{"id":21580,"date":"2017-12-20T08:00:52","date_gmt":"2017-12-20T07:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21580"},"modified":"2021-02-25T10:55:27","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:27","slug":"sto-ocekivati-od-ekonomske-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21580","title":{"rendered":"\u0160to o\u010dekivati od ekonomske 2018.?"},"content":{"rendered":"

Rast BDP-a i stabilnost javnih financija trebali bi navodno biti zalog uspje\u0161ne ekonomske 2018. u Hrvatskoj. Me\u0111utim, niti su kriteriji uspje\u0161nosti dru\u0161tveno neutralni, niti\u00a0bi rast i stabilnost javnih financija trebali biti ciljevi po sebi.<\/strong><\/p>\n

Glavna politi\u010dka i ekonomska tema u Hrvatskoj ove godine bilo je poslovno uru\u0161avanje Agrokora. Iako se jo\u0161 uvijek nije rastavio na sastavne dijelove i postao plijen ve\u0107ih tr\u017ei\u0161nih aktera, o karakteru likvidacije i eventualnim posljedicama ve\u0107 se du\u017ee vrijeme naga\u0111a. Zadnje vijesti<\/a> javljaju\u00a0da je sud u Londonu odbio zahtjev Sberbanke za me\u0111unarodnom arbitra\u017eom \u010dime bi ova banka htjela naplatiti potra\u017eivanje od 1,1 milijardu eura. <\/span><\/p>\n

Zahtjevi Sberbanke za upisivanjem na Agrokorovu imovinu u regiji stoje ne\u0161to bolje, ali sudski procesi jo\u0161 nisu okon\u010dani. Vrijednost imovine na koju bi se mogla upisati Sberbanka u Sloveniji, BIH i Srbiji procjenjuje se na 150 milijuna eura. Odgovor Ramljakove izvanredne uprave na ove procese bio je isklju\u010divanje Sberbanke iz kona\u010dne nagodbe vjerovnika i otpisivanje tra\u017ebina. <\/span><\/p>\n

Agrokor \u2013 realnost kapitalizma na periferiji<\/strong>
\n<\/span><\/p>\n

To je samo jedna od borbi za Agrokorovo naslje\u0111e \u0161to su po\u010dele onog trenutka kad je usvojen Lex Agrokor, zakon kojim se nastoji osigurati njegovo be\u0161umno nestajanje. Dr\u017eava je instalirala izvanrednu upravu, uvela moratorij na dugove i “kupila” 15 mjeseci za rje\u0161avanje krizne situacije. U tome zasigurno treba tra\u017eiti i razloge \u0161to se izbjegao kaos nereguliranog raspada, ali efekti na politiku i ekonomiju postat \u0107e jasniji kad istekne ovih 15 mjeseci. <\/span><\/p>\n

Glavne borbe odvijat \u0107e se u sferama “visoke politike” s mogu\u0107no\u0161\u0107u prelijevanja njihovih ishoda na dr\u017eavni bud\u017eet. Dono\u0161enjem Lex Agrokora, Vlada je preuzela upravlja\u010dku inicijativu, ali ne bez mutnih poslova i zakulisnih dilova u njegovoj pozadini. Lex Agrokor je mjera \u0161to stoji na pola puta izme\u0111u ste\u010daja i nacionalizacije i prijeti da donese najgore od oba svijeta bez ijedne prednosti. Nacionalizacijom bi dr\u017eava preuzela dugove, ali i dobila mogu\u0107nost da poka\u017ee sposobnost za razvojno upravljanje. Ste\u010dajem bi Agrokor prestao postojati, ali bez opasnosti da dr\u017eava snosi tro\u0161ak duga. Ono \u0161to postaje sve izglednije su i nestanak Agrokor (ovo je samo formalno pitanje) i tu\u017ebe <\/span>hedge<\/i><\/span> fondova na teret dr\u017eavnog bud\u017eeta.<\/span><\/p>\n

