Sud u Oslu nedavno je presudio da se pravo na zdrav okoli\u0161, zagarantirano \u010dlankom 122. norve\u0161kog Ustava, ne odnosi na izvoz nafte i plina. U praksi, ta presuda zna\u010di da su se norve\u0161ki sudovi proglasili nadle\u017enima samo za emisije stakleni\u010dkih plinova koje nastaju u norve\u0161kom teritoriju te da ova zemlja mo\u017ee kontrolirati samo takve emisije.<\/p>\n
Radi se o pravosudnoj potvrdi prakse koju skandinavske zemlje ve\u0107 dulje vremena primjenjuju preseljenjem prljavih industrija u Afriku i pro\u010di\u0161\u0107enjem zraka u vlastitoj zemlji<\/a>. Da bi potom za tako o\u010di\u0161\u0107en zrak bile nagra\u0111ene subvencijama za ugljikove bodove<\/a>, kitile se etiketama zelenih ekonomija<\/a> i istovremeno potpuno prale ruke od odgovornosti za \u010dinjenicu da zapravo uop\u0107e nisu reducirale emisiju stakleni\u010dkih plinova u atmosferu ve\u0107 su je samo izmjestile izvan vlastitih nacionalnih granica. Pritom ih ne smeta ni o\u010dita i neadresirana proturje\u010dnost da se smatraju nadle\u017enima za izdavanje koncesija za\u00a0ekstrakciju nafte i plina, ali ne i za stakleni\u010dke posljedice tih radnji.<\/p>\n Ovo je jedan od najtransparentnijih primjera koji su nam dostupni za ilustraciju sistemske kontradikcije kapitalisti\u010dke nacionalne dr\u017eave u kontekstu klimatskih promjena, a koja se skriva iza svog tobo\u017ee nepristranog i nezavisnog pravosudnog sustava. Tri velika zelena NGO-a \u2013 Greenpeace, Nature te Youth and the Grandparents Campaign for Climate (Kampanja djedova, baka i mlade\u017ei za spas klime) podigla su tu\u017ebu pred sudom u Oslu s ciljem da sprije\u010de izdavanje dozvola naftnim kompanijama za bu\u0161otine u Barentsovom moru, a uz argumentaciju da su nova bu\u0161enja izravno u suprotnosti s ciljevima Pari\u0161kog sporazuma i s pravom Norve\u017eana na zdrav okoli\u0161. Sudu su ujedno predali i peticiju s pola milijuna potpisa protiv izdavanja dozvola za bu\u0161otine. Dok se glasovi 9,5 posto norve\u0161ke populacije mo\u017eda va\u017ee za stvaranje mi\u0161ljenja u parlamentu, to o\u010dito nije dovoljno da ih i pravosudni sustav ozbiljno shvati.<\/p>\n Umjesto toga, sud je potvrdio raniju odluku o dodjeli dozvola za bu\u0161otine 13 kompanija poput Chevrona, CoconoPhilippsa, Lukoila, Statoila i sl. uz argumentaciju da se izdavanje dozvola u Barentsovom moru ne kosi s norve\u0161kim Ustavom.<\/p>\n Norve\u0161ka naftna produkcija pala je na pola 2000. godine. Naftne kompanije, \u010dini se, po\u010dele su gubiti interes za eksploataciju u tom dijelu svijeta, pa Norve\u0161koj prijeti pad prihoda od nafte i plina, \u0161to pak odr\u017eava \u017eivotni standard i ogromni javni sektor. Suprotna bi sudska odluka tako uzrokovala pad socijalnog standarda u toj zemlji nenavikloj na socijalne nemire. Norve\u0161ka je najve\u0107i proizvo\u0111a\u010d nafte u Zapadnoj Europi i 7 najve\u0107i izvoznik stakleni\u010dkih plinova na svijetu. Negativni utjecaj ove zemlje na klimatske promjene, usprkos \u010distoj industriji i zelenoj ekonomiji, ogroman je.<\/p>\n Nemar nacionalnih dr\u017eava za globalni klimatski sustav i budu\u0107nost Zemlje ne sastoji se tek od neprihvatljivih i dugoro\u010dno lo\u0161ih sudskih odluka pravosudnog sustava osmi\u0161ljenog tako da preferira interese vladaju\u0107ih klasa. Ve\u0107 u tome \u0161to su ovakve odluke tek indikator nesposobnosti kapitalisti\u010dke nacionalne dr\u017eave da planski promi\u0161lja organizaciju dru\u0161tva i da donosi dugoro\u010dno korisne socijalne planove. Takav plan podrazumijevao bi razvoj takvih “\u010distih industrija” te “zelenih ekonomija”, kao i “ekonomija znanja” koje ne uzrokuju pad socijalnog standarda. Razvoj ovih floskula u njihovo dru\u0161tveno ostvarenje u sukobu je dakako s profitnim interesom. Stoga na ovome primjeru jo\u0161 jednom vidimo da kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo u sukobu izme\u0111u profitnog interesa i klimatske pravde bira profitni interes. \u010cak i kad se radi o tobo\u017ee moralno neupitnim zemljama koje iz balkanske perspektive \u010desto djeluju “ure\u0111eno”. No, ta se ure\u0111enost bazira na ogromnim naftnim prihodima i na korist jedne nacije, a na globalnu \u0161tetu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Sud u Oslu nedavno je presudio da se pravo na zdrav okoli\u0161, zagarantirano \u010dlankom 122. norve\u0161kog Ustava, ne odnosi na izvoz nafte i plina. U praksi, ta presuda zna\u010di da su se norve\u0161ki sudovi proglasili nadle\u017enima samo za emisije stakleni\u010dkih plinova koje nastaju u norve\u0161kom teritoriju te da ova zemlja mo\u017ee kontrolirati samo takve emisije. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21707,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,371,182],"theme":[457],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-21706","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-klima","tag-okolis","theme-klima","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21706","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21706"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21706\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21714,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21706\/revisions\/21714"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21707"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21706"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21706"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21706"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21706"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21706"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21706"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21706"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}