{"id":21736,"date":"2018-01-11T14:11:31","date_gmt":"2018-01-11T13:11:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21736"},"modified":"2018-01-12T11:57:45","modified_gmt":"2018-01-12T10:57:45","slug":"naroda-ima-i-kad-jezika-nema-jezika-ima-i-kad-naroda-nema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21736","title":{"rendered":"Naroda ima i kad jezika nema, jezika ima i kad naroda nema"},"content":{"rendered":"<p>Deklaracija o za\u0161titi srpskog jezika i kulture zavr\u0161ena je i spremna za potpisivanje i usvajanje, <a href=\"http:\/\/www.rts.rs\/page\/stories\/sr\/story\/9\/politika\/2830485\/selakovic-cilj-deklaracije-ocuvanje-jezika-i-kulture.html\" target=\"_blank\">izjavio je po\u010detkom ovog tjedna<\/a> generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selakovi\u0107, dodav\u0161i da je rije\u010d &#8220;o aktu koji Srbima treba da omogu\u0107i ono \u0161to je normalno za svaki narod u Evropi i svetu, koji treba da za\u0161titi obele\u017eje srpskog identiteta a to su srpski jezik i \u0107irili\u010dno pismo.&#8221;<\/p>\n<p>Gostuju\u0107i na RTS-u Selakovi\u0107 je kazao da \u0107e Deklaracija biti Aneks Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima, a &#8220;bi\u0107e fokusiran samo na jedno pitanje, a to je pitanje o\u010duvanja obele\u017eja srpskog nacionalnog identiteta srpskog jezika i \u0107irili\u010dnog pisma&#8221;. On smatra da su srpski identitet, jezik i kultura [u regiji] ugro\u017eeni te se radi o njihovom opstanku, jer &#8220;kad nema jezika, nema ni naroda&#8221;.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, na planeti postoji zaista ogroman niz primjera koji pokazuju upravo suprotno. Ne samo \u0161to postoje jezici i narodi bez nacionalnih dr\u017eava (kurdski, baskijski, katalonski, mayanski, ka\u0161mirski, tamilski, ujgurski, zulu, \u0161kotski, vel\u0161ki, rohingya, \u010de\u010denski, tuare\u0161ki, inuitski, itd), ve\u0107 postoje i nacionalne dr\u017eave sa svojim jezikom, ali bez slu\u017ebenog jezika, npr. Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave itd&#8230; No, osim toga, postoje i nacije koje dijele svoj jezi\u010dni identitet s drugim nacijama: engleski jezik van britanskog oto\u010dja, arapski, \u0161panjolski u Ju\u017enoj i Srednjoj Americi, njema\u010dki u Austriji, francuski i nizozemski u Belgiji, francuski u afri\u010dkim zemljama itd.<\/p>\n<p>Ideja jezika kao nu\u017enog obilje\u017eja nacionalne dr\u017eave i obratno, nije ni lingvisti\u010dko ni sociolo\u0161ko na\u010delo, ve\u0107 ono koje postoji samo i jedino u okvirima nacionalisti\u010dkih politika, i kao takvo treba da bude prevladano.<\/p>\n<p>Koliko je te\u0161ko, ako ne i nemogu\u0107e, normativnim dokumentima, ili na\u010delnim deklaracijama strogo ograni\u010diti smjer daljnjeg razvoja nekog jezika, a s obzirom na granice nacionalnih dr\u017eava ne dokazuju samo primjeri poput <a href=\"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika\" target=\"_blank\">Deklaracije o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika iz 1967.<\/a> ili tu\u0111manovske novokovanice s po\u010detka devedesetih, koje u hrvatskom, sre\u0107om nikad nisu za\u017eivjele, pa ni pro\u0161logodi\u0161nja <a href=\"http:\/\/jezicinacionalizmi.com\/deklaracija\/\" target=\"_blank\">Deklaracija o zajedni\u010dkom jeziku<\/a>. Usprkos deklaracijama o identitetu i jeziku i ratu me\u0111u dvama narodima, hrvatski i srpski uop\u0107e se ne razvijaju u toliko razli\u010ditim smjerovima\u00a0koliko bi se razvijali da je jezik potpuno podlo\u017ean politi\u010dkoj manipulaciji, naju\u010destaliji primjeri za ovo su (ideolo\u0161ke) promjene poput: &#8216;potres&#8217; u &#8216;zemljotres&#8217; koje postoje u obe ina\u010dice BHS jezika, kao i &#8216;milicija&#8217; u &#8216;policija&#8217;, itd&#8230;.<\/p>\n<p>Priloge tezi o izli\u0161nosti politi\u010dkih dokumenata o jeziku uop\u0107e ne trebamo tra\u017eiti van Selakovi\u0107eg nastupa na RTS-u koji je svoj nastup zaklju\u010dio re\u010denicom: &#8220;Navikli smo da neko ne\u0161to kritikuje a da tekst nisu videli. Hajde da vidimo tekst pa da vidimo \u0161ta \u0107e se delati.&#8221; Glagol &#8220;delati&#8221; zapravo se ne koristi u govornom srpskom jeziku, ve\u0107 je u njega, posredstvom Selakovi\u0107a, mogao u upotrebu u\u0107i ili preko makedonskoga ili, \u0161to je posebno smije\u0161no, preko hrvatskog. Popularni zagreba\u010dki gradona\u010delnik Milan Bandi\u0107 brendirao se kajkavskom frazom &#8220;idemo delati&#8221;. Radi se o frazi koja nije izvorna za \u0161tokavski kontekst zagreba\u010dkog gradona\u010delnika ve\u0107 mu je poslu\u017eila kako bi pokazao svoju naturaliziranost u gradu \u010diji je gradona\u010delnik. Tako je Selakovi\u0107 iskoristiv\u0161i isti glagol u kontekstu kojem ina\u010de ne pripada postigao upravo suprotan performativni u\u010dinak, negirao je politi\u010dke dosege deklaracije za koju je jo\u0161 kazao da &#8220;ne\u0107e biti mrtvo slovo na papiru&#8221;.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Deklaracija o za\u0161titi srpskog jezika i kulture zavr\u0161ena je i spremna za potpisivanje i usvajanje, izjavio je po\u010detkom ovog tjedna generalni sekretar predsjednika Srbije Nikola Selakovi\u0107, dodav\u0161i da je rije\u010d &#8220;o aktu koji Srbima treba da omogu\u0107i ono \u0161to je normalno za svaki narod u Evropi i svetu, koji treba da za\u0161titi obele\u017eje srpskog identiteta [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21737,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245],"theme":[],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-21736","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21736","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21736"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21736\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21756,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21736\/revisions\/21756"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21737"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21736"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21736"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21736"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21736"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21736"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21736"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21736"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}