Takozvana Istanbulska konvencija u Bugarskoj trebala je ve\u0107 biti ratificirana. Iako je sve vodilo ka tome, krajem godine pojavljuju se prvi protivnici Konvencije unutar ekstremno desnih parlamentarnih stranaka, ali i me\u0111u vanparlamentarnom desnicom, a sli\u010dno kao i u mnogim drugim zemljama koje su ratifikaciju potpisale, a nisu je provele, “najsporniji” dio njenog sadr\u017eaja je definicija roda.<\/b><\/p>\n
Bugarska je po\u010detkom ove godine slu\u017ebeno preuzela predsjedavanje Vije\u0107em EU, a samog tog dana, 11. januara, u Sofiji je odr\u017eano, prema slu\u017ebenoj policijskoj evidenciji, devet prosvjeda \u2013 raznolikih poput problema s kojima se zemlja trenutno suo\u010dava. Pored najve\u0107eg prosvjeda, onog protiv pretvaranja nacionalnog parka Pirin u privatno skijali\u0161te, protestirali su bugarski umirovljenici, koji su me\u0111u najsiroma\u0161nijima u Europi, zatim policajci i vatrogasci koji su zahtijevali ve\u0107e pla\u0107e i bolje radne uvjete. <\/span><\/p>\n U podne istoga dana ispred zgrade Parlamenta stajale su \u017eene, ve\u0107inom NGO-aktivistkinje, s transparentima na kojima je pisalo: “Ljubav ne boli”, “Pravi mu\u0161karci ne tuku svoje \u017eene”, “Mu\u0161karac ima pravo da si sam napravi svoju salatu”, upu\u0107uju\u0107i tako zahtjev zastupnicima da ratificiraju Konvenciju Vije\u0107a Europe o sprje\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji, poznatiju kao “Istanbulska konvencija”, prema mjestu gdje ju je Vije\u0107e Europe 2011. godine usvojilo. Konvencija navodi niz mjera kojima bi se sprije\u010dilo nasilje nad \u017eenama, za\u0161titilo \u017ertve i kaznilo po\u010dinitelje, a obvezuje sve zemlje potpisnice da ih provedu.<\/span><\/p>\n Bugarska je dokument potpisala 2014., no sljede\u0107i korak nije poduzet, pa se te mjere ne mogu ni uvrstiti u bugarske zakone. Konvencija je do kraja 2017. godine trebala biti ratificirana, me\u0111utim, u decembru iste godine pojavili su se prvi glasovi otpora unutar vladaju\u0107e koalicije, predvo\u0111eni VMRO-om, strankom ekstremne desnice (\u010dlanica <\/span>koalicije ekstremno-desnih stranaka<\/span><\/a> Ujedinjeni patrioti).<\/span><\/p>\n Nevolje s “tre\u0107im rodom”<\/b><\/p>\n Kao i u nekim drugim europskim zemljama<\/a> u kojima je Konvencija predmet \u0161iroke javne rasprave, najve\u0107i je kamen spoticanja pojam “roda” koji je prema tekstu Konvencije definiran kao “dru\u0161tveno oblikovana uloga, pona\u0161anje, aktivnosti i osobine koje odre\u0111eno dru\u0161tvo smatra prikladnima za \u017eene i mu\u0161karce”. Desno orijentirane parlamentarne stanke, kao i neke civilne i vjerske organizacije, vide to kao napu\u0161tanje koncepta dvaju biolo\u0161kih spolova i uvo\u0111enje “tre\u0107eg spola” u bugarski zakon kojim bi se legalizirala mogu\u0107nost odabira slu\u017ebenog spola, kao i legaliziranje istospolnih brakova. A sve se to do\u017eivljava kao udar na “tradicionalne vrijednosti bugarskog dru\u0161tva”.