{"id":21660,"date":"2018-01-09T07:00:24","date_gmt":"2018-01-09T06:00:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21660"},"modified":"2021-02-25T10:55:25","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:25","slug":"r-energetska-tranzicija-bosne-i-hercegovine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21660","title":{"rendered":"Energetska tranzicija Bosne i Hercegovine"},"content":{"rendered":"

Ustroj Bosne i Hercegovine onemogu\u0107ava dono\u0161enje smislene energetske politike jer razli\u010dite instance vlasti ne koordiniraju nu\u017eno ni svoje odluke ni politike. Rasprave, pa i investicije u sektoru, mahom se ugledaju na zapadne susjede, pri \u010demu se ne vodi ra\u010duna o specifi\u010dnostima BiH.<\/strong><\/p>\n

Industrije uglja i soli su vjerovatno najvi\u0161e oblikovale ono kako ljudi vole zami\u0161ljati Tuzlu. Bez njih grad jednostavno ne bi bio isti jer su ugalj i so neraskidivo vezani za okolnosti u kojima se posljednjih pet decenija grad razvijao. Jo\u0161 od izgradnje Termoelektrane Tuzla, energetska industrija omogu\u0107avala je koliko-toliko sigurnu egzistenciju za zna\u010dajan broj ljudi – ugalj koji je dugo decenija bio najjeftinija energetska sirovina dovodio je zemlje kao \u0161to je Bosna i Hercegovina u ekonomski povoljan polo\u017eaj, zbog \u010dega se u javnosti uglavnom zanemarivalo ekolo\u0161ke posljedice njegove eksploatacije i sagorijevanja.<\/p>\n

Tek posljednjih desetak godina intenzivan razvoj tehnologije omogu\u0107io je dovoljno efikasno kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije i novu fazu energetske tranzicije \u010diji je cilj potpuno napu\u0161tanje uglja kao energenta do 2050. godine. Za elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine koji najve\u0107i dio elektri\u010dne energije dobiva iz termoelektrana na ugalj, energetska tranzicija predstavlja veliki izazov.<\/p>\n

U sjenci interesa Evropske unije<\/strong><\/p>\n

Mada udio Bosne i Hercegovine u emisiji stakleni\u010dkih gasova od 0,08 posto nije pojedina\u010dno zna\u010dajan, posljedice emisije nastoje se rje\u0161avati globalno zbog \u010dega su zemlje poput Bosna i Hercegovina, koje \u017eele postati dio Evropske unije, obavezne slijediti njene energetske politike. To bi konkretno zna\u010dilo mijenjanje nacionalnih energetskih politika, ograni\u010davanje emisije stakleni\u010dkih gasova, i investiranje u obnovljive izvore energije. Interes Evropske unije le\u017ei u \u0161to efikasnijoj energetskoj tranziciji, pri \u010demu postoje\u0107e \u010dlanice postavljaju visoke standarde. Sedam dr\u017eava \u010dlanica EU ve\u0107 je ranije najavilo kako \u0107e do 2030. godine ugasiti sve termoelektrane na ugalj, dok bi se zatvaranjem vi\u0161e od polovine takvih termoelektrana u Evropi do 2030. godine, prema pisanju The Guardiana<\/a>, izbjegao gubitak od oko 22 milijarde eura.<\/p>\n

Za to se vrijeme energetska tranzicija Bosne i Hercegovine odvija onako kako njena periferna pozicija nala\u017ee – u sjenci interesa Evropske unije.<\/p>\n

Zna\u010dajan korak Bosne i Hercegovine bio je potpisivanje ugovora o osnivanju Energetske zajednice, \u010dime je ona postala dio evropskog regularnog okvira. Cilj osnivanja Energetske zajednice<\/a> je stvaranje jedinstvenog tr\u017ei\u0161ta elektri\u010dne energije zemalja koje nisu \u010dlanice Evropske unije, \u0161to omogu\u0107ava slobodnu trgovinu strujom i gasom. Jedna od obaveza zemalja ne-\u010dlanica je i pove\u0107anje udjela obnovljivih izvora energije. Zahvaljuju\u0107i kapacitetima termoelektrana na biomasu i hidroelektrana, obnovljivi izvori energije, kako navodi BankWatch<\/a>, trenutno \u010dine 34 posto energetskog sektora Bosne i Hercegovine, \u0161to bi se do 2020. godine trebalo pove\u0107ati na 40 posto.<\/p>\n

