{"id":21670,"date":"2018-01-10T08:00:49","date_gmt":"2018-01-10T07:00:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21670"},"modified":"2021-02-25T10:55:25","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:25","slug":"21670","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21670","title":{"rendered":"Klasna borba u autobusu: grad u slu\u017ebi Bus Plusa"},"content":{"rendered":"<p><strong>Uo\u010di skorih izbora u Beogradu, aktualizira se pitanje Bus Plusa, privatnog sistema naplate u javnom prevozu uvedenog prije \u0161est godina. Autsorsanje naplate nije bilo samo &#8220;mutni posao&#8221; s nejasnom ra\u010dunicom za grad, ve\u0107 je poslu\u017eilo i kao povod za ja\u010danje represivnih i nasilnih mjera protiv siroma\u0161nijih koji te\u0161ko mogu priu\u0161titi redovitu kupnju karte u skladu s profitnim apetitima koncesionara.<\/strong><\/p>\n<p>Kratka istorija represije, kr\u0161enja prava na za\u0161titu privatnosti, kao i normalizovanog protivpravnog naru\u0161avanja slobode kretanja, koje ve\u0107 \u0161est godina nad stanovnicima Beograda sprovode gradske vlasti u saradnji sa Bus Plusom, sistemom naplate javnog gradskog prevoza, izgleda otprilike ovako: od po\u010detka 2012., kada je uveden Bus Plus sistem validacije karata, Apex, preduze\u0107e koje je unutar javno-privatnog partnerstva zadu\u017eeno za odr\u017eavanje sistema naplate, ne uspeva da ostvari o\u010dekivanu dobit, zbog \u010dega gradska vlast ne odustaje od represivnih metoda kojima nastoji da pove\u0107ava prihode.<\/p>\n<p>U po\u010detku su Bus Plusovi kontrolori zaustavljali vozila kako bi izbacili sve putnike bez karte. Me\u0111utim, kako je takvo postupanje dovodilo do neprekidnog kolapsa u saobra\u0107aju vi\u0161emilionskog grada, te kako voza\u010di nisu bili previ\u0161e raspolo\u017eeni da sara\u0111uju sa kontrolorima (budu\u0107i da ih ve\u0107inom upo\u0161ljava javno preduze\u0107e GSP \u2013 Gradsko saobra\u0107ajno preduze\u0107e \u2013 koje je logisti\u010dki ja\u010da a manje subvencionisana strana u javno-privatnom partnerstvu), od ove prakse se ubrzo odustalo. \u010cinjenica da je tu re\u010d o protivpravnom naru\u0161avanju slobode kretanja koje vr\u0161e zaposleni u privatnom preduze\u0107u ostala je u senci kvaziargumenata &#8220;da se prevoz svuda u svetu pla\u0107a&#8221; i debate na koji na\u010din privoliti ljude da pla\u0107aju karte, pa su gradske vlasti posredstvom kontrolora nastavile da neometano sprovode podjednako represivne i protivzakonite mere sa potencijalno dalekose\u017enim posledicama na politike javnog saobra\u0107aja.<\/p>\n<p>Onda je grad, pored 270 Apexovih, anga\u017eovao dodatne kontrolore, \u010dime je javni novac, umesto u pobolj\u0161anje i dostupnost javnog prevoza ulo\u017een u poja\u010danu kontrolu zarad ostvarivanja \u017eeljenog profita. Kada je 2015. najavljeno novo, za sada poslednje, poskupljenje karata, spekulisalo se da \u0107e do\u0107i i do ukidanja subvencionisanih cena karte za studente i penzionere, kao i da \u0107e kontrolori dobiti ovla\u0161\u0107enja komunalne policije.<\/p>\n<p><strong>Nasilna normalizacija privatizacije<\/strong><\/p>\n<p>Nijedan od ova dva predloga, sre\u0107om, nije sproveden u delo, ali kontrolori od uvo\u0111enja Bus Plusa prekora\u010duju svoja ovla\u0161\u0107enja, budu\u0107i da je praksa legitimisanja putnika bez karte u javnom prevozu postala pravilo. Protivustavnost ovakvih praksi, na koju Za\u0161titnik gra\u0111ana jo\u0161 uvek nije reagovao, svoju punu te\u017einu dobija tek kada sagledamo klasni karakter takvog postupanja: gradska vlast finansijskim subvencijama, ali i pomo\u0107u komunalne policije, represivnog aparata koji pod izgovorom o\u010duvanja reda i mira \u0161titi isklju\u010divo interese gradskih mo\u0107nika, omogu\u0107ava zaposlenima jedne privatne firme da maltretiraju putnike koji kvare ra\u010dunicu prema kojoj Apex treba da ostvari pove\u0107anje prodaje karata od 30 posto na godi\u0161njem nivou.