2013 u\u010dinjeno. Dva su premijera dogovarali incidente i potpirivali nacionalisti\u010dki sentiment na obje strane granice. Jan\u0161a i Sanader, oba upoznati i s unutarnjom stranom zatvorskih zidova, ipak nisu politi\u010dari obi\u010dnog kova.<\/p>\n

Jo\u0161 va\u017enije, granica je ponovno dokazala nadmo\u0107. U tom proturje\u010dnom kretanju, u kojem smo najprije tra\u017eili pozitivno rje\u0161enje, zatim poku\u0161ali s negativnim zao\u0161travanjem, preostalo je samo jo\u0161 ne\u0161to. Priznati da sami ne\u0107emo rije\u0161iti spor i njegovo rje\u0161avanje poslati na vi\u0161u instancu \u2013 arbitra\u017eni sud. Odre\u0111eno vrijeme se \u010dinilo da \u0107e ovaj put uspjeti, da \u0107e sud spor rije\u0161iti umjesto nas. Onda se dogodilo zloglasno prislu\u0161kivanje koje je slovensku stranu razotkrilo s prstima u pekmezu. Slovenski \u010dlan arbitra\u017enog suda, Jernej Sekolec, i slovenska zastupnica pri istom sudu, Simona Drenik, malo su brbljali o stvarima o kojima nikako nisu smjeli i time se na kraju pobrinuli za nov zaplet u grani\u010dnoj sagi. Sud je tada dodu\u0161e rekao da u tome nije bilo ni\u010dega kompromitiraju\u0107ega, no uzalud, za Hrvatsku je arbitra\u017ea bila, kako se kasnije izrazio premijer Plenkovi\u0107, done deal<\/em>.<\/p>\n

“Apstraktni” sukob<\/strong><\/p>\n

Slovenija je, op\u0107enito u vanjskoj politici vjerna biciklisti\u010dkom principu \u2013 povinovanju sna\u017enijima i tla\u010denju slabijih \u2013 kao dobar \u0161kolarac nastavila kao da se ni\u0161ta nije dogodilo. Naposljetku, na na\u0161oj je strani me\u0111unarodno pravo i zajednica, Europska komisija. Hrvatska je istovremeno poja\u0161njavala da je nad Saborom samo bog, pa je svejedno koga sve Slovenija misli da ima na svojoj strani. Op\u0107enito se slovensko polaganje nade u to da \u0107e u pomo\u0107 dojuriti za\u0161titnici iz Bruxellesa, i pritom nas jo\u0161 pohvaliti kako se lijepo dr\u017eimo dogovora, ubrzo po\u010delo iznevjeravati. Polako, ali sigurno po\u010delo se otkrivati da dimenzije slovensko-hrvatskog grani\u010dnog spora mo\u017eda nisu toliko fatalne koliko smo mislili, da je za\u0161titnicima \u010dak svejedno. Kako se uspje\u0161no izrazio nekada\u0161nji slovenski ministar gospodarstva, Matej Lahovnik: “Ako \u0107e Juncker uistinu biti kormilar arbitra\u017ene barke, kako najavljuje Jutarnji<\/em>, granica u Piranskom zaljevu bit \u0107e polegnuta ‘cik-cak’ odnosno po ‘hik’ principu”. Usput je komentirao da ima osje\u0107aj kako bi se Juncker puno radije bavio problematikom terana nego granice. Nema \u0161to, trijezne rije\u010di.<\/p>\n

Sli\u010dno kao u vremenu hrvatskog pristupanja Europskoj uniji, ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, s potporom cijele vlade, prijeti da \u0107e Slovenija blokirati Hrvatsku u pristupanju \u0161engenskoj zoni i\/ili pristupanju OECD-u. Ali pogledajmo sve skupa jo\u0161 iz drugog motri\u0161ta i nadahnu\u0107e za to potra\u017eimo u najneo\u010dekivanijem izvoru. Velikan njema\u010dke filozofije Georg W. F. Hegel se u jednom od svojih kasnijih spisa pitao \u2013 Tko misli apstraktno? Nema dvojbe da je sam Hegel mislio apstraktno, vrlo<\/em> apstraktno, tako apstraktno da ve\u0107 samo \u010ditanje njegovih spisa mnogima jo\u0161 danas tjera strah u kosti. Hegel je bio misaoni stroj kroz kojeg se cjelokupno postojanje, priroda, logika, politika, povijest, kultura, obitelj, dr\u017eava itd. preobrazili u sistem apsolutnog znanja. Taj je sveobuhvatni sistem odredio mjesto za ba\u0161 sve. Po mi\u0161ljenju danskoga filozofa S\u00f8rena Kierkegaarda, Nijemac je u tome i\u0161ao tako daleko da je izgradio veli\u010danstvenu pala\u010du uma u kojoj vi\u0161e nije bilo prostora za \u010dovjeka, nije mu preostalo ni\u0161ta osim da se sistemu divi izdaleka i zadovolji se \u017eivotom u obli\u017enjoj vrtnoj \u0161upi.<\/p>\n