<\/span><\/p>\n Dan prije posljednje sjednice vlade u toj godini, 27. decembra, stranka VMRO objavila je proglas<\/a> kojom izra\u017eava svoje protivljenje ratifikaciji: “Naslov ukazuje na borbu protiv obiteljskog nasilja, no ono \u0161to Konvencija zbilja poku\u0161ava je uvo\u0111enje u \u0161kolske programe ‘nestereotipne rodne uloge’ kao \u0161to su homoseksualnost i transseksualnost”. K tome su se pobrinuli da u svojoj mizoginiji i homofobiji nikoga ne izostave, pa su Poglavlje VII. koje se bavi migracijama i pravom na azil (u kojem se utvr\u0111uje da treba za\u0161titi \u017eene migrantkinje koje su \u017ertve rodno utemeljenog nasilja te da im treba dodijeliti status izbjeglice) protuma\u010dili kao prisilu na “odobravanje azila svakom ‘rodno-specifi\u010dnom’ strancu. Drugim rije\u010dima, svaki transseksualac iz Irana mo\u0107i \u0107e dobiti status izbjeglice u na\u0161oj zemlji jer je u svojoj zemlji progonjen zbog ‘rodnih-specifi\u010dnosti'”.<\/p>\n Uz to, strepe da \u0107e i obrazovni sustav pogoditi tobo\u017enja transgender<\/em> apokalipsa, pa tako uklju\u010divanje problema poput “ravnopravnosti \u017eena i mu\u0161karaca, nestereotipnih rodnih uloga, (…) rodno utemeljenog nasilja nad \u017eenama” u nastavni plan, potpredsjednik bugarske vlade Valeri Simeonov, poznat po svojim ksenofobnim i rasisti\u010dkim ispadima, vidi kao priliku da se u \u0161kolski sustav proguraju materijali koji \u0107e djecu podu\u010davati da nitko od njih nije “on” ili “ona”, nego “ono”. <\/span><\/p>\n Simeonov i vo\u0111a stranke VMRO, Krasimir Karaka\u010danov, govore i u ime vjerskih udruga koje su putem otvorenog pisma izjavile da su protiv Konvencije. Na zadnjoj sjednici odr\u017eanoj 3. januara, vlada je odobrila nacionalni program za spre\u010davanje nasilja u obitelji, ali se osmero ministara (od 21) zauzelo protiv ratifikacije. Eventualno, ako bi na nju pristali, zahtijevaju aneks u kojemu \u0107e stajati da je u Bugarskoj rod biolo\u0161ka, a ne dru\u0161tvena kategorija.<\/span><\/p>\n Reakcije poku\u0161ava umiriti ministrica vanjskih poslova, Ekaterina Zaharieva iz GERB-a, koja je Konvenciju potpisala jo\u0161 2014. kao ministrica pravosu\u0111a, obja\u0161njavaju\u0107i da Konvencija “\u0161titi od obiteljskog nasilja i u njoj se predla\u017ee edukacija o toleranciji izme\u0111u mu\u0161karaca i \u017eena, od najranije dobi” te da “niti jedan dio teksta ne sugerira da dr\u017eave koje ratificiraju Konvenciju moraju prihvatiti istospolne brakove niti mijenjati Ustav na bilo koji na\u010din”. Njena stranka ima ve\u0107inu u vladi, ali nema i u parlamentu, gdje dosta toga ovisi o glasovima VMRO-a i drugih ekstremno desnih koalicijskih partnera.<\/span><\/p>\n Uskra\u0107ivanje podr\u0161ke od strane Ujedinjenih patriota, nagnat \u0107e GERB da podr\u0161ku za ratifikaciju zatra\u017ei me\u0111u opozicijom, gdje najve\u0107u ulogu igraju Bugarska socijalisti\u010dka partija (BSP) i promanjinska stranka Pokret za prava i slobode (DPS). No, BSP, koja je i najve\u0107a opozicijska stranka, iako pripada Stranci europskih socijalista (PES) koja je pro\u0161le godine pozdravila dono\u0161enje i ratificiranje Konvencije, ve\u0107 je odlu\u010dila da \u0107e glasati protiv. Sve u svemu, kako se bugarskim parlamentom pro\u0161irio strah od “tre\u0107eg spola” ratifikacija Konvencije o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji, veoma je neizvjesna.<\/span><\/p>\n “Zabavno” nasilje<\/b><\/p>\n “Svakim danom odgode ratifikacije, riskiramo sudbine tisu\u0107e Bugarkinja. Zabrinjava nas \u010dinjenica da ‘patriotske’ stranke ugro\u017eavaju \u017eivot \u017eena i djevoj\u010dica, a ‘socijalisti\u010dke’ idu protiv prava potla\u010denih i ne \u017eele ukloniti nejednakosti”, izjavljuje Bugarski fond za \u017eene, jedna od petnaest organizacija koje su organizirale pro\u0161lotjedni protest.