Jo\u0161 je pro\u0161li mjesec sa vrha Ciboninog tornja uklonjen Agrokorov logotip, stilizirano “A” \u0161to sjedi na jajetu, a time je i simobli\u010dki ozna\u010den kraj iluzijama o nacionalnom kapitalu izgra\u0111enom oko agro-industrijskog kompleksa. Stvarni kraj do\u0161ao je pola godine ranije, onog trenutka kada je Vlada propustila nacionalizirati Agrokor. Nacionalizacija nije samo dr\u017eavno preuzimanje odre\u0111ene kompanije nego i mogu\u0107nost da se poka\u017ee sposobnost razvojnog planiranja i upravljanja. Nacionalizacijom Vlada dobiva priliku usmjeravati ekonomiju i modelirati njezinu odre\u0111enu putanju, ali postoje\u0107i politi\u010dari to nisu u stanju ni misliti. Stoga ih se s pravom opisuje kao kompradorsku bur\u017eoaziju, izvr\u0161itelje tu\u0111ih korporativnih interesa za sitni vlastiti probitak. <\/span><\/p>\n

Tamna strana sunca<\/span><\/strong><\/p>\n

Pored agro-industrijskog kompleksa, hrvatska ekonomija oslonjena je jo\u0161 na nekretninski biznis i turizam, dva neraskidivo povezana sekotra. Turizam je postao po\u010detak i kraj svake pri\u010de o razvoju i planiranju, primarno u formi neplaniranog urbanog kaosa i prirodne devastacije. Politi\u010dki nesposobni misliti razvoj i sposobni samo izvr\u0161avati zahtjeve kapitala, ulogu planera prepustili smo privatnim investitorima, prije svega bankama koje investiraju u hotele i apartmane. Posljedica je da cijelo dru\u0161tvo sada \u017eivi za dva mjeseca sezone i stranog gosta, po mogu\u0107nosti poslovi\u010dno rastro\u0161nog Nijemca. <\/span><\/p>\n

U prvih jedanaest mjeseci ostvareno je sto milijuna no\u0107enja, a prihodi u turisti\u010dkim objektima se procjenjuju na oko deset milijardi eura. Ne treba stoga \u010duditi dono\u0161enje novog Zakona o koncesijama i grabe\u017e za svaki metar obale, postavljanje ograda i napla\u0107ivanje ulaza. Rentijerstvo cvjeta, profiti rastu, a politika podmazuje taj regresivni ekonomski, socijalni i kulturni model. U europskoj podjeli rada, hrvatskom dru\u0161tvu podijeljene su karte jeftine i izmu\u010dene sezonske radne snage, upregnute u \u017ervanj sitnijih i krupnijih poduzetnika u sferi smje\u0161taja i ugostiteljstva. To je nemilosrdna realnost \u017eivota u privatnoj ekonomiji. <\/span><\/p>\n

I dok ekonomija i dru\u0161tvo \u017eive na turisti\u010dkom d\u017eepu bogatog gosta, blizu dvije tre\u0107ine doma\u0107eg stanovni\u0161tva\u00a0nema novaca<\/a> za oti\u0107i tjedan dana na ljetovanje. No rast potro\u0161nje doveo je do ekonomskog oporavka pa \u0107e rast BDP-a drugu godinu zaredom biti oko tri posto. Ipak ne treba smetnuti s uma da je to prije svega oporavak kapitala, oporavak zasnovan na le\u0111ima radnika, koji rade du\u017ee, izmu\u010denije i neizvjesnije za puno manje novaca. Uski krug se bogati, a sve ve\u0107i broj ljudi \u017eivi gore. To je cijena stabilizacije hrvatske ekonomije. Ali kako to opisuje ekonomist Kostas Lapavicas<\/a> u vezi gr\u010dke ekonomije, to je stabilnost groblja. \u017divot po inerciji, puko pre\u017eivljavanje u vrijeme niskih o\u010dekivanja i prilika. <\/span><\/p>\n