<\/p>\n<p>Da se ovde ne radi o ne\u010dijem &#8220;li\u010dnom hiru&#8221; da ne plati za odre\u0111enu uslugu ve\u0107 o sistemskom problemu, re\u010dito govori podatak da je cena mese\u010dne karte oko 30 eura, dok prose\u010dna mese\u010dna zarada iznosi tek ne\u0161to vi\u0161e od 300 eura. \u0160tavi\u0161e, spremnost vlasti da ohrabruje represivne i nasilne mere protiv gra\u0111ana, bilo da je re\u010d o javnom legitimisanju od strane neovla\u0161\u0107enih lica, verbalnim i fizi\u010dkim napadima, ili pretnjama o ukidanju linija na kojima putnici ne o\u010ditavaju svoje karte redovno, ima i jasnu ideolo\u0161ku i politi\u010dku funkciju.<\/p>\n<p>Dok god je pitanje dostupnosti javnog prevoza izme\u0161teno u sferu li\u010dne odgovornosti i javnog poni\u017eavanja i sramo\u0107enja onih koji nemaju kartu, dotle kao dominantan rezon opstaje neoliberalna krilatica da &#8220;nema besplatnog ru\u010dka&#8221;, \u010dime se dalja privatizacija javnih usluga normalizuje, a nepo\u017eeljna pitanja kako se tro\u0161i javni novac bivaju eliminisana. Na taj na\u010din se pove\u0107ana neefikasnost i nedostupnost javnog prevoza, \u0161to je direktna posledica javno-privatnog partnerstva u kojem se bud\u017eetskim novcem subvencioni\u0161e infrastruktura koja obezbe\u0111uje privatni profit, iz sfere ekonomske problematike prevodi u mentalitetske kategorije.<\/p>\n<p><strong>Javna pomo\u0107 koncesionaru<\/strong><\/p>\n<p>Vi\u0161egodi\u0161nje otvoreno kr\u0161enje zakona od strane Bus Plusovih kontrolora, koje gradska vlast svesrdno podr\u017eava, pokazuje da je vladavina prava u okvirima galopiraju\u0107eg neoliberalizma puka fikcija \u2013 onog trenutka kada zakon ne slu\u017ei isklju\u010divo kao jo\u0161 jedan oblik prinude kojom se maksimizuje profit, njegova primena se naprosto ignori\u0161e.<\/p>\n<p>Zakon naime kontrolorima dozvoljava isklju\u010divo da ponude pla\u0107anje kazne i da zatra\u017ee podatke radi evidentiranja kazne, ali nikako da legitimi\u0161u putnike. Tek ukoliko posumnjaju da bi podaci mogli biti neta\u010dni, kontrolori imaju pravo da pozovu komunalnu policiju ili policiju. Me\u0111utim, kako nije mogu\u0107e definisati kriterijume na osnovu kojih bi se utvr\u0111ivala opravdana sumnja, ali pre svega imaju\u0107i u vidu da kontrolori, iako to \u010desto rade, nemaju pravo da zaustave putnike dok \u010dekaju da stigne komunalna policija, jasno je da bi po\u0161tovanje zakona zna\u010dilo da bi najve\u0107i broj putnika bez karte jednostavno morao da napusti vozilo, te da se svaka dalja prinuda tu zavr\u0161ava. Protivzakonito pisanje kazni za vlast je i jedan od na\u010dina da popuni bud\u017eet, budu\u0107i da je za nepla\u0107anje kazne, iznos od oko 50 eura, predvi\u0111eno 6 dana zatvora, zbog \u010dega zakonito i pravedno postupanje nije u interesu gradskih mo\u0107nika.<\/p>\n<p>Sindikat GSP je vi\u0161e puta <a href=\"http:\/\/rs.n1info.com\/a129343\/Vesti\/Sindikat-GSP-trazi-da-im-se-vrati-kontrola-i-naplata-karata.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">ukazivao<\/a> na nesposobnost privatnog operatera da obavlja kontrolu i naplatu karata, zahtevaju\u0107i da se one vrate u nadle\u017enost GSP-a. Sindikat je tako\u0111e isticao da su upravo zaposleni GSP-a \u010desto bili anga\u017eovani kao ispomo\u0107 Apexu, kao i da bi se vra\u0107anjem naplatnog sistema pod kontrolu GSP-a stalo na kraj politici javno-privatnih partnerstava gde se privatni profit subvencioni\u0161e javnim novcem. Od ovakvih predloga trenutna gradska vlast i gradona\u010delnik Sini\u0161a Mali, koji je, kako se ispostavilo, isklju\u010divo sa ciljem pove\u0107anja rejtinga, nakon preuzimanja funkcije od dotada\u0161njeg gradona\u010delnika Dragana \u0110ilasa 2014. godine tvrdio kako se goru\u0107i problem Bus Plusa mo\u017ee re\u0161iti jedino raskidom ugovora sa Apexom i vra\u0107anjem naplate pod kontrolu GSP-a, uvek \u0107e se braniti izgovorom da bi zbog raskida ugovora grad morao Apexu da isplati vi\u0161emilionsku od\u0161tetu.