Nakon \u0161to se nova Facebookova politika nekoliko mjeseci testirala na posebno izabranim zemljama, uskoro \u0107e 2 milijarde korisnika prisilno biti preba\u010deni na novi model. Po tomu, besplatne objave stranica koje pratite prikazivat \u0107e vam se u posebnom “Explore Feedu”, dok \u0107ete u “News Feedu” vidjeti samo objave svojih prijatelja, pla\u0107ene oglase, i Marka Zuckerberga.<\/p>\n
Facebook je jedan od onih primjera poslovanja koji ne ostavljaju mnogo prostora za iluzije o cilju kompanije \u0161to se krije iza proizvoda, a neovisno o dru\u0161tvenoj ili politi\u010dkoj va\u017enosti koju je proizvod stekao. Potvrdio je to kona\u010dno danas i vlasnik Mark Zuckerberg u svojoj “tvikanoj” objavi<\/a> s “napucanim” koeficijentom kako bi svi njegovi prisilni Facebook prijatelji bili pravovremeno obavije\u0161teni (“Zuck” je jedina osoba koju nije mogu\u0107e izbrisati s popisa prijatelja).<\/p>\n Vlasnik Facebooka saop\u0107io je svom virtualnom narodu kako mijenja fokus za 2018. godinu te je novi cilj kompanije da “vrijeme na Facebooku bude vrijeme dobro provedeno”: “Stvorili smo Facebook kako bismo ljudima pomogli da ostanu u kontaktu s onima do kojih im je stalo, te da ih pribli\u017eimo jedne drugima. Zbog toga smo uvijek u sredi\u0161te iskustva Facebooka postavljali obitelj i prijatelje. Istra\u017eivanja pokazuju da nas sna\u017eni odnosi \u010dine sretnima i poma\u017eu na\u0161oj dobrobiti”.<\/p>\n Osobno vs. politi\u010dko<\/strong><\/p>\n Nagla\u0161avaju\u0107i u objavi va\u017enost privatnih i neformalnih dru\u0161tvenih odnosa pojedinaca, koji nas “\u010dine sretnima” i “osna\u017euju na\u0161e odnose” te “pozitivno utje\u010du na na\u0161e op\u0107enito blagostanje” Zuckerberg poku\u0161ava prikriti stvarne razloge ovih promjena. Dok izmjene legitimira “znanstvenim istra\u017eivanjima” poziva se, u najboljoj tradiciji ameri\u010dkih trgovaca, samo na ona istra\u017eivanja koja tvrde kako nam Facebook poma\u017ee da odr\u017eimo neformalne dru\u0161tvene odnose i osje\u0107amo se bolje, dok ignorira istra\u017eivanja koja ka\u017eu da nas dru\u0161tvene mre\u017ee \u2013 posredovane virtualnim svijetom \u2013 zapravo otu\u0111uju od prijatelja i ljudi s kojima se \u017eelimo privatno dru\u017eiti, a ponekad \u010dak mogu i poja\u010dati osje\u0107aje anksioznosti ili depresije (ovisno o koli\u010dini vremena koje provodimo na mre\u017eama).<\/p>\n Daju\u0107i prednost psihologiji i emotivnom stanju pojedinca, umjesto globalnoj dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj funkciji Facebooka, Zuckerberg promi\u0161ljeno pre\u0161u\u0107uje stvarne probleme s kojima se ova dru\u0161tvena mre\u017ea u posljednje vrijeme susre\u0107e, pri \u010demu je navodna ruska instrumentalizacija Facebooka s ciljem utjecaja na ameri\u010dke izbore svakako jedan od va\u017enijih razloga “reforme”. Istra\u017eivanja starija od posljednjih izbora u SAD-u pokazala su da korisnici Facebooka, sa sazrijevanjem ove mre\u017ee, sve ve\u0107u prednost daju politi\u010dkom sadr\u017eaju, umjesto dijeljenju privatnih informacija. Ako se bolje promisli, jasno je da se radi o tome da ma koliko mnogo \u0161erali<\/em> na Facebooku, kad broj prijatelja pre\u0111e vi\u0161e desetaka rijetko tko se osje\u0107a ugodno dijeliti previ\u0161e informacija o vlastitom \u017eivotu. Bilo da se radi o strahu od dru\u0161tvenog mi\u0161ljenja, od odbacivanja, tra\u010da ili jednostavno potrebe da se privatni \u017eivot sa\u010duva od o\u010diju javnosti, osobne objave zamijenjene su politi\u010dkim i socijalnima. Facebook je u jednom trenutku prerastao na\u0161e privatne \u017eivote i postao javnim prostorom. Na\u0161e privatne stranice, izlo\u017eene o\u010dima stotina “prijatelja” jednostavno nisu mjesto za osobni, ve\u0107 politi\u010dki i dru\u0161tveni \u017eivot.<\/p>\n Ovakav razvoj mre\u017enih zajednica u kombinaciji s drugim faktorom \u2013 komercijalizacijom interneta, odnosno su\u017eavanjem internetskih i ljudskih sloboda u virtualnom svijetu, te selidbom ogla\u0161iva\u010da na internet i dru\u0161tvene mre\u017ee, Facebook kao besplatna platforma na kojoj svatko ima pravo re\u0107i svoje mi\u0161ljenje, postaje svojevrsnom agorom \u2013 zajedni\u010dkim dru\u0161tvenim prostorom u kojem mo\u017eemo do\u0107i do ve\u0107e koli\u010dine probranih informacija, a koje ve\u0107 du\u017ee vrijeme izostaju iz srednjostruja\u0161kih medija.<\/p>\n Opet medijska kriza<\/strong><\/p>\n Politi\u010dnost ove platforme sve je br\u017ee rasla \u0161to su srednjostruja\u0161ki mediji br\u017ee gubili op\u0107u dru\u0161tvenu relevantnost, odnosno \u0161to su informacije nu\u017ene za dono\u0161enje kvalificiranih politi\u010dkih, ekonomskih i dru\u0161tvenih odluka postajale oskudnije u tradicionalnim medijima, to su se vi\u0161e pojavljivale na dru\u0161tvenim mre\u017eama. U kona\u010dnici se proces informiranja obrnuo te su informacije s dru\u0161tvenih mre\u017ea po\u010dele dopirati do mejnstrima. Moglo bi se generalizirati pa kazati da je depolitizaciju dru\u0161tva pratila politizacija dru\u0161tvenih mre\u017ea. U posljednjih je godinu dana to eksplodiralo pa \u010dak i predsjednik Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava koristi dru\u0161tvene mre\u017ee (Twitter) kao svoj primarni kanal za odnose s javno\u0161\u0107u.<\/p>\n Isto su u\u010dinili sve brojniji neprofitni i razni suvremeni mediji, vizualni, glazbeni, filmski, plesni i drugi umjetnici, humanitarne organizacije, znanstvene, javne, dr\u017eavne i druge institucije, privatne korporacije, kompanije, industrije i firme, i svi ostali. Mogu\u0107nost besplatnog \u0161irenja informacija o svom radu, doga\u0111ajima i drugim stvarima koje kao vrsta smatramo bitnima, u virtualnoj su mre\u017enoj zajednici kreirale nove publike, pa i politike, povezivali razdvojene narode i tek onda udaljene obitelji i prijatelje. Privatni odnosi na Facebooku izmjestili su se u Facebook “Mesen\u0111ere”, a javne objave dobile su funkciju emanacije privatnog mi\u0161ljenja u javni prostor.<\/p>\n