Zavr\u0161ena gradnja jedne te najavljena gradnja jo\u0161 jedne vjetroelektrane u Hercegovini pokazuje kako uz bolju strategiju razvoja cilj nije (bio) nedosti\u017ean, a postepena energetska tranzicija nije neizvodiva. Bez obzira na trendove, elektro-energetski sektor Bosne i Hercegovine svoj razvoj nastavlja oslanjati na izgradnji termoelektrana na ugalj – trenutno se manje ili vi\u0161e ozbiljno razmatra gradnja osam blokova termoelektrana koje \u0107e koristiti takozvani \u010disti ugalj \u0161to bi zna\u010dajno smanjilo emisije stakleni\u010dkih gasova, i sa\u010duvalo rudnike od zatvaranja. Ali, kako zbog energetske politike evropske institucije nisu zainteresovane za finansiranje gradnje novih termoelektrane na ugalj, vlasti Bosne i Hercegovine su, ne slu\u010dajno, investitore na\u0161le u Kini.<\/p>\n

\u010cisti ugalj i njegove prljave tajne<\/strong><\/p>\n

Zahvaljuju\u0107i saradnji Kine i Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava na istra\u017eivanju tehnologija<\/a> sagorijevanja uglja koja se\u017ee do po\u010detka \u201890-ih, i inicijativi koja je omogu\u0107avala jednostavnu komercijalizaciju tehnologije, Kina je u posljednjih 20 godina postala jedna je od vode\u0107ih zemalja u ovoj oblasti. Mada joj je istra\u017eivanje tehnologija sagorijevanja uglja omogu\u0107ilo energetsku ekspanziju, ona se, kako navodi Guardian<\/a>, polako zaustavlja. Kina je u oktobru 2017. godine najavila da \u0107e obustaviti radove na izgradnji 151 termoelektrane na ugalj, ukupne snage 50.000 megavata. Gradnja ovih termoelektrana, zbog na\u010dina na koji funkcioni\u0161e tr\u017ei\u0161te energije, ne bi direktno pove\u0107ala emisiju ugljendioksida, ali kako odr\u017eiva energetska ekspanzija zahtijeva pove\u0107anje udjela elektri\u010dne energije dobivene iz obnovljivih izvora, kineske investicije u ugalj se sele u zemlje poput Bosne i Hercegovine.<\/p>\n

Finansijska odr\u017eivost ovih investicija je upitna s obzirom na to kako \u010disti ugalj, eufemizam koji se ustalio kao naziv tehnologija sagorijevanja uglja na ekolo\u0161ki efikasniji i zdravstveno manje opasan na\u010din, ima i svoje prljave tajne.<\/p>\n

Za razliku od uglja, cijena plina i naftnih derivata, i njihova distribucija ovisi o nestabilnim politi\u010dkim okolnostima; tehnologija nuklearne fizije nikada nije bila konvencionalno dostupna, a potencijalna opasnost koju nuklearne elektrane i skladi\u0161tenje otpada nose u o\u010dima javnosti je oduvijek bila ve\u0107a od potencijala nuklearne energije. Dok je pitanje sigurnosti sastavni dio, a ponekad i fokus diskusija o kori\u0161tenju nuklearne energije, o posljedicama kori\u0161tenja uglja nedovoljno se diskutovalo, pa cijena elektri\u010dne energije dobijene sagorijevanjem uglja nikada nije odra\u017eavala posljedice eksploatacije i sagorijevanja na \u0161iru zajednicu, ni njene ekolo\u0161ke tro\u0161kove. Zbog toga je ugalj do nedavno bio osnovna energetska sirovina, a direktni tro\u0161kovi elektri\u010dne energije dobijene sagorijevanjem uglja bili znatno su ni\u017ei nego oni dobiveni na alternativne na\u010dine.<\/p>\n