Dr\u017eavni bud\u017eet\u00a0za 2018.<\/span><\/strong><\/p>\n

Ekonomski oporavak proizveo je i oporavak javnih financija. Nakon \u0161to je deficit bud\u017eeta pao na svega 0,8 posto BDP-a u 2016. godini, hrvatska dr\u017eava iza\u0161la je iz procedure prekomjernog deficita. Procjenjuje se da \u0107e deficit za 2017. godinu iznositi svega 0,6 posto BDP-a, a do 2020. godine mogao bi se dohvatiti i suficit. Bolje punjenje bud\u017eeta rezultiralo je i pove\u0107anjem potro\u0161nje, pa \u0107e vi\u0161ak oti\u0107i na borbene avione, izmjene kolektivnog ugovora ugovora za zaposlene u javnim slu\u017ebama (rast osnovice pla\u0107a za 4 posto) i demografske mjere (rast porodiljnih naknada). <\/span><\/p>\n

No problem s javnim financijama nije u njihovoj stabilnosti nego u njihovoj svrsi. Stabilan prora\u010dun i stabilni javni dug postali su <\/span>ciljevi<\/i><\/span> ekonomske politike u uvjetima dominacije financijskog kapitala. Europska unija kao za\u0161titnica interesa kapitala strogo stoji na tim pozicijama. Otuda i dolaze procedure prekomjernog deficita i makroekonomskih ravnote\u017ea kojima se dr\u017eave privode tome da osiguraju \u0161to manji deficit. <\/span><\/p>\n

Cilj je osigurati nizak deficit bud\u017eeta. Nizak deficit postao je garancija da dr\u017eava ima novaca otpla\u0107ivati kamate bankama, a to pogotovo vrijedi za male i slabe ekonomije, kod kojih su rizici plasmana uvijek ve\u0107i. Umjesto da bud\u017eet i javni dug budu <\/span>instrumenti<\/i><\/span> ekonomske politike, a njezini ciljevi javne investicije, zapo\u0161ljavanje i razvoj, sve je okrenuto naglava\u010dke. \u017drtvuje se ekonomsko promi\u0161ljanje i planiranje razvoja za interese financijskog kapitala.<\/span><\/p>\n

Na vjetrometini privatnih interesa<\/strong><\/p>\n

Posljedica je nemogu\u0107nost aktivne ekonomske politike \u010dak i kada se otvara prostor stabilnih financija u vrijeme ekonomskog rasta. Planirano uvo\u0111enje eura samo ide dodatno u smjeru za\u0161tite financijskog kapitala, s ciljem da se dr\u017eavama oduzme montetarna poluga za vo\u0111enje ekonomske politike (iako je dodu\u0161e ova ve\u0107 imobilizirana fiksiranjem te\u010daja kune i eura).<\/span><\/p>\n

Na jednoj strani europska ograni\u010denja, na drugoj najodurniji oportunizam doma\u0107e politike gurnuo je dru\u0161tvo na slabo reguliranu vjetrometinu privatnih interesa. Uni\u0161tena ekonomska infrastruktura i potrgane socijalne veze jedino \u0161to ostavljaju iza sebe su strategije pre\u017eivljavanja u uvjetima ra\u0161irenog dru\u0161tvenog o\u010daja. Nejednakosti je nemogu\u0107e savladati i one postaju sve ve\u0107e. <\/span><\/p>\n

Dru\u0161tveno poticanje razvoja, odr\u017eivih proizvodnih struktura i tehnolo\u0161kih inovacija ograni\u010deno je blokiranim institucionalnim okvirom i nedostupno\u0161\u0107u financija. U me\u0111uvremenu jaz izme\u0111u politi\u010dkih elita i naj\u0161irih slojeva raste. Dr\u017eavna birokracija ne razumije \u0161to se doga\u0111a na terenu niti je interesira. Otpor establi\u0161mentu kao takvom dolazi kao posve logi\u010dan korak. <\/span><\/p>\n

<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Glavna politi\u010dka i ekonomska tema u Hrvatskoj ove godine bilo je poslovno uru\u0161avanje Agrokora. Iako se jo\u0161 uvijek nije rastavio…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":6984,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-21580","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21580","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21580"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21580\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36510,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21580\/revisions\/36510"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6984"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21580"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21580"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21580"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21580"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21580"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21580"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21580"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}