Utoliko je zanimljivije da u spomenutom spisu Hegel apstraktno mi\u0161ljenje pronalazi na najneuobi\u010dajenijim mjestima te prema njemu izra\u017eava visoku razinu suzdr\u017eanosti i kriti\u010dnosti. Na pitanje tko stoga razmi\u0161lja apstraktno, Hegel odgovara: “piljarica, piljarica razmi\u0161lja apstraktno”. Slu\u0161kinja na tr\u017enici piljarici spo\u010ditne: “Va\u0161a jaja su pokvarena!” “\u0160ta, odgovori piljarica, moja jaja su pokvarena? Ti si pokvarena! Tako govori\u0161 o mojim jajima? Ti? Nisu li tvog oca pojele u\u0161i, nije li tvoja mati pobjegla s Francuzom, i nije li tvoja baba umrla u javnoj bolnici?” Piljarica slu\u0161kinji nikako ne ostane du\u017ena, a moment apstraktnog mi\u0161ljenja to\u010dno je u tome da se konkretnu osobu, slu\u0161kinju, svede na raznorazne negativne karakteristike koje ju navodno odre\u0111uju. Mogli bismo re\u0107i da politika na obje strane granice, na ovaj ili onaj na\u010din prouzrokuje i poti\u010de upravo takvo apstraktno razmi\u0161ljanje o granici.<\/p>\n

\u0160utnja inteligencije<\/strong><\/p>\n

Granica nije pravedna? Vi, koji ste prislu\u0161kivali, blokirali na\u0161 pristup Europskoj uniji, a sada nas ho\u0107ete jo\u0161 ucjenjivati Schengenom i OECD-om, tvrdite da granica nije pravedna? Va\u0161a jaja smrde! Granica nije pravedna? Vi, koji se ne dr\u017eite nikakvih pravila, izigravate me\u0111unarodno pravo i sada ho\u0107ete nove bilateralne pregovore, tvrdite da granica nije pravedna? Va\u0161a jaja smrde! Tako nekako te\u010de razmi\u0161ljanje o grani\u010dnoj problematici \u00e0 la<\/em> Slovenija i Hrvatska. Nije za o\u010dekivati da \u0107e se sve skupa vrlo brzo ohladiti, u Sloveniji je ovo izborna godina, jo\u0161 prije ljeta odr\u017eat \u0107e se parlamentarni izbori i s politi\u010darima kao \u0161to je Karel Erjavec ne trebamo se bojati za dodatna raspirivanja. Na koncu se \u010dini da je sve ba\u0161 briga za one kojih se granica najvi\u0161e ti\u010de, ljude koji \u017eive neposredno na njoj i tamo poku\u0161avaju zaraditi za kruh svakida\u0161nji. Recimo piranski ribari, bili oni hrvatskog ili slovenskog porijekla. O granici je iz Ljubljane ili Zagreba puno lak\u0161e raspravljati i na taj ra\u010dun skupljati politi\u010dke bodove, nego \u0161to je \u017eivjeti na njoj samoj. Ne zaboravimo da je Cerarova vlada, koja je na vlast do\u0161la uz izda\u0161no klepetanje o eti\u010dnosti, ona koja je na slovensko-hrvatskoj granici postavila \u017eilet \u017eicu \u2013 koju sve do danas nije uklonila.<\/p>\n

Ne\u0161to je sigurno, kada bi si vlada Janeza Jan\u0161e priu\u0161tila takav potez, Slovenija bi bila u plamenu, lijevoliberalna inteligencija, koja je danas oportuno tiha ili ju pak taj “posrtaj” “na\u0161ih” nekako pro\u017edire, kampirala bi pored \u017eice dok ju ne bi odstranili. No ne doga\u0111a se ni\u0161ta i sramotno je da ta ista inteligencija koja ina\u010de tako rado podi\u017ee glas, o grani\u010dnoj problematici \u0161uti. Neovisno o tome potrebno je istaknuti i pohvaliti akciju politi\u010dkih stranaka, slovenske Ljevice i hrvatske Radni\u010dke fronte, koje su krajem pro\u0161log tjedna organizirali zajedni\u010dku akciju i osudile “raspirivanje nacionalisti\u010dke magle”. \u010cinjenica je da \u0107e pitanje granice u narednoj godini vrlo vjerojatno ipak do\u017eivjeti epilog, a ostaje otvoreno koliko \u0107e politi\u010dkog kapitala svaka strana poku\u0161ati izmusti iz tog skoro trideset godina starog problema. Tzv. mali \u010dovjek je u toj \u0161ahovskoj igri tek pijun koji je i prvi \u017ertvovan. Pritom nam mo\u017ee biti utje\u0161no da \u017eivot uzdu\u017e obje strane granice \u010duva povijest prijateljskih odnosa, da su \u017eivotne sudbine \u010desto i obiteljski prepletene te da \u0107e pre\u017eivjeti i sada\u0161nja isku\u0161enja. Kao ve\u0107 toliko puta u povijesti jo\u0161 jednom se dokazuje da su najpolitiziranija jaja uvijek najsmrdljivija.<\/p>\n

Sa slovenskog prevela Ivana Jandri\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Balkan, Slovenija, Hrvatska i arbitra\u017ea. Glad, rat, bolesti i smrt. Postoje te\u017ei i lak\u0161i problemi s kojima se kroz povijest susre\u0107e \u010dovje\u010danstvo. Dragi \u010ditatelju, ovaj put se neustra\u0161ivo upu\u0161tamo u \u0161ikaru prvih, najte\u017eih problema, iako time mo\u017eda brzamo u preranu smrt…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21801,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[25],"theme":[456],"country":[38,30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-21798","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-nacionalizam","theme-politika","country-hrvatska","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21798","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21798"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21798\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21830,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21798\/revisions\/21830"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21801"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21798"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21798"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21798"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21798"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21798"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21798"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21798"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}