<\/p>\n<p><strong>Povratak na mjesto zlo\u010dina?<\/strong><\/p>\n<p>No, kada imamo u vidu da ta od\u0161teta iznosi otprilike koliko i dvogodi\u0161nja subvencija, jasno je zbog \u010dega bi raskidanje svih sli\u010dnih ugovora i prekid sa politikom javno-privatnih partnerstava bili u interesu obi\u010dnih gra\u0111ana. Ne samo da privatizacija ne dovodi do efikasnijeg sistema javnih usluga ve\u0107 podsti\u010de bespotrebno tro\u0161enje resursa, posebno u svrhe kontrole, iznude novca i represije, od \u010dega koristi imaju isklju\u010divo privatne firme. Nezakonitna i prekomerna upotreba sile oli\u010dena u komunalnoj policiji zapravo je paradigma gradske politike aktuelne vlasti \u2013 oni koji kvare ra\u010dunicu privatnim kompanijama, setimo se slu\u010daja Savamale, moraju biti isklju\u010deni iz javnog prostora.<\/p>\n<p>Nedavnu najavu da Apex, Aik banka i Mastercard uspostavljaju novi na\u010din pla\u0107anja u gradskom prevozu, za \u0161ta \u0107e biti neophodno postaviti 6.000 novih validatora, treba tuma\u010diti kao kozmeti\u010dku reformu (koju \u0107e, razume se, gra\u0111ani vi\u0161estruko platiti) u predizbornoj kampanji, budu\u0107i da gradska vlast ne mo\u017ee da ponudi nijednu temeljniju reformu, a kamoli poverenje da \u0107e se ijedna od njih doneti pove\u0107anje kvaliteta \u017eivota i \u017eivotnog standarda u Beogradu.<\/p>\n<p>Iako je kvalitet \u017eivota, a posebno javnih usluga za vreme mandata Sini\u0161e Malog drasti\u010dno opao, slu\u010daj Bus Plusa i rastu\u0107a agresivnost kontrolora i komunalne policije dobar su podsetnik pred izbore. Naime, biv\u0161i gradona\u010delnik Dragan \u0110ilas objavio je svoju kandidaturu na predstoje\u0107im izborima, te poku\u0161ava da se u politi\u010dki \u017eivot vrati pod sloganom \u2013 &#8220;U\u010dinite prvi korak na putu ka \u017eivotu u gradu u kojem brinemo jedni o drugima&#8221;. Zato je u interesu svih onih koji \u017eive od svog rada da u opravdanom besu prema trenutnim gradskim vlastima ne zaborave da je upravo Dragan \u0110ilas zaslu\u017ean za uvo\u0111enje kako komunalne policije kao mehanizma klasne i socijalne represije, tako i aktuelnog sistema naplate javnog gradskog prevoza, tj. dalje devastacije javnih usluga u Beogradu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kratka istorija represije, kr\u0161enja prava na za\u0161titu privatnosti, kao i normalizovanog protivpravnog naru\u0161avanja slobode kretanja, koje ve\u0107 \u0161est godina nad stanovnicima Beograda sprovode gradske vlasti u saradnji sa Bus Plusom, sistemom naplate javnog gradskog prevoza, izgleda otprilike ovako: od po\u010detka 2012&#8230;<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21675,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[51],"theme":[455],"country":[11],"articleformat":[450],"coauthors":[183],"class_list":["post-21670","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-privatizacija","theme-rad","country-srbija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21670","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21670"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21670\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36505,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21670\/revisions\/36505"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21675"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21670"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21670"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21670"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21670"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21670"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21670"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21670"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}