{"id":21782,"date":"2018-01-16T08:00:58","date_gmt":"2018-01-16T07:00:58","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21782"},"modified":"2018-01-16T09:40:46","modified_gmt":"2018-01-16T08:40:46","slug":"dobrosusjedska-vjesanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21782","title":{"rendered":"Dobrosusjedska vje\u0161anja"},"content":{"rendered":"

“Oni koji vje\u0161aju sekeljske zastave uskoro bi mogli i sami visiti”. Tim je rije\u010dima rumunjski premijer Mihai Tudose (od jutros u ostavci) komentirao zahtjeve ma\u0111arske manjine<\/a> za oblikom autonomije u Transilvaniji i zapadnoj Rumunjskoj, gdje \u010dine znatan dio stanovni\u0161tva. Osobito u podru\u010djima gdje \u017eive Sekelji, specifi\u010dna zajednica etni\u010dkih Ma\u0111ara, posljednjih godina razvio se obi\u010daj ne sasvim zakonitog postavljanja neformalnih zastava sa \u0161estokrakom zvijezdom i polumjesecom na javne zgrade. Tom gestom skromno se signaliziralo da bi op\u0107ine s ma\u0111arskom ve\u0107inom mogle zahtijevati poseban status.<\/p>\n

Taj su status kona\u010dno i zatra\u017eile ma\u0111arske stranke kada su pro\u0161li tjedan pozvale na dijalog oko slu\u017ebenog jezika i decentralizacije zemlje. Premijer u ostavci, kao i dobar dio Rumunja, ove je prijedloge do\u017eivio isklju\u010divo kao provokaciju iznijetu u godini kada se slavi stota obljetnica odluke kojom je Transilvanija zajedno s okolnim podru\u010djima odcijepljena od Ma\u0111arske i priklju\u010dena Rumunjskoj. Dojmu je dakako doprinijela energi\u010dna potpora koju autonomiji Ma\u0111ara daje vlada u Budimpe\u0161ti. Stoga Tudose predvi\u0111a napornu godinu u kojoj \u0107e Rumunji i Ma\u0111ari “skakati jedni po drugima”.<\/p>\n

Sistemski problemi<\/strong><\/p>\n

Niz diplomatskih protesta i zahtjeva za isprikama jasno sugerira da je rumunjski premijer barem u ovom predvi\u0111anju u pravu. Iz njegove perspektive, radi se o nepotrebnom kompliciranju. Izvjesno je da se granice ne\u0107e i ne mogu mijenjati. Istovremeno, te granice sve manje zna\u010de s obzirom na bliske veze izme\u0111u zemalja u sklopu EU. No to samo po sebi nije smirilo nacionalne tenzije. Dapa\u010de. \u010cak ni rumunjsko pribli\u017eavanje Vi\u0161egradskom bloku ultrakonzervativnih vlada nije doprinijelo izbjegavanju situacija da se na manjinska pitanja odgovara prijetnjama vje\u0161anjem.<\/p>\n

Jedan od razloga tome mogla bi biti \u010dinjenica da su sve zemlje istoka Europe, bez obzira na vi\u0161e ili manje nacionalisti\u010dku retoriku, zaklju\u010dane u utrci prema dnu radi privla\u010denja stranog kapitala. To ne samo da di\u017ee tenzije izme\u0111u zemalja, ve\u0107 i kod osiroma\u0161enog stanovni\u0161tva ostavlja dojam da \u0107e u budu\u0107nosti \u010dak i golo pre\u017eivljavanje ovisiti o nesre\u0107i susjeda. Socijalna nesigurnost je o\u010dita posljedica neuspje\u0161nih razvojnih strategija. A to je problem koji do sad ni europske integracije ni nacionalisti\u010dki demagozi nisu ni po\u010deli rje\u0161avati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Oni koji vje\u0161aju sekeljske zastave uskoro bi mogli i sami visiti”. Tim je rije\u010dima donedavni rumunjski premijer Mihai Tudose komentirao zahtjeve ma\u0111arske manjine za oblikom autonomije u Transilvaniji i zapadnoj Rumunjskoj, gdje \u010dine znatan dio stanovni\u0161tva…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21783,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[287,25],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-21782","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-madarska","tag-nacionalizam","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21782","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21782"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21782\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21829,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21782\/revisions\/21829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21783"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21782"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21782"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21782"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21782"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21782"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21782"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21782"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}