To je pogodovalo zemljama kao \u0161to je Bosna i Hercegovina \u010dija su obilna nalazi\u0161ta uglja, postoje\u0107i kapaciteti termoelektrana i razvijena elekto-energetska infrastruktura omogu\u0107avali energetsku nezavisnost zemlje, dok su tranzicijski haos i jeftina cijena rada garantovali vi\u0161e nego konkurentne cijene elektri\u010dne energije i unosnu zaradu od trgovanja strujom.<\/p>\n

Cijena tranzicije<\/strong><\/p>\n

Bez obzira na to \u0161to je energetski sektor Bosne i Hercegovine trenutno stabilan i \u0161to nove investicije obe\u0107avaju o\u010duvanje postoje\u0107ih kapaciteta, globalno tr\u017ei\u0161te uglja pokazuje znakove nestabilnosti. Ve\u0107 nekoliko godine zaredom globalno tr\u017ei\u0161te stagnira<\/a>, \u0161to se posljednji put desilo po\u010detkom \u201890-ih godina, a kinesko tr\u017ei\u0161te uslovljava nestabilnost cijene ovog energenta. Budu\u0107i da su obnovljivi izvori energije postali dovoljno efikasni, ugalj, ako je nekada i bio, ne\u0107e jo\u0161 dugo biti najpovoljniji energent.<\/p>\n

Klju\u010dni trenutak u energetskoj tranziciji Bosne i Hercegovine donijet \u0107e sistem trgovine emisijama<\/a>. Zemlje \u010dlanice Evropske unije i jo\u0161 nekoliko razvijenih zemalja su ovim sistemom, koji funkcioni\u0161e na na\u010delu \u201cograni\u010denja i trgovine\u201d, postavile ograni\u010denja kojima nastoje regulisati grani\u010dne vrijednosti emisije stakleni\u010dkih gasova<\/a>. U teoriji ovaj sistem bi trebao funkcionirati tako da cijena elektri\u010dne energije dobivene sagorijevanjem fosilnih goriva raste zajedno s emisijom stakleni\u010dkih gasova, a za emisije preko postavljenih ograni\u010denja napla\u0107uju se dodatne naknade.<\/p>\n

Ugovor o osnivanju Energetske zajednice trenutno se ne oslanja na sistem trgovine emisijama<\/a> pa Bosna i Hercegovina jo\u0161 nije obavezna po\u0161tovati ova ograni\u010denja, ali od nje se, kao budu\u0107e \u010dlanice, o\u010dekuje da njene energetske politike odgovaraju politikama Evropske unije. Uz naknade koje elektroprivrede ve\u0107 pla\u0107aju za ekolo\u0161ko zaga\u0111enje, otvoreno tr\u017ei\u0161te energije, i subvencije za istra\u017eivanje i kori\u0161tenje obnovljivih izvora energije, sistem trgovine emisijama<\/a> je najve\u0107a opasnost da investicije u ugalj postanu takozvana nasukana sredstva<\/a>.<\/p>\n

Bez jasne strategije energetska tranzicija postaje savr\u0161ena ilustracija stanja u Bosni i Hercegovini, zemlji zarobljenoj u post-dejtonskoj disfukcionalnosti, \u010dije se dr\u017eavne institucije deklarativno obavezuju provoditi progresivne energetske politike, dok one entitetske osiguravaju garancije za potencijalno neodr\u017eive investicije. Cijena tih investicija, prljave energije i ekolo\u0161kog zaga\u0111enja mo\u017ee biti znatno ve\u0107a nego \u0161to je dr\u017eava i njeni stanovnici mogu platiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Industrije uglja i soli su vjerovatno najvi\u0161e oblikovale ono kako ljudi vole zami\u0161ljati Tuzlu…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21662,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[128,182],"theme":[457],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[257],"class_list":["post-21660","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-energetika","tag-okolis","theme-klima","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21660","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21660"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21660\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36506,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21660\/revisions\/36506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21662"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21660"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21660"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21660"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21660"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21660"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21660"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21660"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}