<\/span><\/p>\n O nu\u017enosti poduzimanja ozbiljnih mjera ukazuje i podatak da \u010dak 62 milijuna \u017eena u Europskoj uniji trpi rodno utemeljeno nasilje. <\/span>Recentni podaci pokazuju i da su oko <\/span>milijun Bugarkinja<\/span><\/a> (od ukupno \u010detiri milijuna) \u017ertve obiteljskog nasilja, <\/span>a kako mno\u0161tvo \u017eena nije spremno podijeliti svoja iskustva i ne\u0107e prijaviti slu\u010dajeve zlostavljanja, realno stanje stvari je zasigurno jo\u0161 gore.<\/span> Osim statistike, da se Bugarska nije previ\u0161e pomakla u pogledu suzbijanja rodno utemeljenog nasilja pokazuju i pojedina\u010dni slu\u010dajevi koji zavr\u0161e u medijima, kojih ni u pro\u0161loj godini nije bilo malo. U mnogim od njih, koji su zavr\u0161avali ubojstvom \u017eene, \u017ertve su ve\u0107 ranije obavje\u0161tavale policiju o nasilnim partnerima. <\/span><\/p>\n Tako\u0111er, da zaista treba raditi na edukaciji i osvje\u0161tavanju, govori i \u010dinjenica da se “javne” li\u010dnosti koje su po\u010dinitelji obiteljskog nasilja, ne osu\u0111uju, niti ka\u017enjavaju. Primjerice, tu je slu\u010daj Dinka Valeva, poznatog bugarskog lovca na migrante, koji ilegalno pritvara i zlostavlja izbjeglice na bugarsko-turskoj granici. O njegovom “hobiju” izvje\u0161tavali su mnogi bugarski i svjetski mediji, nakon \u010dega su, kako smo tada <\/span>pisali<\/span><\/a>, lovci na migrante postali zvijezde ekstremno desne scene. Pro\u0161le je godine, me\u0111utim, postao poznat i kao obiteljski nasilnik. Njegova ga je djevojka, nakon \u0161to je nekoliko puta bila pretu\u010dena, prijavila policiji. Valev je najprije odbacio optu\u017ebu, da bi nakon dva mjeseca, pred kamerama nacionalne televizije otvoreno priznao da ju je pretukao nakon preljuba, jer “\u0161to je drugo mogao u\u010diniti?”. Kasnije, iste godine, ista ga je televizija pozvala da sudjeluje u reality showu<\/em>, bugarskom Big Brotheru.<\/span><\/p>\n Usprkos velikom odjeku #METoo kampanje i sveprisutne rasprave o Istanbulskoj konvenciji u pro\u0161loj godini, \u010dini se da smo jo\u0161 uvijek jako daleko od poduzimanja konkretnih koraka u smjeru suzbijanja ovog problema. Paranoidni strahovi desnice zasad uspje\u0161no odr\u017eavaju<\/span> status-quo<\/span><\/i>.<\/span><\/p>\n S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bugarska je po\u010detkom ove godine slu\u017ebeno preuzela predsjedavanje Vije\u0107em EU, a samog tog dana, 11. januara, u Sofiji je odr\u017eano, prema slu\u017ebenoj policijskoj evidenciji, devet prosvjeda \u2013 raznolikih poput problema s kojima se zemlja trenutno suo\u010dava…<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":21784,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[373],"class_list":["post-21781","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21781"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21781\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36503,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21781\/revisions\/36503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21781"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21781"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21781"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21781"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}